Stenoza aortne valvule ili aortna stenoza uobičajeni su nazivi za suženje aortne valvule. Bolest nastaje najčešće kao posljedica reumatske vrućice koja je obično u djece od 5. do 15. godine života.

U reumatskoj vrućici u sklopu karditisa nastaju promjene na aortnoj valvuli, a kasnije tijekom života dolazi do skvrčavanja i kalcifikacije listića valvule. Uslijed tih promjena listići valvule su zadebljani, mogu i srasti na rubovima, slabije su pokretljivi i sve to zajedno dovodi do suženja aortnog ušća i do stenoze. Osim reumatske vrućice aortna stenoza nastaje i zbog fibrosklerotskih promjenama na listićima valvule u starijih osoba.

Aortna stenoza može nastati kao posljedica upale, odnosno endokarditisa valvule. Rjeđi uzrok aortne stenoze je i prirođena bikuspidna aortna valvula koja  je karakterizirana nedostatkom jednog listića valvule, tako da valvula ima  samo dva listića. Najčešći simptomi koje imaju bolesnici s aortnom stenozom su otežano disanje, bol u prsima, gubitak svijesti i teže podnošenje tjelsnih napora.

U dijagnostički postupak pripadaju anamneza, klinički pregled, EKG, Rtg pluća i srca, transtorakalna i transezofagusna ehokardiografija, test opterećenja – ergometrija, MSCT (multislice CT ), kateterizacija srca i aortografija. Ehokardiografija je neinvazivna dijagnostička metoda koja se najčešće koristi za dijagnozu aortne stenoze. Ovom pretragom se utvrđuju promjene na listićima valvule, pokretljivost listića, mjeri se brzina protoka kroz valvulu i površina  aortnog ušća kroz koje prolazi krv iz klijetke u aortu.

Osim ovih mjerenja mjeri se i razlika tlaka tzv. gradijent tlaka između lijeve klijetke i aorte. Temeljem ovih parametara i parametara koji određuju funkciju lijeve klijetke, vrši se procjena stupnja težine aortne stenoze. Aortna stenoza blagog stupnja i umjerenog stupnja liječi se medikamentima, a teškog stupnja liječi se kirurški. Od medikamentne terapije lijekovi izbora su ACE inhibitori, betablokatori, diuretici, statini te ostali lijekovi ovisno o pridruženim bolestima.

Pridružene bolesti mogu biti koronarna bolest srca, povišeni krvni tlak, šećerna bolest, aortna insuficijencija, mitralna greška, kardiomiopatija i.t.d. Kardiokirurškim zahvatom implantira se umjetna aortna valvula koja može biti mehanička ili biološka. U nekih bolesnika implantacija umjetne aortne valvule može se vršiti i  putem katetera tj. intervencijskim zahvatom preko periferne arterije. Ova metoda se primjenjuje u svijetu, ali u našoj zemlji nije još nije zaživjela. U slučajevima kada je aortna stenoza udružena sa koronarnom bolesti srca, a  koronarografijom su ustanovljene značajne stenoze koronarnih arterija, tada se uz implantaciju umjetne aortne valvule vrši i ugradnja  aortokoronarnih premosnica (engl. AC bypass). Premosnice mogu biti venske ili arterijske.

Iz Belupove ljekarne, u liječenju aortne stenoze i pridruženih bolesti mogu se primijeniti lijekovi iz skupine inhibitora angiotenzinske konvertaze (ACE-inhibitori): IRUMED, IRUZID, RAMED, RAMZIL; blokatora receptora angiotenzina (blokatori AT-2 receptora): VAL, VAL PLUS;  betablokatora: CARVELOL, NIBEL i BISOBEL  i diuretika: FURSEMID, INDAPAMID SR.