Stenoza mitralne valvule

Stenoza mitralne valvule ili mitralna stenoza uobičajeni su nazivi za suženje mitralne valvule. Bolest nastaje najčešće kao posljedica reumatske vrućice koja je obično javlja u dječjoj dobi između 5. i 15. godine života.

U reumatskoj vrućici u sklopu karditisa nastaju promjene na mitralnoj valvuli, a kasnije tijekom života dolazi do skvrčavanja i kalcifikacije listića valvule. Uslijed tih promjena listići valvule su zadebljani, mogu i srasti na rubovima, slabije su pokretljivi i sve to zajedno dovodi do suženja mitralnog ušća tj. do stenoze. Mitralna stenoza rjeđe može biti prirođena anomalija ili nastaje zbog fibroelastoze endokarda. 

Mitralna stenoza može nastati kao posljedica upale, odnosno endokarditisa valvule. Najčešći simptomi koje imaju bolesnici s mitralnom stenozom su otežano disanje, osjećaj ubrzanog rada srca, kašalj, bol u prsima, periferni edemi, periferne embolije i teže podnošenje tjelesnih napora. U dijagnostički postupak pripadaju anamneza, klinički pregled, EKG, Rtg pluća i srca, transtorakalna i transezofagusna ehokardiografija i kateterizacija srca.

Ehokardiografija je neinvazivna dijagnostička metoda koja se najčešće koristi za dijagnozu mitralne stenoze. Ovom pretragom utvrđuju se promjene na listićima valvule i na ostalim dijelovima valvule, analizira se pokretljivost listića, mjeri se brzina protoka kroz valvulu i površina mitralnog ušća kroz koje prolazi krv iz lijeve pretklijetke u lijevu klijetku. Osim ovih mjerenja mjeri se i razlika tlaka tzv. gradijent tlaka između lijeve klijetke i pretklijetke. Temeljem ovih parametara vrši se procjena stupnja težine mitralne stenoze. Mitralna stenoza blagog stupnja i umjerenog stupnja liječi se medikamentima, a teškog stupnja liječi se kirurški.

Od medikamentne terapije lijekovi izbora su betablokatori, diuretici, blokatori kalcijskih kanala, digoksin  te ostali lijekovi ovisno o pridruženim bolestima. Pridružene bolesti mogu biti aritmije srca, povišeni krvni tlak, šećerna bolest, aortna greška, mitralna insuficijencija, koronarna bolest srca, kardiomiopatija i.t.d. Kardiokirurškim zahvatom implantira se umjetna mitralna valvula koja može biti mehanička ili biološka. U nekih bolesnika liječenje mitralne stenoze može se vršiti i intervencijskim zahvatom tzv. balonskom valvuloplastikom, tako da se preko periferne vene proširi suženo mitralno ušće.

U slučajevima kada je mitralna stenoza udružena sa koronarnom bolesti srca, a  koronarografijom su ustanovljene značajne stenoze koronarnih arterija, tada se uz implantaciju umjetne mitralne valvule vrši i ugradnja  aortokoronarnih premosnica (engl. AC bypass). Premosnice mogu biti venske ili arterijske.

Iz Belupove ljekarne, u liječenju mitralne stenoze i pridruženih bolesti mogu se primijeniti lijekovi iz skupine betablokatora: CARVELOL, NIBEL i BISOBEL, diuretika: FURSEMID, INDAPAMID SR i  blokatora kalcijskih kanala: AMONEX.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Disekcija aorte

Marfanov sindrom

Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Arterijski tlak

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Lijek

Postoji li još neki lijek koji se preporuča u ovim slučajevima kao što je moj?

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Lupanje srca

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Rtg srca i pluća

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Rtg srca i pluća – možete li mi protumačiti nalaz?

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]