Stenoza mitralne valvule

Stenoza mitralne valvule ili mitralna stenoza uobičajeni su nazivi za suženje mitralne valvule. Bolest nastaje najčešće kao posljedica reumatske vrućice koja je obično javlja u dječjoj dobi između 5. i 15. godine života.

U reumatskoj vrućici u sklopu karditisa nastaju promjene na mitralnoj valvuli, a kasnije tijekom života dolazi do skvrčavanja i kalcifikacije listića valvule. Uslijed tih promjena listići valvule su zadebljani, mogu i srasti na rubovima, slabije su pokretljivi i sve to zajedno dovodi do suženja mitralnog ušća tj. do stenoze. Mitralna stenoza rjeđe može biti prirođena anomalija ili nastaje zbog fibroelastoze endokarda. 

Mitralna stenoza može nastati kao posljedica upale, odnosno endokarditisa valvule. Najčešći simptomi koje imaju bolesnici s mitralnom stenozom su otežano disanje, osjećaj ubrzanog rada srca, kašalj, bol u prsima, periferni edemi, periferne embolije i teže podnošenje tjelesnih napora. U dijagnostički postupak pripadaju anamneza, klinički pregled, EKG, Rtg pluća i srca, transtorakalna i transezofagusna ehokardiografija i kateterizacija srca.

Ehokardiografija je neinvazivna dijagnostička metoda koja se najčešće koristi za dijagnozu mitralne stenoze. Ovom pretragom utvrđuju se promjene na listićima valvule i na ostalim dijelovima valvule, analizira se pokretljivost listića, mjeri se brzina protoka kroz valvulu i površina mitralnog ušća kroz koje prolazi krv iz lijeve pretklijetke u lijevu klijetku. Osim ovih mjerenja mjeri se i razlika tlaka tzv. gradijent tlaka između lijeve klijetke i pretklijetke. Temeljem ovih parametara vrši se procjena stupnja težine mitralne stenoze. Mitralna stenoza blagog stupnja i umjerenog stupnja liječi se medikamentima, a teškog stupnja liječi se kirurški.

Od medikamentne terapije lijekovi izbora su betablokatori, diuretici, blokatori kalcijskih kanala, digoksin  te ostali lijekovi ovisno o pridruženim bolestima. Pridružene bolesti mogu biti aritmije srca, povišeni krvni tlak, šećerna bolest, aortna greška, mitralna insuficijencija, koronarna bolest srca, kardiomiopatija i.t.d. Kardiokirurškim zahvatom implantira se umjetna mitralna valvula koja može biti mehanička ili biološka. U nekih bolesnika liječenje mitralne stenoze može se vršiti i intervencijskim zahvatom tzv. balonskom valvuloplastikom, tako da se preko periferne vene proširi suženo mitralno ušće.

U slučajevima kada je mitralna stenoza udružena sa koronarnom bolesti srca, a  koronarografijom su ustanovljene značajne stenoze koronarnih arterija, tada se uz implantaciju umjetne mitralne valvule vrši i ugradnja  aortokoronarnih premosnica (engl. AC bypass). Premosnice mogu biti venske ili arterijske.

Iz Belupove ljekarne, u liječenju mitralne stenoze i pridruženih bolesti mogu se primijeniti lijekovi iz skupine betablokatora: CARVELOL, NIBEL i BISOBEL, diuretika: FURSEMID, INDAPAMID SR i  blokatora kalcijskih kanala: AMONEX.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

EKG

Imam nalaz holtera EKG-a – možete li mi reći svoje mišljenje?

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Anesteziolog

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija i terapija

Iz iste kategorije

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Nizak krvni tlak i umor – molim savjet

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]

Kardiologija

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje