Što je hipotermija?

Zima je već odavno počela, a kako dani odmičnu postaje “ljuća”, štipa za obraze i srce, a bilježe se i vrlo niske temperature čak i u gradskim sredinama od minus 18 stupnjeva.

Idilična je situacija kada se grijemo kod kuće, međutim opasnost od podhlađivanja uvijek prijeti, posebno u situacijama kao sada kada u Europi vlada krizna situacija zbog nestašice plina.

Hipotermija po definiciji nastupa kada je tjelesna temparatura ≤35°C, a dijeli se na blagu (32.2-35°C), umjerenu (28-32.2) i tešku (<28°C). Većina se slučajeva javlja zimi u hladnom klimatskom pojasu, ali hipotermija se može javiti i u blagim klimatskim uvjetima i obično je posljedica više faktora. Toplina se stvara u većini tjelesnih tkiva, a gubi se zračenjem, kondukcijom (odvođenjem), konvekcijom (prijenos topline kroz tekućinu gibanjem molekula), isparavanjem i disanjem.

Rizični faktori za hipotermiju su starija životna dob, novorođenčad, boravak u vanjskoj sredini, neprimjerena odjeća, lijekovi i trovanja (etanol, barbiturati, anestetici), enokrini uzroci (hipotireoza, hipoglikemija), neurološki (moždani udar, Parkinsonova bolest), multisitemski (sepsa, šok, zatajenje bubrega i jetre), opekotine, nepokretnost i iscrpljenost.

Akutno izlaganje hladnoći uzokuje tahikardiju, povečanje minutnog volumena srca, perifernu vazokonstrikciju. Čim tjel. temperatura padne ispod 32°C dolazi do poremećaja srčane provodljivosti, te se smanjuju frekvencija i minutni volumen srca. Česta je fibrilacija atrija sa sporim odgovorom klijetki, potom hipotenzija, povečana viskoznost krvi ( moguća tromboza), DIK, acido-bazni poremećaji, amnezija, halucinacije.

Dijagnoza hipotermije se postavlja mjerenjem tjel. temperature nabolje na dva mjesta i to onim termometrom koji ima ljestvicu do 15°C.

Liječenje treba započeti praćenjem srčanog rada te mjerama sprečavanja daljnjeg gubitka topline. Bolesnika treba smjestiti u toplu prostoriju i pokriti dekama. Aktivno zagrijavanje (nužno kod umjerene i teške hipotermije) može biti vanjsko (pokrivači sa toplim zrakom, radijatori, topli oblozi) i unutarnje (udisanje ovlaženog zraka zagrijanog na 40-45°C, peritonealno i pleuralno ispiranje fiziološkom otopline na 40-45°C).

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Bolest štitnjače

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Rtg srca i pluća

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]