Što je hipotermija?

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Zima je već odavno počela, a kako dani odmičnu postaje “ljuća”, štipa za obraze i srce, a bilježe se i vrlo niske temperature čak i u gradskim sredinama od minus 18 stupnjeva.

Idilična je situacija kada se grijemo kod kuće, međutim opasnost od podhlađivanja uvijek prijeti, posebno u situacijama kao sada kada u Europi vlada krizna situacija zbog nestašice plina.

Hipotermija po definiciji nastupa kada je tjelesna temparatura ≤35°C, a dijeli se na blagu (32.2-35°C), umjerenu (28-32.2) i tešku (<28°C). Većina se slučajeva javlja zimi u hladnom klimatskom pojasu, ali hipotermija se može javiti i u blagim klimatskim uvjetima i obično je posljedica više faktora. Toplina se stvara u većini tjelesnih tkiva, a gubi se zračenjem, kondukcijom (odvođenjem), konvekcijom (prijenos topline kroz tekućinu gibanjem molekula), isparavanjem i disanjem.

Rizični faktori za hipotermiju su starija životna dob, novorođenčad, boravak u vanjskoj sredini, neprimjerena odjeća, lijekovi i trovanja (etanol, barbiturati, anestetici), enokrini uzroci (hipotireoza, hipoglikemija), neurološki (moždani udar, Parkinsonova bolest), multisitemski (sepsa, šok, zatajenje bubrega i jetre), opekotine, nepokretnost i iscrpljenost.

Akutno izlaganje hladnoći uzokuje tahikardiju, povečanje minutnog volumena srca, perifernu vazokonstrikciju. Čim tjel. temperatura padne ispod 32°C dolazi do poremećaja srčane provodljivosti, te se smanjuju frekvencija i minutni volumen srca. Česta je fibrilacija atrija sa sporim odgovorom klijetki, potom hipotenzija, povečana viskoznost krvi ( moguća tromboza), DIK, acido-bazni poremećaji, amnezija, halucinacije.

Dijagnoza hipotermije se postavlja mjerenjem tjel. temperature nabolje na dva mjesta i to onim termometrom koji ima ljestvicu do 15°C.

Liječenje treba započeti praćenjem srčanog rada te mjerama sprečavanja daljnjeg gubitka topline. Bolesnika treba smjestiti u toplu prostoriju i pokriti dekama. Aktivno zagrijavanje (nužno kod umjerene i teške hipotermije) može biti vanjsko (pokrivači sa toplim zrakom, radijatori, topli oblozi) i unutarnje (udisanje ovlaženog zraka zagrijanog na 40-45°C, peritonealno i pleuralno ispiranje fiziološkom otopline na 40-45°C).

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

RTG pluća – možete li mi pojasniti nalaz?

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]