Tumori srca

Tumori srca mogu biti benigni tj. dobroćudni i maligni tj. zloćudni. Tumore srca dijelimo na primarne tumore i na sekundarne tumore. Primarni tumori nastaju u srcu, a sekundarni su metastaze tumora čije je ishodište u nekom drugom organu.

Tumori srca mogu biti benigni tj. dobroćudni i maligni tj. zloćudni. Tumore srca dijelimo na primarne tumore i na sekundarne tumore. Primarni tumori nastaju u srcu, a sekundarni su metastaze tumora čije je ishodište u nekom drugom organu. Primarni tumori srca nalaze se u 0,001 do 0,28% slučajeva u patoanatomskih studijama. Sekundarni tumori srca otkrivaju se u 1,5 do 21% bolesnika s ekstrakardijalnim malignim tumorima. U većini slučajeva primarni tumori srca su benigni i to u oko 75% slučajeva. Najčešći benigni tumor kojeg nalazimo u srčanim šupljinama je miksom. Oko 95% miksoma je u pretklijetkama – atrijima,  a gotovo je tri puta češće su u lijevoj nego u desnoj pretklijetki. Osim miksoma u tumore srca spadaju:  fibrom, fibroelastom, lipom, rabdomiom, leomiom, limfom i rabdomiosarkom.
Tumori kako što su miksomi obično imaju peteljku kojom se drže za srčanu stijenku. Pokretljivost tumora ovisi o dužini peteljke. Što je duža peteljka tada je i pokretljivost tumora veća. Tumori srca mogu biti različitog oblika i veličine. Mogu biti okruglog oblika, glatke površine, ponekad dosta pravilnog kuglastog oblika, ali češće su nepravilnog oblika s neravnom površinom. Veličina tumora je od nekoliko milimetara pa do nekoliko centimetara. Vrlo često tumori srca imaju neravnu površinu s malim i krhkim izbočinama koje se mogu otkinuti od tumora i uzrokovati embolije. Embolija može biti periferne arterije, plućne arterije, moždane arterije ili koronarne arterije. Ponekad tumor ulazi u atrioventrikulsko ušće te može uzrokovati oštećenje funkcije srčane valvule, a bolesnik se može prezentirati kao da ima mitralnu ili trikuspidnu srčanu grešku. Znatno rjeđe tumor može nastati na bilo kojoj od četiri srčane valvule i uzrokovati suženje valvule ili nepotpuno zatvaranje valvule.
Bolesnici s tumorom srca mogu imati simptome kao što su  nedostatak zraka ili dispneja, bol u prsima, zatajivanje srca, srčane aritmije, gubitak tjelesne težine, povišenu tjelesnu temperaturu i gubitak svijesti. Ako tumor uzrokuje emboliju tada bolesnici mogu imati simptome moždanog udara, infarkta srca, plućne embolije ili simptome začepljenja periferne arterije. Laboratorijski nalazi mogu pokazivati ubrzanu sedimentaciju eritrocita (SE) i anemiju. Najčešći simptom bolesti je nedostatak zraka – dispneja.
Kao i kod svih bolesti srca i krvnih žila pa tako i kod ove bolesti važna je anamneza i klinički pregled bolesnika. Dijagnostičke metode su elektrokardiogram (EKG), RTG snimka pluća i srca, transtorakalna i transezofagusna ehokardiografija, višeslojna kompjutorizirana tomografija (MSCT), koronarografija i nuklearna magnetna rezonancija (NMR).
Etiologija ili uzroci nastanka tumora srca su nepoznati.
Mogućnost liječenja tumora srca je kirurško liječenje. Kirurško liječenje tumora srca potrebno je napraviti što prije  po  postavljanju dijagnoze zbog izbjegavanja opasnosti od embolijskih događaja, kardijalne dekompenzacije, srčanih aritmija ili iznenadne srčane smrti. Svaki tumor srca koj se kirurški odstrani analizira se patohistološki. Na taj način  utvrđuje se vrsta tumora, da li je  primarni ili  sekundarni i da li je tumor benigni ili maligni.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 4. dio

Liječenje ACNES-a – nastavak. Lijekovi kao što su paracetomol i nesteroidni protuupalni lijekovi (ibuprofen, naproxen) koji se koriste kod akutnog bola i većine drugih bolnih stanja ovdje nisu pokazali veliku učinkovitost. Lijekovi kao antikonvulzivi (gabapentin), antidepresivi (amitriptylin, duloksetin) koje koristimo kod neuropatske boli, kao i lokalna terapija koju koristimo kod neuropatkse boli kao lidokain flaster […]

Dermatitis

Dermatitis u djeteta – čime mazati?

Bubreg

Renovaskularna hipertenzija

Pod pojmom hipertenzija podrazumijevamo povišenje krvnog tlaka. Daleko najčešće se radi o tzv. esencijalnoj ili primarnoj hipertenziji. Drugim riječima, ne znamo joj uzrok. U malom broju slučajeva uzrok se može identificirati, kada govorimo o tzv. sekundarnoj hipertenziji, pa i ciljano liječiti, a u nekim slučajevima takva, sekundarna, hipertenzija se može i trajno izliječiti. Takvi su […]

Laktobacili

Probiotici i rak vrata maternice

Anaerobne bakterije koje žive u rodnici te laktobacili, L.crispatus, L. gasseri i L. jensenii proizvode mliječnu kiselinu i H2O2 i tako stvaraju pH od 3,8 do 4,5. Tim se postiže kisela sredine koja služi kao zaštitni faktor i pridonosi zdravlju sluznice. Takav nizak pH, odnosno kisela sredina rodnice onemogućuje i sprječava rast drugih vrsta bakterija […]

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Analni otvor

Izrasilne oko analnog otvora – molim mišljenje

Iz iste kategorije

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]