Utjecaj hladnoće na srce i krvne žile

Ljetni, ali osobito zimski mjeseci povećavaju incidenciju srčanožilnih bolesti i mortaliteta. Nagle promjene vanjske temperature i atmosferskog tlaka su osobito opasne. One uzrokuju fiziološki stres na organizam.

Od hladnog vremena sužavaju se krvne žile i arterijski tlak raste. Dolazi do povećavanja sklonosti zgrušavanja krvi, porasta srčane frekvencije, te se povećava srčana aktivnost.

U slučajevima suženih arterija zbog aterosklerotske bolesti, njihovim dodatnim sužavanjem na hladnoći, dolazi do pada krvnog protoku zahvaćenom području tijela. Ako već postoji aterosklerotska bolest koronarnih arterija (koronarna bolest), hladnoća može uzrokovati nastanak boli u grudima uslijed angine pektoris, a u najtežim slučajevima srčani udar.

Starije osobe, te osobe koje boluju od kroničnih i akutnih bolesti su izložene većem riziku nastanka neželjenih srčanožilnih incidenata. Preporuka je da svi koji boluju od bolesti srca ili periferne arterijske bolesti, ne smiju naglo izaći iz toplog prostora u hladni vanjski prostor. Izlazak iz kuće treba biti postepen, a prethodno se treba dobro utopliti, treba biti slojevito obučen i zaštiti glavu i dišne puteve od hladnog zraka. Najbolje vrijeme za izlazak iz kuće zimi je između 12 i 14 sati kad su najviše temperature u tijeku dana. Treba izbjegavati veće tjelesne napore na vanjskom hladnom zraku. Svu potrebnu terapiju treba redovito uzimati. Arterijski tlak raste na hladnoći, pa ga treba češće kontrolirati i voditi dnevnik arterijskog tlaka. Ako je potrebna korekcija antihipertenzivne terapije, ona se treba čim prije učiniti u dogovoru sa svojim liječnikom (u skladu s izmjerenim vrijednostima arterijskog tlaka).

U slučajevima nereguliranog arterijskog tlaka uz izlaganje organizma hladnoći, osobito pri fizičkom naporu (na primjer prilikom čišćenja snijega ili zimskih sportskih aktivnosti) , znatno raste rizik nastanka moždanog i srčanog udara. Treba izbjegavati slanu i visokokaloričnu hranu jer ona povećava arterijski tlak i masnoće u krvi.

Zdrave osobe koje se bave sportskim aktivnostima na otvorenom, trebaju se postepeno prilagođavati hladnoći; krenuti s lakšim vježbama radi bolje prilagodbe tijela na hladnoću. Treba unositi dovoljno tekućine uz ograničen unos alkoholnih i kofeinskih pića.

Dodatan stres na organizam uz hladnoću uzrokuje povećana vlažnost zraka i vjetrovito vrijeme. Organizam se tada brže hladi i povećava se rizik nastanka srčanog zatajenja, srčanog i moždanog udara. Mnogi kronični bolesnici su rizičnoj skupini pri izlaganju hladnoći, a osobito oni koji boluju od srčane bolesti i kronične opstruktivne bolesti pluća. Postojeća srčana bolest može se pogoršati pri izlaganju hladnoći, pa se srčanim bolesnicima preporučuje poseban oprez, te da se pridržavaju sljedećih mjera:

  • ograničiti boravak na hladnoći i pri tome poduzeti sve mjere opreza: obući se slojevito, ali ne pretoplo kako ne bi došlo do pregrijavanja tijela, znojenja, vazodilatacije i pada arterijskog tlaka; zaštiti glavu i dišne puteve
  • tjelesne aktivnosti reducirati pri boravku vani i ne izlagati se većim tjelesnim naporima
  • izbjegavati alkoholna pića (alkohol uzrokuje širenje krvnih žila što povećava gubitak tjelesne topline)
  • obratiti pažnju na pojavu simptoma (otežano disanje, slabost, bol u grudima, lupanje srca, poremećaji svijesti) koji upućuju da se bolesnik treba odmah javiti nadležnom liječniku
  • kontrolirati arterijski tlak

Dodatan rizik nastanak srčanih udara zimi je i manjak danjeg svjetla što mijenja hormonalnu ravnotežu, pa se smanjuje prag osjetljivosti na srčani i moždani udar, osobito u ranojutarnjim satima kad nastaje porast arterijskog tlaka. Stoga se preporučuje postepeno jutarnje razbuđivanje, izbjegavanje stresa u tom dijelu dana.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Srce

UZV srca – što možete reći o mom nalazu?

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Anesteziolog

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

EKG

Imam nalaz holtera EKG-a – možete li mi reći svoje mišljenje?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nizak krvni tlak i umor – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]