Ljetni, ali osobito zimski mjeseci povećavaju incidenciju srčanožilnih bolesti i mortaliteta. Nagle promjene vanjske temperature i atmosferskog tlaka su osobito opasne. One uzrokuju fiziološki stres na organizam.

Od hladnog vremena sužavaju se krvne žile i arterijski tlak raste. Dolazi do povećavanja sklonosti zgrušavanja krvi, porasta srčane frekvencije, te se povećava srčana aktivnost.

U slučajevima suženih arterija zbog aterosklerotske bolesti, njihovim dodatnim sužavanjem na hladnoći, dolazi do pada krvnog protoku zahvaćenom području tijela. Ako već postoji aterosklerotska bolest koronarnih arterija (koronarna bolest), hladnoća može uzrokovati nastanak boli u grudima uslijed angine pektoris, a u najtežim slučajevima srčani udar.

Starije osobe, te osobe koje boluju od kroničnih i akutnih bolesti su izložene većem riziku nastanka neželjenih srčanožilnih incidenata. Preporuka je da svi koji boluju od bolesti srca ili periferne arterijske bolesti, ne smiju naglo izaći iz toplog prostora u hladni vanjski prostor. Izlazak iz kuće treba biti postepen, a prethodno se treba dobro utopliti, treba biti slojevito obučen i zaštiti glavu i dišne puteve od hladnog zraka. Najbolje vrijeme za izlazak iz kuće zimi je između 12 i 14 sati kad su najviše temperature u tijeku dana. Treba izbjegavati veće tjelesne napore na vanjskom hladnom zraku. Svu potrebnu terapiju treba redovito uzimati. Arterijski tlak raste na hladnoći, pa ga treba češće kontrolirati i voditi dnevnik arterijskog tlaka. Ako je potrebna korekcija antihipertenzivne terapije, ona se treba čim prije učiniti u dogovoru sa svojim liječnikom (u skladu s izmjerenim vrijednostima arterijskog tlaka).

U slučajevima nereguliranog arterijskog tlaka uz izlaganje organizma hladnoći, osobito pri fizičkom naporu (na primjer prilikom čišćenja snijega ili zimskih sportskih aktivnosti) , znatno raste rizik nastanka moždanog i srčanog udara. Treba izbjegavati slanu i visokokaloričnu hranu jer ona povećava arterijski tlak i masnoće u krvi.

Zdrave osobe koje se bave sportskim aktivnostima na otvorenom, trebaju se postepeno prilagođavati hladnoći; krenuti s lakšim vježbama radi bolje prilagodbe tijela na hladnoću. Treba unositi dovoljno tekućine uz ograničen unos alkoholnih i kofeinskih pića.

Dodatan stres na organizam uz hladnoću uzrokuje povećana vlažnost zraka i vjetrovito vrijeme. Organizam se tada brže hladi i povećava se rizik nastanka srčanog zatajenja, srčanog i moždanog udara. Mnogi kronični bolesnici su rizičnoj skupini pri izlaganju hladnoći, a osobito oni koji boluju od srčane bolesti i kronične opstruktivne bolesti pluća. Postojeća srčana bolest može se pogoršati pri izlaganju hladnoći, pa se srčanim bolesnicima preporučuje poseban oprez, te da se pridržavaju sljedećih mjera:

• ograničiti boravak na hladnoći i pri tome poduzeti sve mjere opreza: obući se slojevito, ali ne pretoplo kako ne bi došlo do pregrijavanja tijela, znojenja, vazodilatacije i pada arterijskog tlaka; zaštiti glavu i dišne puteve
• tjelesne aktivnosti reducirati pri boravku vani i ne izlagati se većim tjelesnim naporima
• izbjegavati alkoholna pića (alkohol uzrokuje širenje krvnih žila što povećava gubitak tjelesne topline)
• obratiti pažnju na pojavu simptoma (otežano disanje, slabost, bol u grudima, lupanje srca, poremećaji svijesti) koji upućuju da se bolesnik treba odmah javiti nadležnom liječniku
• kontrolirati arterijski tlak

Dodatan rizik nastanak srčanih udara zimi je i manjak danjeg svjetla što mijenja hormonalnu ravnotežu, pa se smanjuje prag osjetljivosti na srčani i moždani udar, osobito u ranojutarnjim satima kad nastaje porast arterijskog tlaka. Stoga se preporučuje postepeno jutarnje razbuđivanje, izbjegavanje stresa u tom dijelu dana.