Važnost prestanka pušenja cigareta nakon infarkta miokarda

Pušenje duhana jedan je od glavnih čimbenika rizika za nastanak srčanožilnih bolesti. Poznato je da se rizik razmjerno povećava s povećanjem broja popušenih cigareta.

Više od 50% bolesnika s akutnim infarktom miokarda su pušači. Rezultati brojnih istraživanja pokazuju da veliki broj bolesnika nakon infarkta miokarda ili nakon operacije premoštenja koronarnih arterija ne prestane pušiti. Mlađi bolesnici s akutnim infarktom miokarda imaju drugačiji profil čimbenika rizika nego stariji bolesnici. Veći dio mlađih bolesnika su teški pušači, dok manji broj bolesnika ima arterijsku hipertenziju i šećernu bolest. Brojne studije pokazuju da mlađi bolesnici s preboljelim infarktom miokarda imaju lošiju prognozu nego stariji bolesnici.

Većina studija uzima granicu za prerani infarkt miokarda dob od 40 do 50 godina. Neke studije uzimaju dobnu granicu do 35 godina za prerani infarkt miokarda za istraživanje dugoročne prognoze bolesnika. Studija provedena u Grčkoj uključila je u ispitivanje 237 bolesnika s prvim akutnim  infarktom miokarda u dobi ≤35 godina, srednja dob bolesnika bila je 32,2±3,7 godina. Praćenje bolesnika bilo je prosječno 9,1 godina. Najčešći čimbenik rizika za koronarnu bolest srca je pušenje cigareta (93,7%), a veliki broj bolesnika nastavio je pušiti i nakon akutnog infarkta miokarda (58,6%).

Tijekom praćenja 38,4% bolesnika doživjelo je veći neželjeni kardijalni događaj, umrlo je 13 bolesnika, akutni koronarni sindrom 59, srčane aritmije dva, a 17 bolesnika bilo je podvrgnuto revaskularizaciji miokarda. U veće neželjene kardijalne događaje spadaju smrt zbog kardijalnog uzroka, akutni koronarni sindrom, srčane aritmije i potreba za revaskularizacijom miokarda. U ispitivanoj skupini bolesnika tijekom praćenja smrtnost je bila 5,5%.

Nakon poravnanja konvencionalnih čimbenika rizika, pušenje cigareta, istisna frakcija lijeve klijetke i reperfuzijska terapija imaju neovisnu povezanost s velikim neželjenim kardijalnim događajima. Stopa neželjenih kardijalnih događaja veća je 2,4 puta u bolesnika koji su pušači nakon preboljelog infarkta miokarda. Nakon dodatnog poravnanja istisne frakcije lijeve klijetke ili reperfuzijske terapije u analizi rezultata, pušenje cigareta preostaje kao jedan neovisan prediktor velikih neželjenih kardijalnih događaja.

Rezultati istraživanja pokazali su da je pušenje cigareta vrlo važan čimbenik rizika u mlađih bolesnika s akutnim infarktom miokarda, te da je prognoza bolja kada bolesnik prestane pušiti nakon akutnog infarkta miokarda. U mlađih bolesnika ateroskleroza krvnih žila manje je izražena nego u starijih bolesnika. Pušenje uzrokuje disfunkciju endotela i pogoduje nastanku tromboze uključujući vazokonstrikciju koronarnih arterija. Ove promjene su reverzibilne nakon prestanka pušenja, te zbog toga mlađi bolesnici imaju veću korist od prestanka pušenja.

U zaključku važno je naglasiti da rezultati dosadašnjih istraživanja pokazuju čvrstu povezanost pušenja cigareta i srčanožilnih bolesti. Veliki broj mlađih bolesnika nakon akutnog infarkta miokarda ne prestaje pušiti. U današnje vrijeme akutni koronarni sindrom liječimo statinima, beta blokatorima, ACE inhibitorima, antitrombocitnim lijekovima i primarnom koronarnom intervencijom. Unatoč tome, pušenje cigareta nakon infarkta miokarda u mlađih bolesnika snažan je i neovisan prediktor neželjenih događaja u njihovom dugoročnom praćenju.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Krv

Je li zabrinjavajuće ako sam na stolici vidjela krv?

Crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) predstavlja kompleksni funkcionalni poremećaj gastrointestinalnog trakta koji često izaziva abdominalne bolove i promjene u pražnjenju crijeva. Iako se često javlja, IBS ostaje bolest nepoznate etiologije, što je izazvalo potrebu za istraživanjem fiziologije crijevnog neurološkog sustava, odnosa između crijeva i središnjeg živčanog sustava te uloge mikrobiote. Prema Rimskim IV kriterijima, IBS se […]

Alfa lanci

Kolagen – izvor mladosti?

Kolagen je glavni strukturni protein u tijelu, čini 30% ukupnih proteina. Pruža strukturu, potporu i snagu koži, mišićima, kostima i vezivnom tkivu (hrskavica, ligamenti i tetive). Nalazi se i u organima, krvnim žilama i sluznici crijeva. Pomaže tkivima da budu jaka i otporna na istezanje. Struktura kolagena Kolagen je vlaknasti protein sastavljen od trostruke heliks […]

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantnispondilitis je kronična upalna reumatska bolest nepoznate etiologije, karakterizirana zahvaćenošću sakroilijakalnih zglobova i kralješnice te povezanošću s antigenom HLA B27. Zajedno sa psorijatičnim artritisom, enteropatskim artritisom, reaktivnim artritisom i nediferenciranim spondiloartritisom, ubraja se u skupinu bolesti koje se zajednički nazivaju seronegativnim spondiloartritisima. Bolest se češće javlja u muškaraca (oko 3 puta češće nego u žena), a dob […]

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Krv u stolici

Krv u stolici – imam li razloga za brigu?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

UZV srca

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Ateroskleroza – molim savjet

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]