Visokoselektivni beta-blokatori i KOPB

Kada su prvi put predstavljeni, mehanizam djelovanja antagonista beta-adrenergičkih receptora na prohodnost dišnih putova opisan je kao rezultat njihovog antagonizma s beta2-adrenergičnim receptorima unutar dišnih mišića.

Kada su prvi put predstavljeni, mehanizam djelovanja antagonista β-adrenergičkih receptora na prohodnost dišnih putova opisan je kao rezultat njihovog antagonizma s β2-adrenergičnim receptorima unutar dišnih mišića. Prva generacija beta-blokatora bila je vrlo neselektivna u djelovanju te je njihova uporaba kod KOPB i pridružene arterijske hipertenzije bila zabranjena (zbog bronhospastičkog učinka). Pojavom druge generacije selektivnijih učinaka s manje nus-pojava, započete su i brojnije studije o njihovom učinku kod pridruženih bronhalnih bolesti.

Pokazalo se da pacijenti s KOPB prilično dobro podnose (kardioselektivne) beta-blokatore. Nebivolol je treća generacija beta-blokatora s visokim djelovanjem β1-selektivne blokade i vazodilatatornog svojstva (preko L-arginina putem dušikovog oksida), a koji potiču značajan pad krvnog tlaka u hipertenzivnih ispitanika čuvajući funkciju lijeve klijetke . Respiratorni efekti nebivolola istraživani su na pacijentima koji istovremeno boluju od KOPB-a i bronhalne astme.

Za razliku od ranijih generacija, kod nebivolola (koji modulira endogenom proizvodnjom dušičnog oksida i utječe na oksidativnu kaskadu), klinički su dokazani dobri respiratorni rezultati. Pokazano je da nebivolol, za razliku od drugih beta-blokatora, nema negativan utjecaj na plućnu funkciju te je siguran u terapiji bolesnika s KOPB (ili blagih do umjerenih oblika astme). Jednostruko-slijepo ispitivanje  terapije nebivolola u 20 bolesnika s KOPB i arterijskom hipertenzijom, koje je provedeno 2004., pokazalo je da terapija nebivololom nije utjecala na stablnost KOPB-a.

Štoviše, u nedavno objavljenoj nizozemskoj opservacijskoj kohortnoj studiji, u svibnju 2010., rezultati su pokazali da visokoselektivni beta-blokatori mogu smanjiti rizik od egzacerbacije i produžiti život bolesnika s KOPB, a vjerojatno kao rezultat dvostrukog kardiopulmonalnog zaštitnog svojstva. Don D. Sin i S. F. Paul Man, sa sveučilišta u Britanskj Kolumbiji i Vancouveru u Kanadi, pozitivne efekte visokoselektivnih beta-blokatora prikazali su u miševa, kod kojih su pozitivnu bronhijalnu reakciju objasnili povećanjem gustoće beta-adrenergičnih receptora u plućima te ukazali na pozitivan učinak na često udruženu tahikardiju (s KOPB) Pozitivni učinci su potvrđeni i u svibnju 2011. kroz rezultate retrospektivne kohortne studije provedene u Škotskoj  koji također upućuju da visokoselektivni beta-blokatori mogu smanjiti broj egzacerbacija i smrtnost u bolesnika s KOPB.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 4. dio

Liječenje ACNES-a – nastavak. Lijekovi kao što su paracetomol i nesteroidni protuupalni lijekovi (ibuprofen, naproxen) koji se koriste kod akutnog bola i većine drugih bolnih stanja ovdje nisu pokazali veliku učinkovitost. Lijekovi kao antikonvulzivi (gabapentin), antidepresivi (amitriptylin, duloksetin) koje koristimo kod neuropatske boli, kao i lokalna terapija koju koristimo kod neuropatkse boli kao lidokain flaster […]

Bubreg

Renovaskularna hipertenzija

Pod pojmom hipertenzija podrazumijevamo povišenje krvnog tlaka. Daleko najčešće se radi o tzv. esencijalnoj ili primarnoj hipertenziji. Drugim riječima, ne znamo joj uzrok. U malom broju slučajeva uzrok se može identificirati, kada govorimo o tzv. sekundarnoj hipertenziji, pa i ciljano liječiti, a u nekim slučajevima takva, sekundarna, hipertenzija se može i trajno izliječiti. Takvi su […]

Dermatitis

Dermatitis u djeteta – čime mazati?

Laktobacili

Probiotici i rak vrata maternice

Anaerobne bakterije koje žive u rodnici te laktobacili, L.crispatus, L. gasseri i L. jensenii proizvode mliječnu kiselinu i H2O2 i tako stvaraju pH od 3,8 do 4,5. Tim se postiže kisela sredine koja služi kao zaštitni faktor i pridonosi zdravlju sluznice. Takav nizak pH, odnosno kisela sredina rodnice onemogućuje i sprječava rast drugih vrsta bakterija […]

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Analni otvor

Izrasilne oko analnog otvora – molim mišljenje

Iz iste kategorije

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]