Visokoselektivni beta-blokatori i KOPB

Kada su prvi put predstavljeni, mehanizam djelovanja antagonista beta-adrenergičkih receptora na prohodnost dišnih putova opisan je kao rezultat njihovog antagonizma s beta2-adrenergičnim receptorima unutar dišnih mišića.

Kada su prvi put predstavljeni, mehanizam djelovanja antagonista β-adrenergičkih receptora na prohodnost dišnih putova opisan je kao rezultat njihovog antagonizma s β2-adrenergičnim receptorima unutar dišnih mišića. Prva generacija beta-blokatora bila je vrlo neselektivna u djelovanju te je njihova uporaba kod KOPB i pridružene arterijske hipertenzije bila zabranjena (zbog bronhospastičkog učinka). Pojavom druge generacije selektivnijih učinaka s manje nus-pojava, započete su i brojnije studije o njihovom učinku kod pridruženih bronhalnih bolesti.

Pokazalo se da pacijenti s KOPB prilično dobro podnose (kardioselektivne) beta-blokatore. Nebivolol je treća generacija beta-blokatora s visokim djelovanjem β1-selektivne blokade i vazodilatatornog svojstva (preko L-arginina putem dušikovog oksida), a koji potiču značajan pad krvnog tlaka u hipertenzivnih ispitanika čuvajući funkciju lijeve klijetke . Respiratorni efekti nebivolola istraživani su na pacijentima koji istovremeno boluju od KOPB-a i bronhalne astme.

Za razliku od ranijih generacija, kod nebivolola (koji modulira endogenom proizvodnjom dušičnog oksida i utječe na oksidativnu kaskadu), klinički su dokazani dobri respiratorni rezultati. Pokazano je da nebivolol, za razliku od drugih beta-blokatora, nema negativan utjecaj na plućnu funkciju te je siguran u terapiji bolesnika s KOPB (ili blagih do umjerenih oblika astme). Jednostruko-slijepo ispitivanje  terapije nebivolola u 20 bolesnika s KOPB i arterijskom hipertenzijom, koje je provedeno 2004., pokazalo je da terapija nebivololom nije utjecala na stablnost KOPB-a.

Štoviše, u nedavno objavljenoj nizozemskoj opservacijskoj kohortnoj studiji, u svibnju 2010., rezultati su pokazali da visokoselektivni beta-blokatori mogu smanjiti rizik od egzacerbacije i produžiti život bolesnika s KOPB, a vjerojatno kao rezultat dvostrukog kardiopulmonalnog zaštitnog svojstva. Don D. Sin i S. F. Paul Man, sa sveučilišta u Britanskj Kolumbiji i Vancouveru u Kanadi, pozitivne efekte visokoselektivnih beta-blokatora prikazali su u miševa, kod kojih su pozitivnu bronhijalnu reakciju objasnili povećanjem gustoće beta-adrenergičnih receptora u plućima te ukazali na pozitivan učinak na često udruženu tahikardiju (s KOPB) Pozitivni učinci su potvrđeni i u svibnju 2011. kroz rezultate retrospektivne kohortne studije provedene u Škotskoj  koji također upućuju da visokoselektivni beta-blokatori mogu smanjiti broj egzacerbacija i smrtnost u bolesnika s KOPB.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dislipidemija

Liječenje nealkoholne masne bolesti jetre

Nealkoholna masna bolest jetre (eng. Non alchoholic liver disease, NAFLD) je u svijetu među najčešćim bolestima jetre i jedan od najčešćih uzročnika jetrenog zatajenja. U SAD-u je NAFLD drugi najčešći uzrok transplatacije jetre, a visoko je na ljestvici i kod oboljelih u europskim zemljama. U posljednjih nekoliko godina incidencija i prevalencija bolesti ubrzano rastu. Prema […]

Fizikalna terapija

RTG vratne kralježnice – molim savjet i preporuku ako je moguće

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Liječnik obiteljske medicine

Vrtoglavica

Vrtoglavica/vertigo je nespecifičan simptom koji je vrlo čest u praksi liječnika opće/obiteljske medicine (LOM-a), te čini oko 2-3 % razloga posjeta. Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline te je simptom, a ne dijagnoza. Pri obradi bolesnika najvažnije je utvrditi radi li se uopće o vrtoglavici ili se radi o poremećaju ravnoteže, presinkopalnom stanju, fobičkom […]

Mozak

Trnci u rukama i slabost – je li moguće da je to post COVID?

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Povišen krvni tlak i terapija – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

“Preskoci” srca i ergometrija

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]