Zatajenje srca i komorbiditeti

Kod bolesnika sa zatajenjem srca i pridruženim drugim kroničnim bolestima važna je sveprisutnija telemedicina i monitoring srčanog rada na daljinu putem različitih uređaja.

Bolesnici koji boluju od zatajenja srca često  imaju više drugih pridruženih kroničnih bolesti: šećerna bolest, arterijska hipertenzija, fibrilacija atrija, poremećaji disanja u snu, koronarna bolest, maligna bolest, deficit željeza u krvi, neurofiziološke poremećaje…, te svi ti čimbenici utječu na kvalitetu i kvantitetu života bolesnika. Neki lijekovi kojima se liječe neke od navedenih bolesti (npr. neki antidijabetici, nesteroidni antireumatici, neki citostatici) mogu pogoršati srčano zatajenje. Stoga je veoma važan holistički pristup bolesniku sa zatajenjem srca kako bi se adekvatno liječile i pridružene bolesti. Takvi bolesnici trebaju biti pod skrbi tima specijalista koji ga kontroliraju, prilagođavaju terapiju ovisno o pridruženim bolestima i razvoju zatajenja srca. Kardiolog rutinski kod bolesnika prati elektrokardiogram (EKG), arterijski tlak, frekvenciju srca, markere bolesti, u određenim vremenskim intervalima ultrazvuk srca, funkcionalne testove i radiološke testove ovisno o progresiji bolesti. Veoma je važno da frekvencija srca ne bude prebrza, da arterijski tlak bude u granicama normale. EKG i 24h holter srca važni su u detekciji smetnji provođenja srčanih impulsa, poremećaja srčanog ritma od kojih neki mogu biti životno opasni. U prognozi bolesti prati se funkcija srčanih klijetki ultrazvukom srca. Ultrazvuk srca otkriva i moguće bolesti srčanih zalistaka, te drugih struktura srca. Rezultati svih navedenih pretraga daju informacije neophodne za određivanje adekvatne medikamentozne terapije, ali i u donošenju odluka o implantaciji različitih srčanih uređaja (elektrostimulator srca, resinkronizacijski uređaji, implantabilni kardioverter defibrilatori) kojima se poboljšava srčana funkcija, poboljšava srčani ritam, sprječava nagla srčana smrt.

Kod bolesnika sa zatajenjem srca i pridruženim drugim kroničnim bolestima važna je sveprisutnija telemedicina i monitoring srčanog rada na daljinu putem različitih uređaja. Time se reducira učestalo dolaženje bolesnika u ordinacije, a pruža se kontinuirani srčani nadzor nad bolesnikom. Kardiolog monitoringom bolesnika može u svakom trenutku korigirati bolesnikovu terapiju i odrediti daljnje dijagnostičke postupke.

Biomarkeri iz krvne plazme redovito se prate kod bolesnika sa zatajenjem srca jer imaju dijagnostičku i prognostičku vrijednost, pružaju podatke na osnovu kojih se korigira terapija.

Neophodno je i praćenje elektrolita, bubrežne funkcije, krvne slike, željeza, transferina, lipida i šećera u krvi. Sve poremećaje ovih parametara treba korigirati.

Poremećaj disanja u snu je čest kod bolesnika sa zatajenjem srca. Treba razlikovati centralni od opstruktivnog sindroma apneje u spavanju kako bi se adekvatno zbrinuo bolesnik.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

EKG

Imam nalaz holtera EKG-a – možete li mi reći svoje mišljenje?

Anesteziolog

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija i terapija

Iz iste kategorije

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Nizak krvni tlak i umor – molim savjet

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]

Kardiologija

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]