Kako izgleda bolesnik s moždanim udarom? (2. dio)

Moždani udar može se prezentirati različitim simptomima što ovisi o dijelu mozga koji je oštećen…

Moždani udar može se prezentirati različitim simptomima što ovisi o dijelu mozga koji je oštećen. Najednostavnija podjela cerebralnih infarkta je na sindrom prednje i stražnje moždane cirkulacije.
Klinička slika kod infarkta prednje cirkulacije ovisi o zahvaćenoj arteriji. Začepljenje u području srednje moždane arterije (ACM – lat. arteria cerebri media) imat će za posljedicu slabost ili oduzetost suprotne strane tijela (uvijek je izraženija slabost (“oduzetost”) ruke u odnosu na nogu), spušten usni kut (“visi”) i gubitak osjeta suprotne strane tijela i lica.
Ovdje je važno napomenuti da se putovi živčanih vlakana koji su odgovorni za pokretanje udova križaju u stražnjem dijelu mozga te stoga opisani infarkt na MSCT mozga npr. na lijevoj strani mozga uzrokuje slabost desne ruke i noge! Također, oboljela osoba u pravilu ima i smetnje govora. Centar za govor se kod dešnjaka obično nalazi na lijevoj strani mozga te, ukoliko je pogođen infarktom mozga, može postojati nemogućnost izgovoranja riječi i rečenica uz očuvano razumijevanje tuđeg govora (motorna afazija). Druga mogućnost je da bolesnik može normalno izgovarati riječi, ali ne razumije i ne daje adekvatan odgovor na postavljeno pitanje, laici bi rekli da „nesuvislo govori“ (senzorna afazija). Kod većeg oštećenja bolesnik ne može govoriti niti razumije što mu se govori (globalna afazija).
U slučaju začepljenja u području prednje cerebralne arterije bit će izražena slabost ili oduzetost noge.
Poremećaj stražnje cirkulacije može se manifestirati različito ovisno o pogođenom području mozga. Najčešće se manifestira vrtoglavicom, mučninom, povraćanjem, poremećajem vida i smetnjama održavanja ravnoteže.
Trombotsko začepljenje bazilarne arterije obično dovodi do nagle smrti.
Američka udruga za bolesti srca (American Heart Association) u cilju upoznavanja najšire populacije s najčešćim simptomima moždanog udara osmislila je akronim FAST (eng. brzo) koji označava:
Facial weakness – može li se osoba nasmijati? Je li se spustio usni kut?
Arm weakness – može li osoba ravnomjerno podići obje ruke?
Speech problems – može li osoba razgovjetno govoriti i je li razumije što joj vi kažete?
Time – vrijeme je za pozvati hitnu pomoć.
U nadi da će se edukacijom stanovništa i primjenom akronima povećati znanje o moždanom udaru i dovesti do pravodobnog prepoznavanja njegovih simptoma, Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara i Hrvatsko društvo za neurovaskularne poremećaje Hrvatskog liječničkog zbora prilagodilo je navedeni engleski akronim hrvatskom jeziku i skovalo akronim GROM:
Govor – može li osoba razgovjetno govoriti I je li razumije to što joj vi kažete,
Ruke – može li osoba ravnomjerno podići obje ruke. Ukoliko jedna ruka “pada” ili je osoba ne može podići, postoji sumnja na moždani udar,
Oduzetost – provjeriti je li postoji oduzetost jedne polovice lica ili tijela,
Minute – su važne. Reagirajte odmah, pozovite prvu pomoć.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]