Kako izgleda bolesnik s moždanim udarom? (2. dio)

Moždani udar može se prezentirati različitim simptomima što ovisi o dijelu mozga koji je oštećen…

Moždani udar može se prezentirati različitim simptomima što ovisi o dijelu mozga koji je oštećen. Najednostavnija podjela cerebralnih infarkta je na sindrom prednje i stražnje moždane cirkulacije.
Klinička slika kod infarkta prednje cirkulacije ovisi o zahvaćenoj arteriji. Začepljenje u području srednje moždane arterije (ACM – lat. arteria cerebri media) imat će za posljedicu slabost ili oduzetost suprotne strane tijela (uvijek je izraženija slabost (“oduzetost”) ruke u odnosu na nogu), spušten usni kut (“visi”) i gubitak osjeta suprotne strane tijela i lica.
Ovdje je važno napomenuti da se putovi živčanih vlakana koji su odgovorni za pokretanje udova križaju u stražnjem dijelu mozga te stoga opisani infarkt na MSCT mozga npr. na lijevoj strani mozga uzrokuje slabost desne ruke i noge! Također, oboljela osoba u pravilu ima i smetnje govora. Centar za govor se kod dešnjaka obično nalazi na lijevoj strani mozga te, ukoliko je pogođen infarktom mozga, može postojati nemogućnost izgovoranja riječi i rečenica uz očuvano razumijevanje tuđeg govora (motorna afazija). Druga mogućnost je da bolesnik može normalno izgovarati riječi, ali ne razumije i ne daje adekvatan odgovor na postavljeno pitanje, laici bi rekli da „nesuvislo govori“ (senzorna afazija). Kod većeg oštećenja bolesnik ne može govoriti niti razumije što mu se govori (globalna afazija).
U slučaju začepljenja u području prednje cerebralne arterije bit će izražena slabost ili oduzetost noge.
Poremećaj stražnje cirkulacije može se manifestirati različito ovisno o pogođenom području mozga. Najčešće se manifestira vrtoglavicom, mučninom, povraćanjem, poremećajem vida i smetnjama održavanja ravnoteže.
Trombotsko začepljenje bazilarne arterije obično dovodi do nagle smrti.
Američka udruga za bolesti srca (American Heart Association) u cilju upoznavanja najšire populacije s najčešćim simptomima moždanog udara osmislila je akronim FAST (eng. brzo) koji označava:
Facial weakness – može li se osoba nasmijati? Je li se spustio usni kut?
Arm weakness – može li osoba ravnomjerno podići obje ruke?
Speech problems – može li osoba razgovjetno govoriti i je li razumije što joj vi kažete?
Time – vrijeme je za pozvati hitnu pomoć.
U nadi da će se edukacijom stanovništa i primjenom akronima povećati znanje o moždanom udaru i dovesti do pravodobnog prepoznavanja njegovih simptoma, Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara i Hrvatsko društvo za neurovaskularne poremećaje Hrvatskog liječničkog zbora prilagodilo je navedeni engleski akronim hrvatskom jeziku i skovalo akronim GROM:
Govor – može li osoba razgovjetno govoriti I je li razumije to što joj vi kažete,
Ruke – može li osoba ravnomjerno podići obje ruke. Ukoliko jedna ruka “pada” ili je osoba ne može podići, postoji sumnja na moždani udar,
Oduzetost – provjeriti je li postoji oduzetost jedne polovice lica ili tijela,
Minute – su važne. Reagirajte odmah, pozovite prvu pomoć.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako živjeti s POTS-om?

Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS) je stanje koje utječe na autonomni živčani sustav, što dovodi do abnormalnog povećanja broja otkucaja srca kada osoba ustane iz ležećeg položaja. Ovo stanje može značajno utjecati na svakodnevni život, uzrokujući simptome poput vrtoglavice, ošamućenosti, lupanja srca, umora, pa čak i nesvjestice. Suočavanje s POTS-om zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje […]

Neurologija

Kako liječiti kroničnu nesanicu?

Dobar noćni san vrlo je važan za cjelokupno zdravlje. Tipično, odrasli trebaju oko sedam do devet sati sna po noći. Ovaj broj nije isti za sve i može varirati ovisno o nizu čimbenika. Važnije od broja sati sna je kvaliteta sna svake noći. Potrebe za snom također se mijenjaju tijekom života kako ljudi stare. Ukoliko […]

Neurologija

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

Neurologija

Probadanje u prsima i fibromialgija – molim pomoć

Neurologija

Kognitivna bihevioralna terapija

Nesanica je učestali poremećaj spavanja koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta, narušavajući kvalitetu života i povećavajući rizik od raznih zdravstvenih problema. Manifestira se kao poteškoće s uspavljivanjem, zadržavanjem sna ili preranim buđenjem. Kronična nesanica je trajno stanje koje karakteriziraju poteškoće u započinjanju ili održavanju sna, najmanje tri noći tjedno tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca. […]

Neurologija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Neurologija

Operacija kičme – molim Vaše stručno mišljenje

Neurologija

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]