Moždani udar (1. dio)

Iako mozak čini samo 2 % ukupne tjelesne mase, on troši oko 15 % ukupne količine krvi koja cirkulira krvotokom u jednoj minuti te 20 % ukupne količine udahnutog kisika disanjem…

Iako mozak čini samo 2 % ukupne tjelesne mase, on troši oko 15 % ukupne količine krvi koja cirkulira krvotokom u jednoj minuti te 20 % ukupne količine udahnutog kisika disanjem. Mozak odraslog čovjeka treba 500 – 600 ml kisika i 75 – 100 mg glukoze svake minute za normalno funkcioniranje. Prekid moždane cirkulacije od samo pola minute izaziva značajne promjene moždanog metabolizma dok prekid cirkulacije duži od 5 minuta dovodi do smrti moždanih stanica (neurona).
Moždani udar kao i srčani infarkt spada u prioritetne javnozdravstvene probleme jer je vodeći uzrok invaliditeta, a na drugom je mjestu uzroka smrti u Republici Hrvatskoj!

ŠTO JE MOŽDANI UDAR?
Moždani udar je medicinski termin za smrt dijela moždanih stanica. Ovisno o funkciji koje su te moždane stanice omogućavale (govor, pokretanje, osjet, vid), njihovom smrću dolazi do oštećenja neke od tih funkcija te bolesnik ne može govoriti, hodati, vidjeti i sl.
Moždani udar može biti uzrokovan:
a) ugruškom koji začepi krvnu žilu (arteriju) i onemogući protok krvi kroz nju (cerebralni infarkt ili ishemijski moždani udar) ili
b) puknućem krvne žile i prodiranjem krvi u okolno moždano tkivo (intracerebralno i subarahnoidalno krvarenje
Cerebralni infarkt (lat. cerebrum – veliki mozak) čini oko 85 % svih moždanih udara. Po načinu nastanka, dijeli se na trombotski infarkt koji nastaje zbog začepljenosti krvne žile nakupinama masnoće, kalcija i krvnog ugruška te embolijski cerebralni infarkt koji nastane kad ugrušak putuje iz drugog dijela tijela (najčešće srca i to kod poremećaja srčanog ritma zvanog fibrilacija atrija) i začepi neku krvnu žilu mozga.
Tranzitorna ishemijska ataka (skraćeno TIA) je epizoda u kojoj bolesnik ima znakove moždanog udara (npr. nemogućnost govora, utrnulost ruke i / ili noge i sl..) koja traje kratko (do 24 h) i simptomi se u potpunosti povlače, a na učinjenom MSCT (kompjturizirana tomografija) ili MR (magnetskoj rezonanci) mozga nema vidljivih znakova oštećenja moždanog tkiva. Bolesnik može imati jednu ili više TIA-e i u potpunosti se oporaviti. Međutim, bolesnik s TIA-om ima visoki rizik nastanka „pravog“ moždanog udara te ga treba početi odmah liječiti da do toga i ne dođe!.
Intracerebralno krvarenje (krvarenje unutar moždanog tkiva) nastaje zbog puknuća krvne žile i prodiranja krvi u okolno tkivo mozga. Najčešće je uzrokovan povišenim vrijednostima krvnog tlaka ili nastaje kao posljedica mehaničke ozljede (udarca).
Subarahnoidalno krvarenje nastaje kad dođe do puknuća dijela krvne žile koja se nalazi na površini mozga. Takva krvna žila je stanjena i oblikuje mjehurić koji se zove „aneurizma“. Glavni simptom subarahnoidalnog krvarenja je iznenadni nastup jake glavobolje koji bolesnici opisuju „kao jaku glavobolju kao nikada do sada“ ili „kao udar groma“.
Osnovne karakteristike moždanog udara su:
1. iznenadni nastup simptoma,
2. ispad neke funkcije ovisan o mjestu oštećenja moždanog tkiva (nemogućnost govora, gubitak osjeta polovice tijela, nemogućnost pokretanja ruke i / ili noge itd.),
3. trajanje neurološkog ispada duže od 24 sata.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

Neurologija

Kognitivna bihevioralna terapija

Nesanica je učestali poremećaj spavanja koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta, narušavajući kvalitetu života i povećavajući rizik od raznih zdravstvenih problema. Manifestira se kao poteškoće s uspavljivanjem, zadržavanjem sna ili preranim buđenjem. Kronična nesanica je trajno stanje koje karakteriziraju poteškoće u započinjanju ili održavanju sna, najmanje tri noći tjedno tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca. […]

Neurologija

Arahnoidalna cista

Neurologija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Neurologija

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Neurologija

Možete li mi pojasniti nalaz MR-a mozga trogodišnje kćeri?