Kirurško liječenje epilepsije – implantacija vagusnog stimulatora

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

U skladu s najnovijim svjetskim smjernicama posljednjih godina posvećuje se sve više pažnje neurokirurškom liječenju pacijenata s farmakorezistentnom epilepsijom, kod kojih se lijekovima ne može postići odgovarajuća kontrola.

U skladu s najnovijim svjetskim smjernicama posljednjih godina posvećuje se sve više pažnje neurokirurškom liječenju pacijenata s farmakorezistentnom epilepsijom, kod kojih se lijekovima ne može postići odgovarajuća kontrola epileptičkih napadaja i zadovoljavajuća kvaliteta života (30-35% pacijenata s epilepsijom). U KBC Rebro aktivan je indikacijski tim u kojem, uz neurologe – epileptologe, sudjeluju neurokirurzi, neuroradiolozi, specijalisti nuklearne medicine, psihijatri, klinički psiholozi, neuropatolozi, anesteziolozi, biomedicinski inženjeri, socijalni radnik i logoped. Liječnici Klinike za neurologiju KBC Rebro su, u suradnji s Klinikom za neurokirurgiju, uz klasično resektivno neurokirurško liječenje (operativno odstranjivanje određenih patološki promijenjenih regija mozga), koje se rutinski provodi posljednjih 15-tak godina, 1997. god., među prvima u svijetu, počeli rutinski provoditi ugrađivanje vagusnog stimulatora (Slika 1.), kao jednu od najnovijih metoda minimalno invazivnog neurokirurškog liječenja epilepsija.

  

Slika 1. Sastavni dijelovi vagusnog stimulatora

 

Kandidati za ugradnju vagusnog stimulatora su bolesnici koji boluju od parcijalne epilepsije (elementarne ili kompleksne), ili primarno generalizirane epilepsije, a koji su farmakorezistentni, te kod kojih ne postoji odgovarajući supstrat za klasično resektivno liječenje. N. vagus je jedan od dvanaest moždanih živaca koji motorički inervira larinks, dijafragmu, probavni sustav i srce, a osjetno područje larinksa, jezika i dijela probavnog sustava. Stimulacijom tog živca djelujemo i na određena područja mozga za koja se zna da imaju epileptogenu aktivnost. Postupak ugradnje vagusnog simulatora provodi se u općoj anesteziji, a ugrađuje ga neurokirurg. Sam generator stimulatora implantira se potkožno, u gornjem lijevom dijelu prsišta, a promjera je otprilike 4 cm. Žica vodilica potkožno se dovede do ciljnog mjesta na vratu (lijevi n. vagus), gdje se elektrode pričvrste na sam živac. Implantacija traje otprilike 1-2 sata. Stimulaciju započinjemo tjedan dana nakon implantacije s 0.25 mA.

  

Slika 2.Postupak stimulacije VNS

Programiranje se provodi kompjuterski, putem magneta koji se naslanja na generator u prsištu i potpuno je bezbolno. Sama stimulacija programirana je tako da se vrši intermitentno 24 sata dnevno (30 sekundi “on”, 5 minuta “off “period). Tijekom narednih tjedana postupno povisujemo jačinu stimulacije do 1.5-2.0 mA, uz manje individualne varijacije kako stimulacije tako i ostalih parametara (Slika 2.).

Po postizanju optimalne jačine stimulacije, većina bolesnika ima barem 50% redukciju u broju napadaja koji vremenom postaju i manje intenzivni. U otprilike 15% bolesnika napadaji mogu potpuno prestati. Ugradnja vagusnog stimulatora obično nije zamjena za medikamentoznu terapiju koja se i po ugradnji nastavlja, no u slučaju zadovoljavajućeg kliničkog odgovora postupno se mogu reducirati doze pojedinih antiepileptika. Većina komplikacija operativnog zahvata su blage i prolazne. Kirurške komplikacije uključuju krvarenje i infekciju na mjestu ugradnje, te povrede samog n.vagusa, karotidne arterije ili jugularne vene na vratu. Rizik stimulacije uključuje kašalj za vrijeme trajanja stimulacije, uz osjećaj „grebanja“ i „škakljanja“ u grlu, promukli govor te prolazne poteškoće gutanja.

Ozbiljne komplikacije su rijetke i mogu uključivati poremećaje srčanog ritma, regulacije krvnog tlaka, te vegetativne poremećaje. Iz navedenog razloga se bolesnicima u sklopu preoperativne obradi radi i vegetativno testiranje u za to posebno opremljenom laboratoriju u KBC Rebro.

Iskustva i rezultati na do sada liječenim bolesnicima u KBC Rebro su vrlo dobri i ohrabrujući, postignuto je smanjenje broja epileptičkih napadaja i poboljšanje kvalitete života navedenih bolesnika, dok su ranije opisivane komplikacije uglavnom blage i prolaznog karaktera. 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Zdravlje jetre

Silimarin iz sikavice – prirodni saveznik vaše jetre

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSikavica – prirodni saveznik zdravlja jetre Sikavica, poznata i kao mlijeko čička, biljka je koja se već stoljećima koristi kao prirodan saveznik zdravlja jetre. Njezina ljekovita svojstva potječu iz sjemenki koje sadrže silimarin – aktivnu tvar s protuupalnim i antioksidativnim djelovanjem. Silimarin štiti stanice jetre od oštećenja, potiče njihovu obnovu i smanjuje upalu uzrokovanu djelovanjem […]

Bol

Kako si pomoći kod bolova u koljenima?

Tjeskoba

Tjeskobni ste tijekom dana? Pasiflora može pružiti potrebni mir

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePassiflora incarnata je biljka zapanjujuće lijepih ljubičastih cvjetova porijeklom iz Južne Amerike, Australije i jugoistočne Azije, a danas se uzgaja radi dobivanja sirovine za farmaceutsku upotrebu. Passiflora incarnata jedna je od najistraženijih vrsta iz roda Passiflora s ljekovitim svojstvima. U ljekovite svrhe koriste se nadzemni dijelovi biljke, cvjetovi i plodovi. U tradicionalnoj medicini pasiflora koristi se […]

Nesanica

Prirodna snaga sna: klinički dokazani učinci biljnih ekstrakata u borbi protiv nesanice

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteUbrzani tempo modernog načina života često narušava naš prirodni ritam sna, ostavljajući nas umornima i bez energije. Kvalitetan i dubok san ključan je za oporavak tijela i uma, no stres i svakodnevne obaveze često otežavaju njegovo postizanje. Dodaci prehrani sa pažljivo odabranim prirodnim sastojcima mogu pomoći u podršci zdravog sna i poboljšanju općeg osjećaja dobrobiti. […]

Trudnoća

Anemija u trudnica ili kada je potrebna nadoknada željeza u trudnoći

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePrilagodba hematopoetskog sustava u trudnoći U trudnoći dolazi do povećanja volumena krvi. Volumen krvi počinje rasti već od 6. tjedna trudnoće, a najviši je oko 34. tjedna. Nakon toga ostaje nepromijenjen sve do porođaja. Povećanje iznosi nevjerojatnih 45 do 50 %. Zanimljivo je da je volumen krvi nešto veći u svakoj sljedećoj trudnoći, kao i […]

Temperatura

Što učiniti po pitanju povišene temperature?

Iz iste kategorije

Neurologija

Benigna intrakranijalna hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigna intrakranijalna hipertenzija je neurološko stanje karakterizirano povećanim intrakranijalnim tlakom bez prepoznatljivog uzroka kao što je tumor, hidrocefalus ili strukturna abnormalnost mozga. Nastaje kada se cerebrospinalna tekućina (CSF), tekućina koja štiti leđnu moždinu i mozak, nakuplja. Pritisak se povećava u mozgu i optičkom živcu. Unatoč tome što se naziva “benignim”, stanje može dovesti do značajnog […]

Neurologija

Spinalni hemangiom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpinalni hemangiom predstavlja benigni tumor kralježnice koji se sastoji od krvnih žila. Većina ljudi nema simptome te se obično slučajno pronađu tijekom izvođenja slikovnog testa iz drugog razloga. Spinalni hemangiom obično nije ozbiljno stanje. Mogu se javiti komplikacije koje su bolne u vidu​​lomova kostiju ili kompresije živaca. Koliko su česti spinalni hemangiom? Procjenjuje se da […]

Neurologija

Na što ukazuje moj EEG?

Neurologija

Fokalna kortikalna displazija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteFokalna kortikalna displazija malformacija je kortikalnog razvoja i značajan uzrok epilepsije rezistentne na lijekove, osobito u djece. Obilježen je lokaliziranim abnormalnostima u kortikalnoj arhitekturi. Predstavlja niz kliničkih manifestacija i postavlja izazove u dijagnozi i liječenju. Napredak u molekularnoj genetici djelomično je razjasnio patogenezu fokalne kortikalne displazije. Studije sugeriraju heterogenu etiologiju koja uključuje višestruke genetske čimbenike […]

Neurologija

Je li moja aneurizma velika i opasna?

Neurologija

Okcipitalna neuralgija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOkcipitalnu neuralgiju karakterizira probadajuća, pulsirajuća ili kronična bol nalik električnom udaru u gornjem dijelu vrata, stražnjem dijelu glave i iza ušiju, obično na jednoj strani glave. Ovo stanje nastaje zbog iritacije ili ozljede okcipitalnih živaca, koji prolaze od vratne kralježnice do tjemena. Obično nastaje zbog kompresije, uklještenja ili iritacije ovih živaca. Obično se javlja u […]

Neurologija

Palatalni mioklonus

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePalatalni mioklonus, poznat i kao nepčani mioklonus i palatalni tremor, rijedak je neurološki poremećaj karakteriziran nevoljnim, ritmičkim kontrakcijama mekog nepca. Ove kontrakcije mogu utjecati na govor i gutanje, a ponekad se mogu proširiti na obližnje mišiće, uključujući mišiće ždrijela i srednjeg uha. Poremećaj se može klasificirati u dvije vrste: esencijalni palatalni mioklonus i simptomatski palatalni […]

Neurologija

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]