Kirurško liječenje epilepsije – implantacija vagusnog stimulatora

U skladu s najnovijim svjetskim smjernicama posljednjih godina posvećuje se sve više pažnje neurokirurškom liječenju pacijenata s farmakorezistentnom epilepsijom, kod kojih se lijekovima ne može postići odgovarajuća kontrola.

U skladu s najnovijim svjetskim smjernicama posljednjih godina posvećuje se sve više pažnje neurokirurškom liječenju pacijenata s farmakorezistentnom epilepsijom, kod kojih se lijekovima ne može postići odgovarajuća kontrola epileptičkih napadaja i zadovoljavajuća kvaliteta života (30-35% pacijenata s epilepsijom). U KBC Rebro aktivan je indikacijski tim u kojem, uz neurologe – epileptologe, sudjeluju neurokirurzi, neuroradiolozi, specijalisti nuklearne medicine, psihijatri, klinički psiholozi, neuropatolozi, anesteziolozi, biomedicinski inženjeri, socijalni radnik i logoped. Liječnici Klinike za neurologiju KBC Rebro su, u suradnji s Klinikom za neurokirurgiju, uz klasično resektivno neurokirurško liječenje (operativno odstranjivanje određenih patološki promijenjenih regija mozga), koje se rutinski provodi posljednjih 15-tak godina, 1997. god., među prvima u svijetu, počeli rutinski provoditi ugrađivanje vagusnog stimulatora (Slika 1.), kao jednu od najnovijih metoda minimalno invazivnog neurokirurškog liječenja epilepsija.

  

Slika 1. Sastavni dijelovi vagusnog stimulatora

 

Kandidati za ugradnju vagusnog stimulatora su bolesnici koji boluju od parcijalne epilepsije (elementarne ili kompleksne), ili primarno generalizirane epilepsije, a koji su farmakorezistentni, te kod kojih ne postoji odgovarajući supstrat za klasično resektivno liječenje. N. vagus je jedan od dvanaest moždanih živaca koji motorički inervira larinks, dijafragmu, probavni sustav i srce, a osjetno područje larinksa, jezika i dijela probavnog sustava. Stimulacijom tog živca djelujemo i na određena područja mozga za koja se zna da imaju epileptogenu aktivnost. Postupak ugradnje vagusnog simulatora provodi se u općoj anesteziji, a ugrađuje ga neurokirurg. Sam generator stimulatora implantira se potkožno, u gornjem lijevom dijelu prsišta, a promjera je otprilike 4 cm. Žica vodilica potkožno se dovede do ciljnog mjesta na vratu (lijevi n. vagus), gdje se elektrode pričvrste na sam živac. Implantacija traje otprilike 1-2 sata. Stimulaciju započinjemo tjedan dana nakon implantacije s 0.25 mA.

  

Slika 2.Postupak stimulacije VNS

Programiranje se provodi kompjuterski, putem magneta koji se naslanja na generator u prsištu i potpuno je bezbolno. Sama stimulacija programirana je tako da se vrši intermitentno 24 sata dnevno (30 sekundi “on”, 5 minuta “off “period). Tijekom narednih tjedana postupno povisujemo jačinu stimulacije do 1.5-2.0 mA, uz manje individualne varijacije kako stimulacije tako i ostalih parametara (Slika 2.).

Po postizanju optimalne jačine stimulacije, većina bolesnika ima barem 50% redukciju u broju napadaja koji vremenom postaju i manje intenzivni. U otprilike 15% bolesnika napadaji mogu potpuno prestati. Ugradnja vagusnog stimulatora obično nije zamjena za medikamentoznu terapiju koja se i po ugradnji nastavlja, no u slučaju zadovoljavajućeg kliničkog odgovora postupno se mogu reducirati doze pojedinih antiepileptika. Većina komplikacija operativnog zahvata su blage i prolazne. Kirurške komplikacije uključuju krvarenje i infekciju na mjestu ugradnje, te povrede samog n.vagusa, karotidne arterije ili jugularne vene na vratu. Rizik stimulacije uključuje kašalj za vrijeme trajanja stimulacije, uz osjećaj „grebanja“ i „škakljanja“ u grlu, promukli govor te prolazne poteškoće gutanja.

Ozbiljne komplikacije su rijetke i mogu uključivati poremećaje srčanog ritma, regulacije krvnog tlaka, te vegetativne poremećaje. Iz navedenog razloga se bolesnicima u sklopu preoperativne obradi radi i vegetativno testiranje u za to posebno opremljenom laboratoriju u KBC Rebro.

Iskustva i rezultati na do sada liječenim bolesnicima u KBC Rebro su vrlo dobri i ohrabrujući, postignuto je smanjenje broja epileptičkih napadaja i poboljšanje kvalitete života navedenih bolesnika, dok su ranije opisivane komplikacije uglavnom blage i prolaznog karaktera. 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 4. dio

Liječenje ACNES-a – nastavak. Lijekovi kao što su paracetomol i nesteroidni protuupalni lijekovi (ibuprofen, naproxen) koji se koriste kod akutnog bola i većine drugih bolnih stanja ovdje nisu pokazali veliku učinkovitost. Lijekovi kao antikonvulzivi (gabapentin), antidepresivi (amitriptylin, duloksetin) koje koristimo kod neuropatske boli, kao i lokalna terapija koju koristimo kod neuropatkse boli kao lidokain flaster […]

Dermatitis

Dermatitis u djeteta – čime mazati?

Bubreg

Renovaskularna hipertenzija

Pod pojmom hipertenzija podrazumijevamo povišenje krvnog tlaka. Daleko najčešće se radi o tzv. esencijalnoj ili primarnoj hipertenziji. Drugim riječima, ne znamo joj uzrok. U malom broju slučajeva uzrok se može identificirati, kada govorimo o tzv. sekundarnoj hipertenziji, pa i ciljano liječiti, a u nekim slučajevima takva, sekundarna, hipertenzija se može i trajno izliječiti. Takvi su […]

Laktobacili

Probiotici i rak vrata maternice

Anaerobne bakterije koje žive u rodnici te laktobacili, L.crispatus, L. gasseri i L. jensenii proizvode mliječnu kiselinu i H2O2 i tako stvaraju pH od 3,8 do 4,5. Tim se postiže kisela sredine koja služi kao zaštitni faktor i pridonosi zdravlju sluznice. Takav nizak pH, odnosno kisela sredina rodnice onemogućuje i sprječava rast drugih vrsta bakterija […]

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Analni otvor

Izrasilne oko analnog otvora – molim mišljenje

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Neurologija

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]