Kirurško liječenje epilepsije – implantacija vagusnog stimulatora

U skladu s najnovijim svjetskim smjernicama posljednjih godina posvećuje se sve više pažnje neurokirurškom liječenju pacijenata s farmakorezistentnom epilepsijom, kod kojih se lijekovima ne može postići odgovarajuća kontrola.

U skladu s najnovijim svjetskim smjernicama posljednjih godina posvećuje se sve više pažnje neurokirurškom liječenju pacijenata s farmakorezistentnom epilepsijom, kod kojih se lijekovima ne može postići odgovarajuća kontrola epileptičkih napadaja i zadovoljavajuća kvaliteta života (30-35% pacijenata s epilepsijom). U KBC Rebro aktivan je indikacijski tim u kojem, uz neurologe – epileptologe, sudjeluju neurokirurzi, neuroradiolozi, specijalisti nuklearne medicine, psihijatri, klinički psiholozi, neuropatolozi, anesteziolozi, biomedicinski inženjeri, socijalni radnik i logoped. Liječnici Klinike za neurologiju KBC Rebro su, u suradnji s Klinikom za neurokirurgiju, uz klasično resektivno neurokirurško liječenje (operativno odstranjivanje određenih patološki promijenjenih regija mozga), koje se rutinski provodi posljednjih 15-tak godina, 1997. god., među prvima u svijetu, počeli rutinski provoditi ugrađivanje vagusnog stimulatora (Slika 1.), kao jednu od najnovijih metoda minimalno invazivnog neurokirurškog liječenja epilepsija.

  

Slika 1. Sastavni dijelovi vagusnog stimulatora

 

Kandidati za ugradnju vagusnog stimulatora su bolesnici koji boluju od parcijalne epilepsije (elementarne ili kompleksne), ili primarno generalizirane epilepsije, a koji su farmakorezistentni, te kod kojih ne postoji odgovarajući supstrat za klasično resektivno liječenje. N. vagus je jedan od dvanaest moždanih živaca koji motorički inervira larinks, dijafragmu, probavni sustav i srce, a osjetno područje larinksa, jezika i dijela probavnog sustava. Stimulacijom tog živca djelujemo i na određena područja mozga za koja se zna da imaju epileptogenu aktivnost. Postupak ugradnje vagusnog simulatora provodi se u općoj anesteziji, a ugrađuje ga neurokirurg. Sam generator stimulatora implantira se potkožno, u gornjem lijevom dijelu prsišta, a promjera je otprilike 4 cm. Žica vodilica potkožno se dovede do ciljnog mjesta na vratu (lijevi n. vagus), gdje se elektrode pričvrste na sam živac. Implantacija traje otprilike 1-2 sata. Stimulaciju započinjemo tjedan dana nakon implantacije s 0.25 mA.

  

Slika 2.Postupak stimulacije VNS

Programiranje se provodi kompjuterski, putem magneta koji se naslanja na generator u prsištu i potpuno je bezbolno. Sama stimulacija programirana je tako da se vrši intermitentno 24 sata dnevno (30 sekundi “on”, 5 minuta “off “period). Tijekom narednih tjedana postupno povisujemo jačinu stimulacije do 1.5-2.0 mA, uz manje individualne varijacije kako stimulacije tako i ostalih parametara (Slika 2.).

Po postizanju optimalne jačine stimulacije, većina bolesnika ima barem 50% redukciju u broju napadaja koji vremenom postaju i manje intenzivni. U otprilike 15% bolesnika napadaji mogu potpuno prestati. Ugradnja vagusnog stimulatora obično nije zamjena za medikamentoznu terapiju koja se i po ugradnji nastavlja, no u slučaju zadovoljavajućeg kliničkog odgovora postupno se mogu reducirati doze pojedinih antiepileptika. Većina komplikacija operativnog zahvata su blage i prolazne. Kirurške komplikacije uključuju krvarenje i infekciju na mjestu ugradnje, te povrede samog n.vagusa, karotidne arterije ili jugularne vene na vratu. Rizik stimulacije uključuje kašalj za vrijeme trajanja stimulacije, uz osjećaj „grebanja“ i „škakljanja“ u grlu, promukli govor te prolazne poteškoće gutanja.

Ozbiljne komplikacije su rijetke i mogu uključivati poremećaje srčanog ritma, regulacije krvnog tlaka, te vegetativne poremećaje. Iz navedenog razloga se bolesnicima u sklopu preoperativne obradi radi i vegetativno testiranje u za to posebno opremljenom laboratoriju u KBC Rebro.

Iskustva i rezultati na do sada liječenim bolesnicima u KBC Rebro su vrlo dobri i ohrabrujući, postignuto je smanjenje broja epileptičkih napadaja i poboljšanje kvalitete života navedenih bolesnika, dok su ranije opisivane komplikacije uglavnom blage i prolaznog karaktera. 

Imate pitanje vezano uz vaše zdravlje? Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Pitajte liječnika