Obilježavanje „Ljubičastog dana“ („Purple day“) po drugi put u Hrvatskoj

Više od stotinu zemalja diljem svijeta uključeno je u organizaciju „Ljubičastog dana“  koji se obilježava 26. ožujka kao dan podrške osobama s epilepsijom, te je službeno proglašen  najutjecajnijim međunarodnim danom u svrhu podizanja razine osviještenosti o epilepsiji.

Više od stotinu zemalja diljem svijeta uključeno je u organizaciju „Ljubičastog dana“  koji se obilježava 26. ožujka kao dan podrške osobama s epilepsijom, te je službeno proglašen  najutjecajnijim međunarodnim danom u svrhu podizanja razine osviještenosti o epilepsiji. Navedeni je dan po prvi put obilježen 2008. godine, na inicijativu tada devetogodišnje Kanađanke Cassidy Megan, pri čemu su joj podršku pružili majka, nastavnici i prijatelji te Društvo za epilepsiju Nove Škotske. Saznavši da ima epilepsiju, Cassidy je bila vrlo posramljena razmišljajući kako će njena okolina reagirati, te usamljena budući da se smatrala jedinim djetetom s epilepsijom. Zbog toga je poželjela da postoji barem jedan dan u godini kada svi ljudi mogu pružiti podršku osobama s epilepsijom i poručiti: „Želim da ljudi znaju da nisi sam ako imaš epilepsiju!“. 

Dan je dobio ime po ljubičastoj boji lavande koja je internacionalna boja epilepsije. 26. ožujka ljudi diljem svijeta nose ljubičasto kako bi pružili podršku osobama s epilepsijom, a u mnogim školama održavaju se edukativna predavanja, radionice, organiziraju se koncerti, plesovi, večere, šetnje, utrke i drugi događaji obilježeni ljubičastom bojom i predmetima.
Hrvatska se 2010. godine po prvi puta uključila u organizaciju „Ljubičastog dana“ inicijativom prof. dr.sc. Sanje Hajnšek, predstojnice Klinike za neurologiju KBC-Zagreb i Referentnog centra za epilepsiju Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske te Hrvatske udruge za epilepsiju, na čelu koje je prof.dr.sc. Ivan Bielen. Liječnici KBC-a Zagreb – neurolozi doc. dr. sc. Željka Petelin, dr. Sibila Nanković, dr. Vlatko Šulentić, dr. Andreja Bujan Kovač, dr. Tereza Gabelić te socijalna radnica Vladimira Ivanković, kao i liječnici KB „Sveti Duh“ – dr. Ilija Jergović, dr. Ana Sruk i dr. Ivana Zobić,  te volonteri iz Hrvatske udruge za epilepsiju, organizirali su predavanja i događanja u dvije zagrebačke nastavne ustanove, dok je ove godine akcija proširena i uključivanjem liječnika Klinike za pedijatriju KBC-a Zagreb i Klinike za neurologiju KBC-a Osijek. Predavanja su održana u V., IX., XII., XV. i XVIII. gimnaziji te u srednjoj primaljskoj školi u Zagrebu, osnovnim školama „Vladimir Nazor“, „Augusta Šenoe“, „J.J. Strossmayer“ (Slika 1.) i „Miroslav Krleža“, dječjem vrtiću Markuševec, Klinici za pedijatriju KBC-a Zagreb, Središnjem hitnom prijemu KB „Sveti Duh“ u Zagrebu te na Medicinskom fakultetu u Osijeku. Učenici navedenih škola pripremili su prigodne ljubičaste ukrase i postere te su aktivno pratili izlaganja priklanjajući se sloganu: „Širenjem znanja o epilepsiji, rušimo predrasude!“. Hrvatska udruga za epilepsiju je osmislila i štampala letak u svrhu edukacije populacije o epilepsiji i potrebe poznavanja osnovnih postupaka što učiniti kada osoba ima epileptički napadaj.

Nadamo se da smo kroz naše akcije uspjeli educirati obitelji, stručnjake, a posebno djecu školske dobi kako bi što ranije zauzeli pozitivan stav i na taj način pridonijeli destigmatizaciji epilepsije. Pozivamo sve da nam se pridruže i nošenjem ljubičastog 26.ožujka 2012. godine pruže podršku osobama s epilepsijom.

deqwrfw

Slika 1. (s lijeva na desno) potpredsjednik Hrvatske Udruge za epilepsiju Tomislav Tomašević, ravnatelj OŠ „J.J. Strossmayer“ prof. Nenad Oremuš, neurolog Centra za epilepsiju KBC-a Zagreb doc.dr.sc. Željka Petelin, socijalna radnica Vladimira Ivanković i psihologinja Jadranka Šarac.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Algurija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

hiperpigmentacije

Melasma – cjelogodišnji pristup

Melazma je dermatološki poremećaj, odnosno stanje kože koji se karakterizira pojavom tamnih mrlja na koži, posebno na licu. Te mrlje obično su smeđe ili sive boje i javljaju se uglavnom na čelu, obrazima, nosu i gornjoj usni. Često se pojavljuju simetrično. Najčešće se javlja kod žena, posebno tijekom trudnoće ili tijekom hormonalnih promjena, kao što […]

ACNES

ACNES – 4. dio

Liječenje ACNES-a – nastavak. Lijekovi kao što su paracetomol i nesteroidni protuupalni lijekovi (ibuprofen, naproxen) koji se koriste kod akutnog bola i većine drugih bolnih stanja ovdje nisu pokazali veliku učinkovitost. Lijekovi kao antikonvulzivi, antidepresivi (duloksetin) koje koristimo kod neuropatske boli, kao i lokalna terapija koju koristimo kod neuropatkse boli kao lidokain flaster i kapsaicin […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Bubreg

Renovaskularna hipertenzija

Pod pojmom hipertenzija podrazumijevamo povišenje krvnog tlaka. Daleko najčešće se radi o tzv. esencijalnoj ili primarnoj hipertenziji. Drugim riječima, ne znamo joj uzrok. U malom broju slučajeva uzrok se može identificirati, kada govorimo o tzv. sekundarnoj hipertenziji, pa i ciljano liječiti, a u nekim slučajevima takva, sekundarna, hipertenzija se može i trajno izliječiti. Takvi su […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Neurologija

MR anigiografija – molim očitanje nalaza

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

VEP – vrtoglavice i glavobolje

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]