Stenoza spinalnog kanala

Spinalna stenoza je suženje u području kralježnice. Suženje prostora može uzrokovati iritaciju i pritisak na leđnu moždinu i živce, što uzrokuje bolova u leđima i išijas.

Stenoza se obično razvija polako tijekom vremena. Najčešće je uzrokovana osteoartritisom ili promjenama “istrošenosti” koje se prirodno javljaju u kralježnici tijekom starenja. Ponekad može biti asimptomatska tijekom dugog vremena iako se promjene mogu vidjeti na rendgenskim snimkama ili drugim slikovnim pretragama. Ovisno o tome gdje i koliko je teška spinalna stenoza, mogu se javiti bol, utrnutost, trnci i/ili slabost u vratu, leđima, rukama, nogama, šakama ili stopalima.

Spinalna stenoza se može razviti kod bilo koga, ali je najčešća kod muškaraca i žena starijih od 50 godina. Mlađi ljudi koji su rođeni s uskim spinalnim kanalom također mogu razviti spinalnu stenozu. Ostala stanja koja utječu na kralježnicu, poput skolioze ili ozljede kralježnice, mogu pospješiti razvoj stenoze spinalnog kanala.

Spinalna stenoza može se pojaviti bilo gdje duž kralježnice, ali najčešće se javlja u dva područja:

  • donji dio leđa (stenoza lumbalnog kanala)
  • vrat (cervikalna spinalna stenoza).

Simptomi spinalne stenoze

Suženje spinalnog kanala često rezultira uklještenjem korijena živca leđne moždine. Kako se promjer kanala sužava, živci postaju sve nadraženiji. Sužavanje spinalnog kanala obično je spor proces i pogoršava se s vremenom.

Simptomi stenoze lumbalnog dijela spinalnog kanala uključuju bol, utrnutost ili slabost u nogama, preponama, kukovima, stražnjici i donjem dijelu leđa. Simptomi se obično pogoršavaju pri hodu ili stajanju i mogu se smanjiti prilikom ležanja i sjedenja. U teškim slučajevima može se pojaviti gubitak kontrole mokrenja i stolice .

Simptomi vratne (cervikalne) spinalne stenoze su bol u vratu, utrnutost ili trnci u ruci, šaci, nozi ili stopalu, slabost ili nespretnost u ruci, šaci, nozi ili stopalu.

Iako suženje kralježnice može uzrokovati bol, obično ne uzrokuje paralizu. Međutim, ako su spinalni živac ili leđna moždina pritisnuti duže vrijeme, moguća je trajna utrnutost i/ili paraliza.

Uzroci stenoze spinalnog kanala

Brojni su potencijalni uzroci, ono što im je zajedničko je da mijenjaju strukturu kralježnice, uzrokujući sužavanje prostora oko leđne moždine i korijena živaca koji izlaze kroz kralježnicu. Leđna moždina i/ili korijeni živaca postaju stisnuti ili ukliješteni, što uzrokuje simptome kao što su bol u donjem dijelu leđa i išijas.

Stanja koja često uzrokuju stenozu spinalnog kanala su:

  • osteoartritis. Stanje “istrošenosti” hrskavice u zglobovima, uključujući i kralježnicu. Hrskavica je zaštitni omotač zglobova. Kako se hrskavica troši, kosti se počinju trljati jedna o drugu a tijelo reagira rastom nove kosti. Često se javljaju koštani trnovi ili prekomjerni rast kostiju. Koštani izdanci na kralješcima protežu se u kralježnični kanal, sužavajući prostor i stežući živce u kralježnici. Pagetova bolest kostiju također može uzrokovati prekomjerni rast kosti u kralježnici i kompresiju živaca.
  • hernija diska. Između svakog kralješka nalazi se vertebralni disk koji djeluje kao amortizer duž kralježnice. Oštećenje diskova kralježaka može dovesti do strukturalnih promjena zbog kojih se disk izbočuje i pritišće živce u blizini.
  • zadebljanje ligamenata. Artritis može uzrokovati zadebljanje ligamenata tijekom vremena i izbočenje u prostor spinalnog kanala.
  • prijelomi i ozljede kralježnice.
  • ciste ili tumori leđne moždine.
  • kongenitalna spinalna stenoza. Ovo je stanje u kojem se osoba rađa s uskim spinalnim kanalom.

Kako se dijagnosticira spinalna stenoza?

Potrebno je učiniti slikovne pretrage kralježnice kako bi se odredila točna lokacija, vrst i opseg problema. MR pruža detaljne slike živaca, diskova i leđne moždine.

Liječenje stenoze spinalnog kanala

Izbor liječenja ovisi o težini simptoma. Koriste se mjere fizikalne terapije, lijekovi i u indiciranim slučajevima operacija. Vježbanje i fizička aktivnost je korisna u ublažavanju boli, jačanju mišića koji podržavaju kralježnicu i poboljšavaju fleksibilnost i ravnotežu.

Nesteroidni protuupalni antireumatici poput ibuprofena mogu pomoći u ublažavanju upale i pružiti olakšanje boli kod spinalne stenoze. Ubrizgavanje kortikosteroida u blizini prostora u kralježnici gdje su korijeni živaca ukliješteni ili gdje se istrošena područja kosti trljaju jedno o drugo može pomoći u smanjenju upale, boli i iritacije. Međutim, obično se daje samo ograničen broj injekcija (obično tri ili četiri injekcije godišnje) jer kortikosteroidi mogu s vremenom oslabiti kosti i obližnje tkivo. Postupak dekompresije poznat kao perkutana lumbalna dekompresija vođena slikom (PILD) je indicirana za lumbalnu spinalnu stenozu uzrokovanu zadebljanjem specifičnog ligamenta u stražnjem dijelu kralježnice. Izvodi se kroz mali rez i ne zahtijeva opću anesteziju niti šavove. Postupak je vođen rendgenskom snimkom i kontrastnim sredstvom koje se ubrizgava tijekom postupka. Uklanja se dio zadebljalog ligamenta, čime se oslobađa prostor unutar spinalnog kanala, smanjujući kompresiju na korijene živaca. Neke od prednosti ovog postupka su da koštana arhitektura kralježnice ostaje netaknuta i da postoji mali poremećaj u mehanici kralježnice pa se ljudi brzo oporavljaju.

Kada dolazi u obzir operacija?

Zbog složenosti spinalne stenoze i delikatne prirode kralježnice, operacija se obično razmatra kada sve druge mogućnosti liječenja nisu uspjele. Na sreću, većini ljudi koji imaju spinalnu stenozu nije potrebna operacija. Kirurške opcije dolaze u obzir kada su simptomi nepodnošljivi, bol uzrokuje pritisak na leđnu moždinu, hodanje je otežano i nastupio je gubitak kontrole mokrenja i stolice.

Stenoza spinalnog kanala je suženje prostora unutar kralježnice, što na kraju rezultira pritiskom na leđnu moždinu ili korijene živaca. Simptomi spinalne stenoze uvelike se razlikuju od osobe do osobe. Liječenje ovisi o težini i mjestu stenoze i njezinim učincima na kvalitetu života. Tjelesna aktivnosti i vježbanje je bitno kako bi se održali jaki mišići, poboljšala fleksibilnost i smanjila bol.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Molim mišljenje za MR nalaz mozga

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Neurologija

Što su skotomi?

Skotom je medicinski izraz za poremećaj vidnog polja ili slijepu pjegu. Većina ih se javlja na jednom oku, ali mogu se pojaviti na oba oka. Mnoge stvari mogu uzrokovati skotom ili slijepu pjegu a liječenje ovisi o tome što ih uzrokuje. Retina ili mrežnica je sloj na stražnjoj strani oka koji pretvara svjetlost u električne […]

Neurologija

Kortikobazalna degeneracija

Kortikobazalna degeneracija, koja se naziva i kortikobazalni sindrom, rijetko je stanje u kojem se područja mozga smanjuju, a živčane stanice degeneriraju i umiru tijekom vremena. Bolest zahvaća područje mozga koje obrađuje informacije i moždane strukture koje kontroliraju kretanje. Ova degeneracija rezultira rastućim poteškoćama u kretanju jedne ili obje strane tijela. Obično se javlja kod starije […]

Neurologija

Je li slabija memorija neurološki problem?