Osteoartritis ramena – 2 dio

Osteoartritis je degenerativna bolest zglobova koja je karakterizirana uništavanjem i gubitkom zglobne hrskavice.

Što je osteoartritis ramena i kod koga se javlja?

Osteoartritis je degenerativna bolest zglobova koja je karakterizirana uništavanjem i gubitkom zglobne hrskavice. Jedan je od najčešćih problema u svijetu i može zahvatiti sve zglobove našeg tijela iako se najčešće javlja na kukovima, koljenima, vratnoj i slabinskoj kralježnici  te malim zglobovima šaka. Ako ste u 60-im godinama života velika je šansa da imate osteoartritis nekog zgloba, a ako ste u 80-im to je sigurno. Ipak, ne znači da morate imati otečen, ukočen ili bolan zglob, jer čak dvije trećine ljudi kojima se na radiogramu vide znaci osteoartritisa zgloba nemaju nikakve simptome.

Iako rizik za razvoj osteoartritisa raste sa životnom dobi to ne znači da se ne može javiti i kod mlađih osoba, pogotovo ako su imali veće ozljede ramena.

Osteoartritis se češće javlja na akromioklavikularnom zglobu ramena, a rjeđe zahvaća glenohumeralni zglob.  Kao i kod osteoartritisa drugih zglobova, najčešći simptom je bol. U početku je bol vezana za pokret i javlja se u aktivnosti, a kasnije se javlja u mirovanju i može čak ometati san. Drugi najčešći simptom je ograničenje opsega pokreta. Pokreti u ramenu mogu biti praćeni i zvučnim fenomenima poput škripanja ili pucketanja.

Dijagnoza

Za postavljanje dijagnoze liječnik će od vas uzeti anamnestičke podatke, pregledati rame, procijeniti opseg kretnji, mišićnu snagu i funkciju te zatražiti radiološku obradu (RTG). U najvećem broju slučajeva to je dovoljno za sigurno postavljanje dijagnoze. Ponekad će biti potrebno učiniti dodatnu obradu (laboratorijske pretrage, analiza zglobne tekućine ili magnetska rezonanca).

Liječenje
 
Glavni ciljevi liječenja su kontrola boli, poboljšanje pokretljivosti, sprečavanje napredovanja bolesti i poboljšanje kvalitete života. Potrebno je naglasiti kako je važan individualni pristup svakome bolesniku, odnosno prilagoditi liječenje sukladno faktorima rizika i simptomima bolesnika.
Liječenje osteoartritisa može biti konzervativno (bez operacije) ili kirurško. U početku se uvijek sastoji od konzervativnih mjera. Konzervativne mjere uključuju promjenu aktivnosti svakodnevnog života, na primjer nošenje odjeće koja se kopča ili ima patent, umjesto oblačenja preko glave, ili sušenje kose prirodnim putem umjesto držanja sušila za kosu rukom. Konzervativno liječenje uključuje i nefarmakoloških metoda liječenja te primjenu lijekova. U nefarmakološke metode ubrajamo edukaciju bolesnika, promjenu načina života, primjenu pomagala, fizikalnu terapiju, medicinske vježbe i radnu terapiju.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

HLA nalaz – molil da mi očitate nalaze

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u laktu – imam li razloga za brigu?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]