Osteoartritis je najčešći oblik artritisa koji pogađa milijune bolesnika širom svijeta. Osteoartritis nastaje kada se zaštitna hrskavica, koja se nalazi na krajevima kostiju u zglobu, istroši tijekom vremena.

Osteoartritis

Osteoartritis je najčešći oblik artritisa koji pogađa milijune bolesnika širom svijeta. Osteoartritis nastaje kada se zaštitna hrskavica, koja se nalazi na krajevima kostiju u zglobu, istroši tijekom vremena. Hrskavica u zglobovima ima zaštitnu funkciju, te njenim nestankom dolazi do sraza između dvije kosti. Iako se može pojaviti u bilo kojem zglobu u tijelu. Na simptome OA se može učinkovito utjecati, iako se proces bolesti ne može zaustaviti. Redovita tjelesna aktivnost, održavanje zdrave tjelesne težine i drugi postupci mogu usporiti napredovanje bolesti, smanjiti bol i poboljšati funkciju. Ranije se mislilo kako je OA uzrokovan pretjeranim trošenjem i „habanjem“ zgloba, no ipak sve više dokaza upućuje na doprinos i upalnih mehanizama. Osteoartritis može biti primarni, kada nemamo jasan uzrok bolesti, dok sekundarni OA predstavlja bolest zgloba uzrokovanu nekim predisponirajućim faktorom kao npr. prijašnja trauma zgloba. Osteoartritis se najčešće javlja u zglobovima koljena, kuka i na šakama, no može se pojaviti i u ramenom zglobu.

Kako je građen rameni zglob?

Rame je najpokretljiviji zglob u našem tijelu i u njemu se izvode različiti jednostavni i složeni pokreti.  Ograničenje pokreta u ramenu može u velikoj mjeri smanjiti kvalitetu života, koja je još više narušena ako je prisutna i bol u ramenom zglobu.

Rameni zglob čine 3 kosti: nadlaktična kost, lopatica i ključna kosti, te zglobovi između njih (akromioklavikularni zglob – između lopatice i ključne kosti; te zglob između nadlaktične kosti i lopatice, takozvani glenohumeralni zglob). Glenohumeralni zglob sa svojom čahurom predstavlja rameni zglob u užem smislu.

U području ramena nalaze se brojni ligamenti i mišići. Najvažniji mišići ramena su mišići čije tetive čine takozvanu rotatornu manžetu (mišići supraspinatus, subskapularis, infraspinatus i teres minor).

Bol u ramenu može potjecati iz samog ramena ili može biti prenesena iz nekih unutrašnjih organa kao što su srce, žučni mjehur, jetra, pluća ili od struktura koje se nalaze u blizini npr. iz vratne kralježnice.  Obično se bol iz ramena pojačava pokretom. Prenesena bol je trajna, neovisna o aktivnosti, što znači da ju osjetite i u mirovanju.

Rame možete ozlijediti fizičkim radom, sportskom aktivnošću ili čak učestalim ponavljajućim pokretima. Vjerojatnost bolova u ramenu povećava se s dobi, posebno nakon 60. godine života, jer ramene strukture s vremenom degeneriraju. Često je bol u ramenu prolazna i možete ju liječiti kod kuće. Međutim, ponekad je potrebna fizikalna terapija, lijekovi ili operativni zahvat.

Uzroci bola u ramenu

Uzroci boli u ramenu su brojni. Neki od najčešćih su:

–          iz samog zgloba ramena:  tendinitis, tendinopatija ili ruptura tetiva rotatorne manžete, sindrom sraza, osteoartritis, burzitis, išćašanje ili dislokacija ramena, prijelomi u ramenu, adhezivni kapsulitis (tzv „smrznuto rame“), septički artritis, ozljeda hrskavice ramena, avaskularna nekroza

–          upalne reumatske bolesti: reumatoidni artrits, polimijalgija reumatika, septički artritis,

–          bolesti okolnih struktura: ozljede brahijalnog pleksusa, cervikobrahijalni sindrom

–          bolesti drugih organa: srčani udar, upala žučnog mjehura, itd.