Sve što ste htjeli znati o epilepsiji

Zašto baš ja imam epilepsiju? Da li ću moći imati djecu ako imam epilepsiju? Da li ću se moći baviti sportom i da li ću moći voziti? Da li ću moći raditi i živjeti kao prije?

Zašto baš ja imam epilepsiju? Da li ću moći imati djecu ako imam epilepsiju? Da li ću se moći baviti sportom i da li ću moći voziti? Da li ću moći raditi i živjeti kao prije? Kakvi simptomi bolesti sve postoje? Kako će na moj život utjecati novi lijekovi protiv epilepsije? Do kada ću ih morati uzimati? Da li ću se ikada moći izliječiti?   

Dragi moji pacijenti, vjerujem da su sve to pitanja koja ste si znali postaviti otkako ste se suočili s dijagnozom epilepsije, i vjerujem da je svatko od Vas u prvom trenutku imao osjećaj da mu se srušio čitav svijet i da ništa više neće biti kao prije… No može i mora biti kao prije. U ovom tekstu i u narednih nekoliko tekstova pokušati ću Vas pobliže upoznati s ovom bolesti, jer mislim da se svaki pacijent može bolje boriti protiv bolesti kada više o njoj zna. Pokušati ću Vam pomoći kako da prevladate početne teške trenutke otkako je Vama, Vašem djetetu ili nekoj drugoj bliskoj osobi postavljena dijagnoza epilepsije, pojasniti Vam kako se bolest može liječiti i kako se može kvalitetno živjeti s epilepsijom.

Riječ epilepsija potječe od grčke riječi koja označava napadaj ili obuzetost. Epilepsija je jedna od najstarijih poznatih bolesti. Tako već 2000 god. pr. Kr. u Hamurabijevom zakoniku nalazimo spomenutu “svetu bolest” (morbus sacer). No, već je grčki liječnik Hipokrat ukazao na prirodni uzrok bolesti smatrajući da je njen uzrok u mozgu. 1873. god. engleski je neurolog John Hughlings Jackson definirao epilepsiju kao poremećaj koji nastaje zbog iznenadnog, pretjeranog i brzog izbijanja neurona (moždanih živčanih stanica). Mnoge su slavne osobe u povijesti bolovale od epilepsije: Napoleon Bonaparte, Julije Cezar, George Gershwin, Alfred Nobel, Vincent Van Gogh, Aleksandar Veliki, …

Koliko je zapravo epilepsija učestala bolest? I više nego što mislimo. Epilepsija pogađa 1% populacije i samim time jedna je od najučestalijih neuroloških bolesti. Procjenjuje se da se bolest svake godine dijagnosticira u 181,000 stanovnika. Šest milijuna ljudi u Europi boluje od epilepsije. Bitno je također reći da se izolirana epileptička ataka, dakle jedna ataka temeljem koje se još uvijek ne može postaviti dijagnoza epilepsije, događa u oko 20 na 100, 000 osoba svake godine. Opasnost razvoja epilepsije tijekom života iznosi između 3 i 5% s najvećom pojavnošću u dojenačkoj dobi, periodu oko puberteta, te generativnoj dobi, a ponovo izrazito raste u starijeg pučanstva, posebno onog iznad 65. godine života.

Posljednjih desetljeća, zahvaljujući napretku ne samo dijagnostičkih procedura nego i terapijskih opcija, epilepsija je postala bolest koja se može dobro liječiti i koja više ne predstavlja stigmu u društvu kao što je to bilo ranije. Razvojem farmaceutske industrije danas postoji više kvalitetnih antiepileptičkih lijekova te se u oko 65-70% pacijenata bolest može zadovoljavajuće kontrolirati.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 3. dio

Liječenje ACNES-a. ACNES (Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca) se može dijagnosticirati primjenom lokalne injekcije anestetika u kanal u ravnom trbušnom mišiću gdje prolazi zahvaćeni kožni živac. Injekcija lokalnog anestetika blokira osjet u živcu, ali se pretpostavlja i da smanjuje pritisak u kanalu koji uzrokuje uklještenje živca. Studije su potvrdile pozitivan učinak lokalne injekcije anestetika kod […]

Ashwagandha

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Alergijski rinitis

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Post

Može li post imati negativne ishode za trudnoću?

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Endometrioza

Endometrioza – trebam li potražiti drugo mišljenje?

Iz iste kategorije

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Molim mišljenje za MR nalaz mozga

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Neurologija

Je li slabija memorija neurološki problem?

Neurologija

Što su skotomi?

Skotom je medicinski izraz za poremećaj vidnog polja ili slijepu pjegu. Većina ih se javlja na jednom oku, ali mogu se pojaviti na oba oka. Mnoge stvari mogu uzrokovati skotom ili slijepu pjegu a liječenje ovisi o tome što ih uzrokuje. Retina ili mrežnica je sloj na stražnjoj strani oka koji pretvara svjetlost u električne […]

Neurologija

Kortikobazalna degeneracija

Kortikobazalna degeneracija, koja se naziva i kortikobazalni sindrom, rijetko je stanje u kojem se područja mozga smanjuju, a živčane stanice degeneriraju i umiru tijekom vremena. Bolest zahvaća područje mozga koje obrađuje informacije i moždane strukture koje kontroliraju kretanje. Ova degeneracija rezultira rastućim poteškoćama u kretanju jedne ili obje strane tijela. Obično se javlja kod starije […]