Adekvatna količina svakog minerala, elementa u tragovima i elektrolita u prehrani je potrebna u svrhu održanja zdravlja. I nedostaci i prekomjeran unos uzrokuju promjene u tjelesnim funkcijama.

Piše:Dr.sc. Darija Vranešić Bender

Ljudi su od pamtivjeka u potrazi za eliksirom mladosti. U današnje doba, živimo sve duže, a želimo se osjećati i izgledati sve bolje. Stoga ne čudi što se “anti aging” razvio gotovo do razmjera znanstvene discipline, a na Zapadu niču «anti aging» instituti, razvijaju se posebne terapije, tretmani, suplementi, programi prehrane i tjelovježbe. Sve to kako bi izgledali bolje, ljepše, zdravije i izbjegli vidljive znakove starenja – najvećih izdajica moderne anti – age generacije.

Hrana za ‘swing generaciju’ – anti-aging proizvodi
Zemlje zapadnog svijeta suočene su sa značajnim porastom populacije osoba starije dobi, a očekuje se da će udio gerijatrijske populacije i dalje rasti. Primjerice, u Hrvatskoj udio osoba starijih od 65 godina iznosi 17 %. Očekivani životni vijek za žene je 79 godina, a za muškarce 72,5 godina. Prehrambena inudstrija u razvijenim zemljama brzo je prepoznala novu tržišnu nišu i sve više razvija posebnu kategoriju funkcionalne hrane koja cilja na osobe starije dobi. Naime, tržište hrane za tzv. swing generaciju poraslo je za 96 % od 2000. do 2005. godine. Populacija swing generacije je ona s 65 i više godina, a to im je ime nadjenuto zbog glazbe koja se slušala u vrijeme njihovog djetinjstva. 

Sastojci koji su posebno popularni u ovome segmentu su probiotici, omega-3 masne kiseline, antioksidansi, soja i koenzim Q10. Sastojci su to koji imaju povoljno djelovanje na probavni i imunološki sustav te ometaju upalne i degenerativne procese u organizmu. Danas je na tržištu sve više funkcionalnih proizvoda obogaćenih upravo tim nutrijentima, primjerice masti i ulja obogaćuju se omega-3 masnim kiselinama, brojni napitci obogaćeni su antioksidansima, a koenzim Q10, osim što je uvriježeni sastojak u anti-aging kozmetici sve je prisutniji u prehrambenim proizvodima poput mlijeka i jogurta.

Manje kalorija – dulji život?
Neovisno o razvoju modernih funkcionalnih proizvoda namijenjenih populaciji vitalnih starijih osoba, provode se brojna istraživanja koja nastoje rasvijetliti vezu prehrane i starenja.  Najviše znanstvenih dokaza ide u prilog teoriji o smanjenom unosu kalorija što može imati pozitivan učinak na više različitih vrsta tkiva koja zajedno utječu na produženje životnog vijeka. Istraživaja provedena na životinjama pokazala su da sniženje energetskog unosa usporava proces starenja i produljuje životni vijek. Smanjenje energetskog unosa u ljudi uzrokuje slične adaptacijske metaboličke procese koji se opažaju na pokusnim životinjama (miševima, majmunima), smanjuju se metabolički, hormonski, upalni rizični čimbenici za nastanak dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, a moguće i malignih bolesti. Ipak, na pitanje može li ograničenje unosa kalorija produljiti životni vijek ili produljiti očekivano trajanje života u osoba normalne tjelesne mase, za sada se ne može odgovoriti. Ipak, umjerenost u jelu i piću u poodmakloj životnoj dobi zasigurno je dobar ulog u zdravlje i dug život.