Fleksitarijanstvo je kovanica dviju riječi: fleksibilno i vegetarijanstvo. Termin je nastao prije više od desetljeća označavajući osobe koje se većinu vremena hrane.

Fleksitarijanstvo je kovanica dviju riječi: fleksibilno i vegetarijanstvo. Termin je nastao prije više od desetljeća označavajući osobe koje se većinu vremena hrane po vegetarijanskim načelima, no povremeno posegnu za mesom bilo iz socijalnih i kulturnih razloga ili pak zbog zadovoljavanja nutritivnih potreba. Budući da je fleksibilnost u samom temelju fleksitarijanstva nije strogo definirano koliko puta tjedno su dozvoljeni izleti u vidu mesa, bitno je samo da je prehrana većinom temeljena na biljnim namirnicama a da meso čini prilog.

 Fleksitarijanska prehrana se temelji na sljedećim namirnicama:

• tzv. „novom mesu“ koje uključuje tofu, soju, mahunarke, orašaste plodove, sjemenke, jaja (preporuka je što manje unositi životinjske proteine, a što više biljne),
• voću i povrću,
• cjelovitim žitaricama,
• mliječnim proizvodima (po mogućnosti s manjim udjelom masnoća),
• začinima, zaslađivačima (izbjegavati šećer).

Fleksitarijanstvo nije vegetarijanstvo

Za razliku od fleksitarijanaca, vegetarijanci neće nikad na svoj jelovnik uvrstiti crveno meso (meso sisavaca) u bilo kojem obliku. Doduše, ovisno o tipu vegetarijanstva moguće je da su prehrani zastupljene životinjske namirnice poput jaja (ovo-vegetarijanstvo), mlijeko i mliječni proizvodi (lakto-vegetarijanstvo) ili oboje (lakto-ovovegetarijansto), no ni najliberalniji oblik (semi-vegetarijanstvo) koji povremeno uključuje ribu, plodove mora i piletinu ne dozvoljava bifteke, pršute i ostale varijacije crvenog mesa.

Prednosti za zdravlje fleksitarijanske prehrane

Zdravstvene prednosti vegetarijanske prehrane, osobito na srce i krvne žile su dobro dokumentirane, a slične učinke može polučiti i fleksitarijanstvo. Prema nekim istraživanjima, fleksitarijanci teže 15 % manje od svejeda, imaju nižu stopu bolesti srca, dijabetesa i karcinoma, te prosječno žive 3,5 godina duže. Razlozi tome su vrlo jednostavni.  Prehrana temeljena na biljnim namirnicama, naime, osigurava obilje vitamina, minerala, vlakana i fitokemikalija  te je siromašna zasićenim masnoćama i kolesterom, što sve pogoduje zdravlju srca i krvožilja, ali i smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2, čak i karcinoma. Budući da su u fleksitarijanstvu zastupljene sve namirnice rizik od prehrambenih deficita kakav prati restriktivne oblike vegetarijanstva je minimalan.

Fleksitarijanska dijeta

Fleksitarijanstvo može poslužiti i kao kvalitetna dijeta za mršavljenje pa je odličan izbor za one sa suvišnim kilogramima te za održavanje idealne tjelesne mase. Kada je riječ o fleksitarijanskoj redukcijskoj dijeti, preporučeni dnevni kalorijski unos kreće se oko 1500 kcal što omogućuje postupno i zdravo mršavljenje uz dugoročno usvajanje takvog načina prehrane. Dijeta je podijeljena u tri glavna obroka i dva međuobroka. Pritom je važno pratiti osnovno pravilo u kojem je meso tek malen dio obroka, a jelovnik se, pak, temelji na biljnim namirnicama.

Glavna ideja ove dijete je da se ne treba ići u ekstreme izbacujući skupine namirnice iz prehrane jer zdrava prehrana može biti fleksibilna. Upravo zahvaljujući fleksibilnosti i zdravorazumskom pristupu mršavljenju fleksitarijansku je dijetu časopis U.S. News & World Report’s uvrstio na svoju listu najboljih dijeta za 2013. godinu. Na popisu najboljih dijeta fleksitarijanska dijeta se našla na 4 mjestu, dok na listi najboljih dijeta na biljnoj bazi, zauzima cijenjeno 2.Mjesto, odmah iza mediteranske dijete.