Fruktozne polemike

Fruktoza, ili voćni šećer, je monosaharid koji s glukozom stvara saharozu (obični šećer) te ima jednaku kalorijsku vrijednost kao i ostali ugljikohidrati.

S obzirom da se prirodno nalazi u voću, smatra se prirodnom alternativom konzumnom šećeru. Osim u voću i konzumnom šećeru, fruktozu nalazimo i u medu te cijelom nizu industrijskih proizvoda od kojih je najznačajniji  kukuruzni sirup (HFCS – high fructose corn syrup). Ipak između „prirodne“ fruktoze prisutne u voću i one „industrijske“ koje je sveprisutan u prehrambenim proizvodima – od kruha i grickalica do deserata i bezalkoholnih napitaka -postoje velike razlike. Voće, naime, sadrži relativno male količine fruktoze koje organizam vrlo dobro podnosi. Osim toga, fruktoza u voću je povezana s prehrambenim vlaknima te se sporo apsorbira. Problem , čini se, nastaje pretjeranom konzumacijom fruktoze u vidu šećera i osobito kukuruznog sirupa bogatog fruktozom koji se zbog svoje niske cijene nalazi u čitavom nizu prehrambenih proizvoda. 

Riječ znanosti

Fruktoza je posljednjih godina na optuženičkoj klupi pod tužbom uzroka debljine, inzulinske rezistencije i dijabetesa, bolesti srca i krvnih žila većinom zahvaljujući studijama na miševima. Studije na ljudima nisu toliko uvjerljive, ali daju naslutiti da pretjerana konzumacija prehrambenih proizvoda bogatih fruktozom ima štetan učinak.

Studija američkih znanstvenika objavljena u časopisu Journal of Clinical Investigation povezala je unos napitaka zaslađenih fruktozom s inzulinskom rezistencijom.  Usporedbom utjecaja fruktoze i glukoze, autori studije su u osoba koji su pili fruktozu primijetili značajno povećanje količine masti proizvedene u jetri što je potaknulo rezistenciju na inzulin. Ti isti ispitanici su tijekom studije „nabacili“ i više kilograma te su se „zaokružili“ u području trbuha.
 
Nova studija objavljena ove godine u časopisu Experimental Physiology,  dala je  uvid u štetne posljedice koje fruktoza može imati kada se uvrsti u prehranu bogatu zasićenim mastima kakva je karakteristična za mnoge dijelove Zapada. U istraživanju, kao model odrasle neaktivne ljudske populacije, korišteni su odrasli štakori hranjeni s tri različita tipa hrane. Jedna skupina štakora imala je prehranu s niskim udjelom masti, druga s visokim udjelom masti, a treća skupina prehranu s visokim udjelom masti i fruktoze. Ovaj posljednji tip prehrane svojim sastavom je sličan modernoj prehrani većine zapadnjaka.

Nakon samo dva tjedna ovakve prehrane, istraživači su ispitali funkciju jetre modelnih životinja i zamijetili da je prisutnost fruktoze u prehrani s visokim udjelom masti pogoršala oštećenje ovog bitnog metaboličkog organa. Fruktoza je ubrzala nakupljanje masti u jetri i smanjila njenu osjetljivost na inzulin.

Ipak, nisu sve studije s fruktozom toliko negativno „nastrojene“. Meta-analizom svih dostupnih istraživanja provedenih na ljudima, američki znanstvenici pokušali su razjasniti koliki je stvarni utjecaj fruktoze na metabolizam te rizik od kroničnih bolesti. Analiza je pokazala kako dugoročni prekomjerni unos kalorija, bilo da je riječ o glukozi ili fruktozi, ima jednake posljedice na ljudski organizam. Iako se smatra kako fruktoza povećava rizik od masne jetre te metaboličkog sindroma, autori studije tvrde da jednak učinak ima kontinuirani prekomjerni unos bilo koje vrste jednostavnih šećera.  Analiza je objavljena 2014. godine u časopisu The European Journal of Clinical Nutrition.

Umjesto zaključka

Iako je potrebno provesti još istraživanja koja će produbiti naše znanje o metabolizmu i učincima fruktoze , u negativnom tekstu  valja promatrati fruktozu iz kukuruznog sirupa, što znači da se ne trebamo odreći voća, već izbjegavati slatka pića i hranu bogatu rafiniranim šećerima i kukuruznim sirupom s visokim udjelom fruktoze.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alergija na sunce

Zaštita kože tijekom ljeta: savjeti za pametno sunčanje

Ljetni mjeseci su nam pred vratima, vrijeme kada više boravimo na otvorenom. Odjeća postaje sve oskudnija pa je koža jače izložena sunčevim zrakama što na njoj može napraviti određene promjene. Boravak na otvorenom je pozitivan za zdravlje, no pretjerano izlaganje sunčevim zrakama koje vodi u opekline ili u oštećenje kože nije nikako prihvatljivo. Normalno je […]

Alzheimerova bolest

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

AH

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

EKG

Ljubazno Vas molim da mi pojasnite nalaz EKG-a

Ergometrija

Molim Vas pojašnjenje zaključka nakon obavljene ergometrije

Bubreg

Mokraćni mjehur – funkcije i inervacija

Iako bi se površnim opažanjem moglo zaključiti kako mokraćni mjehur većinom vremena miruje i ne radi ništa, dok se ne pojavi potreba za mokrenjem, bila bi to sasvim kriva konstatacija. Glavne su funkcije, u najkraćem, pohrana urina i sam akt mokrenja. Te funkcije mokraćni mjehur obavlja 24 sata dnevno – dakle, cijeli život neprekidno. Ogromnu […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Nutricionizam

Kako se udebljati?

Nutricionizam

Je li kombucha sigurna u trudnoći?

Trudnoća, drugo, ali i blaženo stanje, čudesan je proces koji mijenja tijelo žene na mnogo načina. U ovome razdoblju dolazi do brojnih tjelesnih promjena, a zbog utjecaja hormona i do raznih emocionalnih oscilacija. Posebnu pažnju buduća majka tada posvećuje svojem zdravlju, ali i svemu onome što nanosi ili unosi u sebe. Prehrana kao temelj zdrave […]

Nutricionizam

Prehrana za zdravlje glasnica

Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

Nutricionizam

Zabrinutost zbog glifosata

Nutricionizam

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Nutricionizam

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Nutricionizam

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]