Danas je Ginkgo biloba najčešće propisivan biljni pripravak u Njemačkoj te jedan od najčešće korištenih bezreceptnih biljnih lijekova u SAD-u. Godine 1964. jedna je njemačka farmaceutska kompanija razvila ekstrakt Ginkgo bilobe pod imenom EGb 761 i od tog trenutka provedeno je na stotine studija koje su proučavale učinak Ginkga na ljude i životinje.

Popularni biljni pripravak Ginkgo Biloba dobiva se iz lista stabala Ginkga, a prvi interes za medicinskim svojstvima datira prije 5 000 godina u drevnoj Kini. Tada je iscjeljitelj Chen Noung prvi opisao sposobnost Ginkgo bilobe u liječenju bolesti srca i pluća, s napomenom da udisanje njegovih para može biti od koristi u liječenju astme i bronhitisa.

Moderna znanost o Ginkgu

Danas je Ginkgo biloba najčešće propisivan biljni pripravak u Njemačkoj te jedan od najčešće korištenih bezreceptnih biljnih lijekova u SAD-u. Godine 1964. jedna je njemačka farmaceutska kompanija razvila ekstrakt Ginkgo bilobe pod imenom EGb 761 i od tog trenutka provedeno je na stotine studija koje su proučavale učinak Ginkga na ljude i životinje. Njemačka Komisija E (ekvivalent američkom FDA za botaniku) odobrila je upotrebu preparata Ginkgo biloba za simptomatsko liječenje problema s pamćenjem, koncentracijom i depresijom uzrokovanih organskim bolestima mozga.
Ekstrakt Ginkgo Bilobe ili njegove komponete su opsežno proučavane u kontekstu učinka na kognitivne, fiziološke i psihološke posljedice neuroloških i vaskularnih stanja. Konkretno, proučavan je učinak na sposobnost prisjećanja, vrijeme reakcije, pozornost, koncentraciju, psihomotorne funkcije, umor te brzinu procesiranja informacija. Također, ispitivan je učinak Ginkgo bilobe na simptome Alzheimerove bolesti, demenciju povezanu sa starenjem, traumatsku ozljedu mozga, moždani udar, makularnu degeneraciju i sl.

Provedena istraživanja pružila su znanstvenu potvrdu opravdanosti primjene u liječenju bolesti srca i pluća te ukazala na pozitivan učinak Ginkgo bilobe na mozak. Vrijednost Ginkga leži u njegovoj sposobnosti poticanja cirkulacije prema mozgu i ekstremitetima. Povećanjem protoka krvi, Ginkgo biloba posljedično ima pozitivan učinak na cjelokupni vaskularni sustav te pomaže osigurati hranjive tvari mozgu, očima, ušima i srčanom mišiću.
Iako se Ginkgo rutinski koristi kao dodatak prehrani za poboljšanje pamćenja i cirkulacije, čini se da su njegove potencijalne blagodati dalekosežnije. Studije na životinjama otkrivaju da Ginkgo može utjecati na regulaciju gena koji imaju važnu ulogu u otpornosti na stres i antioksidativnoj zaštiti stanica te da povećava aktivnost važnih zaštitnih gena u stanicama, prevenira degeneraciju mitohondrija te povećava životni vijek životinja.

Do danas je iz ginka izolirano oko 50 spojeva. Za djelotvornost su najvažnije tri skupine spojeva: flavonoidi, ginkolidi i bilobalidi.
Ginkgom protiv dječjih migrena
Iako se Ginkgo uglavnom razmatra kao dodatak prehrani za treću dob, novo istraživanje pokazalo je kako taj biljni ekstrakt pomaže smanjiti glavobolje kod djece. Istraživanje znanstvenika iz Napulja pokazalo je kako Ginkgo može poslužiti kao alternativna blaga terapija protiv migrena u dječjoj dobi.

Kod školaraca koji pate od migrena, a koji su uzimali kombinaciju sastojaka ginkolida B, koenzima Q10, vitamina B2 i magnezija, došlo je do smanjenja učestalosti pojave glavobolje na otprilike 4 puta mjesečno, dok se školarcima koji su uzimali placebo glavobolja javila desetak puta mjesečno. Toksičnost i interakcije ekstrakata Ginkgo biloba
Ispitivanja pokazuju da je toksičnost vrlo niska te da se ekstrakt ginkga vlo dobro podnosi. Vrlo rijetko se mogu pojaviti blage probavne smetnje, glavobolja ili alergijske kožne reakcije.
Oprez je nužan kod osoba koje uzimaju antikoagulanse, osobito varfarin jer je moguća interakcija između lijeka i Ginkga što povećava rizik od krvarenja. Isto vrijedi i za aspirin.