Ginseng – drevni korijen ljekovitih svojstava

Ginseng može pozitivno utjecati i na razne funkcije mozga, kao što su pamćenje, ponašanje, ali i raspoloženje.

Ginseng, čuvena biljka iz obitelji Panax, nezaobilazni je sastojak kineske medicine već tisućama godina.

Ova višegodišnja biljka niskog rasta poznata je po cijenjenom mesnatom korijenu koji se bere nakon što biljka navrši tri do šest godina. Ubrani korijen zatim je potrebno dobro očistiti i osušiti, a ovisno o načinu sušenja, razlikujemo dvije vrste sušenog korijena.

Crveni ginseng dobiva se izlaganjem korijena vrućim parama nakon čega slijedi sušenje, za razliku od bijelog ginsenga, koji se proizvodi samo sušenjem korijena na zraku.

Iako postoje brojne vrste ginsenga, najznačajniji među njima zasigurno je azijski ginseng (Panax ginseng) koji je autohtona biljka kineskih i korejskih planinskih šuma.

Blagotvorna svojstva ginsenga koja dokazuju brojna znanstvena istraživanja, pripisuju se velikom sadržaju ginsenozida, spojeva iz skupine saponina koji nalikuju steroidnim molekulama, ali i glikoproteinu gintoninu te raznim polisaharidima.

Ginseng protiv oksidativnog stresa

Zahvaljujući svojem antioksidativnim i protuupalnim svojstvima, ginseng se pokazao kao vrijedna pomoć u smanjenju upalnih markera i zaštiti stanica od oksidativnog stresa.

Tako su rezultati jednog istraživanja objavljenog u časopisu Journal of Ethnopharmacology u kojem je sudjelovala 71 žena u postmenopauzi, pokazali kako uzimanje ginsenga u obliku dodatka prehrani može povećati aktivnost prirodno prisutnih antioksidativnih enzima te na taj način pomoći u smanjenju oksidativnog stresa u organizmu.

Ginseng i mentalno zdravlje

Ginseng može pozitivno utjecati i na razne funkcije mozga, kao što su pamćenje, ponašanje, ali i raspoloženje.

Istraživanje provedeno na 30 zdravih odraslih osoba bavilo se ispitivanjem kako pojedinačne doze od 200 mg, odnosno 400 mg ekstrakta ginsenga utječu na kognitivne sposobnosti, mentalni umor te razinu glukoze u krvi nakon mentalnog testa. Rezultati su objavljeni u časopisu Journal of Psychopharmacology, a pokazali su da je doza od 200 mg popravila raspoloženje te poboljšala kognitivne sposobnosti, dok je doza od 400 mg izazvala osjećaj smirenosti.

Slično istraživanje objavljeno u časopisu Human Psychopharmacology otkrilo je da uzimanje ginsenga u dozi od 400 mg dnevno tijekom osam dana može poboljšati smirenost i matematičke sposobnosti.

Ginseng i imunitet

Aktivni sastojci ginsenga pokazali su se korisnima i za poboljšanje zdravlja imunosnog sustava.

Naime,  rezultati  istraživanja objavljenog u znanstvenom časopisu Journal of Translational Medicine,  u kojem su sudjelovale 72 zdrave osobe dobi 50 – 75 godina pokazuju da je uzimanje ekstrakta ginsenga utjecalo na povećanje aktivnosti NK stanica imunosnog sustava za čak 35,2%, u odnosu na placebo skupinu.

NK stanice (engl. „natural killer“) ubrajamo u skupinu bijelih krvih stanica. One predstavljaju sastavni dio našeg urođenog imuniteta, imaju važnu zadaću u eliminaciji karcinogenih stanica i patogenih bakterija, virusa te tako osiguravaju učinkovitu prvu crtu obrane organizma od raznih bolesti.

Ginseng i erektilna disfunkcija

Znanstvene studije pokazuju kako ginseng može biti korisna alternativa u liječenju erektilne disfukcije, a spomenuto pozitivno djelovanje pripisuje se sposobnosti ginsenga da utječe na poboljšanje proizvodnje dušikovog oksida. Ovaj spoj, naime, poboljšava opuštanje mišića te povećava cirikulaciju krvi u organizmu.

Međutim, znanstvenici naglašavaju kako je potrebno provesti dodatne studije kako bi mogli donijeti konačan zaključak o djelovanju ginsenga kod erektilne disfunkcije.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Nutricionizam

Kako suhe šljive mogu pomoći ženama u menopauzi

Činjenica je da suho voće u svom sastavu ima visoki udio šećera i to glukoze i fruktoze. No, promatranje suhog voća isključivo kroz prizmu kalorija i udjela šećera pogrešno je, što dokazuju i brojna istraživanja. Novo istraživanje znanstvenika iz SAD-a pokazalo je da suhe šljive imaju značajno protuupalno djelovanje u organizmu zbog kojeg im valja […]

Nutricionizam

Kako pretjerane količine folne kiseline u trudnoći negativno utječu na plod?

Spoznaja da se uzimanjem folne kiseline u trudnoći može smanjiti postotak oštećenja živčanog sustava novorođenčeta za 50 do 80% smatra se jednim od najvažnijih otkrića medicine 20. stoljeća. Naime, niska razina folata u serumu buduće majke može biti značajan čimbenik rizika za pojavu oštećenja živčane cijevi novorođenčeta. Stoga se preporučuje da sve žene u reproduktivnoj […]

Nutricionizam

Anti-candida dijeta

Nutricionizam

Prehrana bazirana na namirnicama biljnog porijekla najbolja je novogodišnja odluka

Mnogi se svake godine odluče donijeti novogodišnju odluku ili obećanje samome sebi da će nešto promijeniti, a najčešće želje za promjenom tiču se zdravlja. Izgubiti višak kilograma, početi vježbati ili zdravije se hraniti su redovito visoko na popisu želja. Zadnjih godina puno se priča o prehrani baziranoj na namirnicama biljnog porijekla iz dva važna razloga. […]

Nutricionizam

Smanjite unos soli i snizite krvni tlak

Hipertenzija ili visoki krvni tlak je kronična bolest koju karakterizira povišeni tlak u arterijama te predstavlja vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti u svijetu. Budući da uslijed povišenog tlaka dolazi do pojave dodatnog pritiska na arterije, posljedično je povećan rizik od zatajenja srca te pojave srčanog i moždanog udara. Kako bi se održao adekvatan protok krvi […]

Nutricionizam

Žučna dijeta i antikoagulansi

Nutricionizam

Prehrana kod preosjetljivosti na salicilate

Salicilati su biološki aktivne molekule koje se prirodno nalaze u hrani. Najpoznatiji derivat salicilne kiseline je acetilsalicilna kiselina koja predstavlja poznati lijek s analgetskim, antipiretskim i protuupalnim djelovanjem, a dugotrajnim uzimanjem u organizmu djeluje kao i antikoagulans. Salicilati u biljkama dio su obrambenog sustava biljaka kojim se biljke brane od patogena ili okolišnog stresa. Udio […]