Heljda, stara žitarica za novo doba

Heljda je botanički poznata kao Polygonum fagopyrum i podrijetlom je iz Azije i sjeverne Evrope. To je planinska jednogodišnja biljka koja uspijeva na području preko tisuću metara.

Heljda je botanički poznata kao Polygonum fagopyrum i podrijetlom je iz Azije i sjeverne Evrope. To je planinska jednogodišnja biljka koja uspijeva na području preko tisuću metara nadmorske visine. Heljda zapravo nije prava žitarica, već je voćna sjemenka u rodu s rabarbarom, ali se najčešće razmatra kao žitarica. Puna je energije i hranjiva, a ne sadrži gluten. I pčele vole heljdu jer dugo cvate i ima cvijet na koji pčele lako sjedaju, ali samo u jutarnjim satima, pa stoga postoji i med od heljde. Kod nas se koriste sljedeći sinonimi za heljdu; hajda, hajdina, ajda, eljda, jelda.  
Heljda ima približno jednaku energetsku vrijednost kao i druge žitarice, a jedna šalica (168 grama) kuhane heljdine prekrupe sadrži oko 150 kalorija. U toj jednoj šalici ujedno ćemo dobiti čak 4,5 g prehrambenih vlakana. Izvrstan je izvor antioksidativnih biljnih spojeva, poput luteina, zeaksantina, rutina i kvercetina te minerala mangana koji također posjeduje antioksidativna svojstva. Razmatra se i kao izvor vitamina B kompleksa i magnezija, a sadrži i triptofan koji pospješuje san.     
U trgovinama možemo nabaviti prženu ili neprženu heljdu. Pritom nepržena ima lagan, suptilan okus, dok pržena ima više zemljan, orašast okus. Boja joj se kreće od žućkastoružičaste do smeđe nakon prženja.
Prekrupa od heljde su sirove jezgre heljde kojima su skinute ljuske. One su nepržene i često se nazivaju cjelovita bijela heljdina prekrupa. Bijela prekrupa može se koristiti u receptima kao zamjena za rižu. 
Heljdina krupica je sitno mljevena nepržena heljdina prekrupa. Brzo se skuha te je dostupna kao heljdina žitarica ili heljdino vrhnje.
Heljdina kaša najčešće se priprema s prženom heljdinom prekrupom. Ova vrsta ima slađi, orašastiji okus od nepržene heljdine prekrupe. Kaša je odličan je prilog jelima od mesa ili povrća, a za doručak ili desert može se pripremiti u slatkoj izvedbi s medom, sladom i sušenim voćem.
Heljda se također melje u brašno i ima ga ili u svijetlom ili u tamnom obliku; tamna je varijanta hranjivija. Heljdino se brašno koristi u palačinkama, kolačima, keksima, talijanskoj tjestenini i japanskim soba rezancima.
Francuzi su poznati po svojim palačinkama od heljde, a Rusi po blinima, svojoj verziji palačinki od heljdinog brašna koje se obično nadijevaju kavijarom i poslužuju s dimljenim lososom. Heljda ima jedinstven okus koji je jači od bilo koje žitarice.    

Zdravstvene prednosti heljde i nova istraživanja

Kao bezglutenska žitarica, heljda ima značajnu primjenu u proizvodnji kruha i drugih proizvoda za osobe oboljele od celijakije i druge osobe koje moraju izbjegavati gluten.  Dijabetičari također mogu imati koristi od konzumacije heljde jer djeluje povoljno na regulaciju glukoze u krvi. Također, sve se više istražuje zbog povoljnog djelovanja na razinu kolesterola i zaštitu srca i krvožilnog sustava.
Primjerice, istraživanje objavljeno prije nekoliko godina u časopisu Journal of Agricultural and Food Chemistry pokazalo je kako heljda povoljno djeluje na kolesterol. Točnije, proteini iz heljde smanjuju apsorpciju kolesterola za 47%, prema tom istraživanju. Za apsorpciju kolesterola iz hrane presudnu ulogu ima žuč i stvaranje micela. Proteini iz heljde, inhibiraju stvaranje tih micela, pa se kolesterol ne apsorbira već izlučuje iz organizma.
Dok se za proteine heljde utvrdilo povoljno djelovanje, heljdino brašno nije imalo znatnijeg utjecaja na apsorpciju kolesterola, kako navode autori studije.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

EKG

Ljubazno Vas molim da mi pojasnite nalaz EKG-a

Dimetinden

Ubodi insekata: prevencija, tretman i ublažavanje svrbeža

Tijekom ljeta ubodi insekata su česta pojava i mogu na koži ostaviti različite vidljive znakove i posljedice. Ubodi koji nastaju mogu biti u obliku malenih crvenih točkica na koži ili laganog uzdignuća i crvenila kože do jakih sistemskih alergijskih reakcija koje mogu biti i smrtonosnog ishoda. Time se i reakcija na ubode dijeli na lokalnu […]

Alergija na sunce

Zaštita kože tijekom ljeta: savjeti za pametno sunčanje

Ljetni mjeseci su nam pred vratima, vrijeme kada više boravimo na otvorenom. Odjeća postaje sve oskudnija pa je koža jače izložena sunčevim zrakama što na njoj može napraviti određene promjene. Boravak na otvorenom je pozitivan za zdravlje, no pretjerano izlaganje sunčevim zrakama koje vodi u opekline ili u oštećenje kože nije nikako prihvatljivo. Normalno je […]

Alzheimerova bolest

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

AH

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Ergometrija

Molim Vas pojašnjenje zaključka nakon obavljene ergometrije

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Nutricionizam

Kako se udebljati?

Nutricionizam

Je li kombucha sigurna u trudnoći?

Trudnoća, drugo, ali i blaženo stanje, čudesan je proces koji mijenja tijelo žene na mnogo načina. U ovome razdoblju dolazi do brojnih tjelesnih promjena, a zbog utjecaja hormona i do raznih emocionalnih oscilacija. Posebnu pažnju buduća majka tada posvećuje svojem zdravlju, ali i svemu onome što nanosi ili unosi u sebe. Prehrana kao temelj zdrave […]

Nutricionizam

Prehrana za zdravlje glasnica

Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

Nutricionizam

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Nutricionizam

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Nutricionizam

Zabrinutost zbog glifosata

Nutricionizam

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]