Heljda je botanički poznata kao Polygonum fagopyrum i podrijetlom je iz Azije i sjeverne Evrope. To je planinska jednogodišnja biljka koja uspijeva na području preko tisuću metara.

Heljda je botanički poznata kao Polygonum fagopyrum i podrijetlom je iz Azije i sjeverne Evrope. To je planinska jednogodišnja biljka koja uspijeva na području preko tisuću metara nadmorske visine. Heljda zapravo nije prava žitarica, već je voćna sjemenka u rodu s rabarbarom, ali se najčešće razmatra kao žitarica. Puna je energije i hranjiva, a ne sadrži gluten. I pčele vole heljdu jer dugo cvate i ima cvijet na koji pčele lako sjedaju, ali samo u jutarnjim satima, pa stoga postoji i med od heljde. Kod nas se koriste sljedeći sinonimi za heljdu; hajda, hajdina, ajda, eljda, jelda.  
Heljda ima približno jednaku energetsku vrijednost kao i druge žitarice, a jedna šalica (168 grama) kuhane heljdine prekrupe sadrži oko 150 kalorija. U toj jednoj šalici ujedno ćemo dobiti čak 4,5 g prehrambenih vlakana. Izvrstan je izvor antioksidativnih biljnih spojeva, poput luteina, zeaksantina, rutina i kvercetina te minerala mangana koji također posjeduje antioksidativna svojstva. Razmatra se i kao izvor vitamina B kompleksa i magnezija, a sadrži i triptofan koji pospješuje san.     
U trgovinama možemo nabaviti prženu ili neprženu heljdu. Pritom nepržena ima lagan, suptilan okus, dok pržena ima više zemljan, orašast okus. Boja joj se kreće od žućkastoružičaste do smeđe nakon prženja.
Prekrupa od heljde su sirove jezgre heljde kojima su skinute ljuske. One su nepržene i često se nazivaju cjelovita bijela heljdina prekrupa. Bijela prekrupa može se koristiti u receptima kao zamjena za rižu. 
Heljdina krupica je sitno mljevena nepržena heljdina prekrupa. Brzo se skuha te je dostupna kao heljdina žitarica ili heljdino vrhnje.
Heljdina kaša najčešće se priprema s prženom heljdinom prekrupom. Ova vrsta ima slađi, orašastiji okus od nepržene heljdine prekrupe. Kaša je odličan je prilog jelima od mesa ili povrća, a za doručak ili desert može se pripremiti u slatkoj izvedbi s medom, sladom i sušenim voćem.
Heljda se također melje u brašno i ima ga ili u svijetlom ili u tamnom obliku; tamna je varijanta hranjivija. Heljdino se brašno koristi u palačinkama, kolačima, keksima, talijanskoj tjestenini i japanskim soba rezancima.
Francuzi su poznati po svojim palačinkama od heljde, a Rusi po blinima, svojoj verziji palačinki od heljdinog brašna koje se obično nadijevaju kavijarom i poslužuju s dimljenim lososom. Heljda ima jedinstven okus koji je jači od bilo koje žitarice.    

Zdravstvene prednosti heljde i nova istraživanja

Kao bezglutenska žitarica, heljda ima značajnu primjenu u proizvodnji kruha i drugih proizvoda za osobe oboljele od celijakije i druge osobe koje moraju izbjegavati gluten.  Dijabetičari također mogu imati koristi od konzumacije heljde jer djeluje povoljno na regulaciju glukoze u krvi. Također, sve se više istražuje zbog povoljnog djelovanja na razinu kolesterola i zaštitu srca i krvožilnog sustava.
Primjerice, istraživanje objavljeno prije nekoliko godina u časopisu Journal of Agricultural and Food Chemistry pokazalo je kako heljda povoljno djeluje na kolesterol. Točnije, proteini iz heljde smanjuju apsorpciju kolesterola za 47%, prema tom istraživanju. Za apsorpciju kolesterola iz hrane presudnu ulogu ima žuč i stvaranje micela. Proteini iz heljde, inhibiraju stvaranje tih micela, pa se kolesterol ne apsorbira već izlučuje iz organizma.
Dok se za proteine heljde utvrdilo povoljno djelovanje, heljdino brašno nije imalo znatnijeg utjecaja na apsorpciju kolesterola, kako navode autori studije.