Intolerancija laktoze označava nemogućnost probavljanja mliječnog šećera laktoze. Mliječni šećer ili laktoza je, u najvećoj količini prisutna u mlijeku, no ima je i u drugim mliječnim proizvodima poput sira, mliječnih deserata…

Piše: Dr.sc. Darija Vranešić Bender

Intolerancija laktoze označava nemogućnost probavljanja mliječnog šećera laktoze. Mliječni šećer ili laktoza je, u najvećoj količini prisutna u mlijeku, no ima je i u drugim mliječnim proizvodima poput sira, mliječnih deserata i jogurta. Jogurti i ostali fermentirani mliječni proizvodi sadrže najmanje laktoze, točnije, prisutna je u tragovima, jer je tijekom fermantacije prerađuju bakterije mliječnog vrenja.  Intolerancija laktoze očituje se nadutošću, grčevima, učestalim vjetrovima i proljevom ubrzo nakon konzumiranja mlijeka i mliječnih proizvoda. Navedeni simptomi javljaju se kao posljedica nedostatka crijevnog enzima laktaze koji je potreban za razgradnju laktoze. Aktivnost laktaze obično se počinje prirodno smanjivati u dobi oko 2 godine, ali se simptomi intolerancije laktoze javljaju kasnije, oko šeste godine ili tek u odrasloj dobi.
Učestalost ovog poremećaja značajno se razlikuje u pojedinim dijelovima svijeta. Genetski promatrano većina Europljana, sjevernoameričkih bijelaca, te bijelaca iz Australije i Novog Zelanda, ima dovoljnu količinu laktaze, ali se ipak kod njih 5% do 15% pojavi deficit tog enzima. Od nedostatka laktaze pate i azijski narodi, posebno iz Japana, Kine, Koreje i Mongolije te Oceanije i pojedinih dijelova Afrike. U Europi, intolerancija laktoze pogađa od 5 – 12 % bijele populacije, dok se među određenim etničkim skupinama javlja u razmjerima i do 50 – 80%. Također, intolerancija laktoze je češća u Aziji, Africi, među Indijancima i stanovnicima Mediterana nego u zemljama zapadne i sjeverne Europe. Gotovo 100 % Azijata ne podnosi laktozu, a učestalost intolerancije laktoze u Skandinaviji je manja od 5 %.

Stupanj intolerancije na laktozu je individualan i najčešće nije nužno potpuno izbacivanje mlijeka i mliječnih proizvoda iz prehrane. I ako patite od intolerancije laktoze, uz neke modifikacije u prehrani, organizmu možete osigurati prijeko potreban kalcij.

Isprobajte slijedeće savjete:
• Konzumirajte male količine mlijeka zajedno s obrocima jer se mlijeko bolje podnosi s drugom hranom
• Mliječni proizvodi poput sireva ili jogurta sadrže manje količine laktoze pa se i lakše podnose
• Na hrvatskom tržištu postoji kravlje mlijeko sa smanjenim udjelom laktoze, a alternativu pruža i obogaćeno sojino ili rižino mlijeko
• Ukoliko ne podnosite ni najmanje količine laktoze, preporučljivo je potrebe za kalcijem namiriti iz drugih prehrambenih izvora poput sitne ribe s kostima, tamnozelenog lisnatog povrća, brokule, naranče, orašastog voća, obogaćene hrane ili putem dodataka prehrani.

Uzrok nepodnošenju mlijeka i mliječnih proizvoda može biti i alergija na mlijeko. Alergija na mlijeko značajno se razlikuje od intolerancije laktoze. Dok je intolerancija laktoze problem probavnog sustava, kod alergije na mlijeko reagira imunološki sustav koji proteine mlijeka doživljava kao neprijatelje. Zbog toga kod alergije neće pomoći konzumiranje mlijeka sa smanjenim udjelom laktoze, već je nužno potpuno izbacivanje ovih namirnica iz prehrane. U tom slučaju je preporučljivo posegnuti za suplementima kalcija.