Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Ljeto je godišnje doba u kojem najviše uživamo, ali nam zadovoljstvo mogu pokvariti, barem privremeno, gastrointestinalne tegobe odnosno tegobe u probavnom sustavu.

Uzrok takvih, najčešće prolaznih tegoba, u ljetnim mjesecima svakako su crijevne infekcije, čiji uzročnici mogu biti virusi (rota, adeno, enterovirusi) i bakterije (salmonela, šigela, kampilobakter, E.coli, stafilokok). Virusne infekcije, npr. enteroviroze, se obično javljaju među djecom, a najčešći put prijenosa virusa je preko usta (fekalno-oralni put).

Ipak, većinom su crijevne infekcije u ljetnim mjesecima izazvane trovanjem hranom. Uzročnici su već spomenute bakterije u hrani, a hrana se može kontaminirati bakterijama na nekoliko načina:

• preko prljavih ruku osobe koja je u kontaktu s hranom
• ukoliko hrana nije dobro termički obrađena, adekvatno čuvana ili temeljito oprana
• ako je namirnica porijeklom od bolesne životinje

Liječenje trovanja hranom u većini slučajeva uključuje konzumaciju laganije jednostavne hrane (dvopek, riža, kuhano povrće), uz nadoknadu izgubljene tekućine i elektrolita (voda, nezaslađeni šipkov čaj, nemasna juha). Treba izbjegavati tešku, masnu, slatku i prženu hranu, hranu s puno vlakana, mlijeko i mliječne proizvode, uz iznimku probiotičkih jogurta koji su neophodni za obnavljanje korisne crijevne mikroflore.

Djeci se može dati rehidracijska otopina na usta. Ukoliko je prisutna mučnina i povraćanje, bit će potrebno nadomjestiti tekućinu i elektrolite  infuzijom pa se treba javiti liječniku. Liječniku se treba i javiti u slučaju da se proljev ponovno vrati i traje više od tjedan dana ili ako u stolici ima krvi ili sluzi, te ima li zaražena osoba povišenu tjelesnu temperaturu duže od dva dana. Također, i u slučaju crijevne infekcije dojenčadi i male djece treba konzultirati liječnika jer oni dehidriraju brže od odraslih.

Osim spomenutih crijevnih infekcija, gastrointestinalne tegobe u ljetnim mjesecima mogu biti simptom već postojećih bolesti, ali i onih bolesti specifičnijih za ljetne mjesece i učestala putovanja u tom dijelu godine. To su tzv. proljevi putnika (putnička dijareja) i kinetoze odnosno bolesti kretanja.

Bolje spriječiti nego liječiti

Kada se radi o trovanju kontaminiranom hranom, da bi stvar bila gora, mi i ne moramo biti svjesni da se u hrani nalaze bakterije jer ona može izgledati, mirisati i po okusu djelovati „normalno“. Zato je ključno spriječiti da bakterije uopće dođu na plodno tlo i razmnože se u dovoljnom broju koji će izazvati neugodne simptome, a koji nam mogu pokvariti toliko dugo iščekivane ljetne radosti.

• Uvijek perite ruke toplom vodom i sapunom prije svakog jela ili rukovanja s hranom. Perite i radne površine i pribor, osobito nakon rukovanja sa sirovim namirnicama. Voće i povrće temeljito perite u čistoj tekućoj vodi.
• Adekvatno zbrinite kućni otpad.
• Svježe namirnice čuvajte na temperaturi u hladnjaku, odvojene od već pripremljene hrane.
• Ne kupujte namirnice oštećene ambalaže i uvijek provjerite rok trajanja na proizvodu.
• Izbjegavajte termički neobrađenu hranu (osobito od svježh jaja)!
• Sladoled je bolje kupiti zapakiran, u trgovini, nego onaj pripremljen u slastičarnici.
• Kada termički obrađujete hranu, kuhajte je ili pecite dovoljno dugo. Ukoliko pripremate meso na roštilju, morate ga ispeći u potpunosti, dovoljno dugo na umjerenoj vatri. Također, meso često okrećite kako bi se što bolje i temeljitije ispeklo. Ribu pripremajte svježu; izbjegavajte sirovu ili nedovoljno pečenu ribu i morske plodove.
• Hranu pripremajte neposredno prije konzumacije i izbjegavajte podgrijavanje. Ako hranu ne konzumirate odmah nakon pripreme, treba je brzo ohladiti i spremiti u hladnjak ili zamrznuti.
• •Ohlađenu hranu kratko držite izvan hladnjaka i ako ste je podgrijali, odmah je pojedite, a ako vam je nešto ostalo, bacite! Hranu ne držite dugo u hladnjaku ili zamrzivaču i redovito provjeravajte temperaturu hladnjaka. Kad hranu slažete u hladnjak, nemojte ga pretrpati, a sirove namirnice odvojite od kuhanih. Jednom odmrznutu hranu nemojte ponovno zamrzavati.
• Izbjegavajte vodu i led nepoznatog porijekla.
• Izbjegavajte ugostiteljske objekte sumnjive higijene; ne kupujte gotovu hranu koja se prodaje na ulici.
• Tijekom putovanja (godišnji odmor, izlet), hranu čuvajte u čistim vrećicama ili posudama s poklopcem, u prijenosnom hladnjaku, a svu „sumnjivu“ hranu bacite. Hladnjak nemojte staviti na izravno svjetlo ili toplinu. Sa sobom na put uvijek nosite vodu u boci te vlažne maramice.
• Kad ste u kupovini, a vani su visoke temperature, hlađenu ili zamrznutu hranu te onu lako pokvarljivu prenosite u posebnim termostabilnim vrećicama.

Na kraju, ukoliko znate da patite od kinetoza, prije odlaska na put potražite savjet liječnika. Od tekućine pijte vodu ili čajeve, a prehranu ograničite na lagani obrok prije odlaska na put.

Na putovanjima, osobito u zemlje u razvoju i tropske krajeve, koristite vodu i napitke u originalnoj ambalaži, a izbjegavajte neprokuhanu vodu, vodu iz slavine te pića s ledom. Od hrane izaberite jače pečeno meso, kuhano povrće, voće koje sami ogulite prije upotrebe. Ili jednostavnije: “Boil it, cook it, peel it or forget it.”. Na kraju, ali ne najmanje važno, ne zaboravite na unos dobrih bakterija – probiotika, putem hrane ili dodataka prehrani.