Kako čitati deklaracije na prehrambenim proizvodima

Dugi niz godina nutricionističke spoznaje bile su „privilegija“ profesionalaca koji se bave nutricionizmom. Danas smo potpuno svjesni da informacije o hrani.

Dugi niz godina nutricionističke spoznaje bile su „privilegija“ profesionalaca koji se bave nutricionizmom. Danas smo potpuno svjesni da informacije o hrani i njezinom utjecaju na zdravlje moraju biti dostupne svima jer jedino tako se mogu iskoristiti za dobrobit čitavoga društva.
Svaki prehrambeni proizvod uvezen ili proizveden u Hrvatskoj, mora biti deklariran u skladu sa zakonskim normama da bi se mogao naći na policama trgovina. Deklaracija predstavlja osobni dokument svake namirnice koji otkriva njezino porijeklo, namjenu i sastav, ali nam istovremeno daje dokaz o zdravstvenoj ispravnosti hrane, odnosno potvrđuje da je sigurna za konzumaciju.
Svi podaci koje nudi deklaracija prehrambenog proizvoda dragocjeni su za potrošače. Neki su tek „prehrambeno osviješteni“, a neki zbog bolesti moraju posezati za namirnicama točno određenog prehrambenog sastava.

Podaci na deklaraciji prehrambenog proizvoda

Prema hrvatskom Pravilniku o općem deklariranju hrane, podaci na deklaraciji ne smiju obmanjivati potrošača, a posebice glede karakteristika hrane, sastava, količine, trajnosti, podrijetla te metode proizvodnje. Hrani se ne mogu pripisivati učinci koje ona nema i ne smije se potrošača dovoditi u zabludu kako određena hrana ima neke posebne karakteristike u odnosu na istovrsnu hranu. Načinom deklariranja ne smiju se bilo kojoj hrani pripisivati svojstva sprječavanja, liječenja ili izlječenja bolesti ili upućivati na takva svojstva. Iznimka je tzv. hrana za posebne prehrambene potrebe za koju proizvođač može zatražiti odobrenje zdravstvene tvrdnje temeljem priloženih znanstvenih dokaza.
Deklaracija posredno štiti zdravlje potrošača jer služi kao pokazatelj onoga što unosimo u svoj organizam. Na deklaraciji razlikujemo popis sastojaka i hranjivu vrijednost namirnice. U popisu sastojaka navedene su sve tvari koje ulaze u sastav tog proizvoda počevši od one najviše prisutne pa do one koja je najmanje zastupljena. Primjerice, sastojak koji je prvi na popisu najzastupljeniji je u tom prehrambenom proizvodu, a sastojak koji se nalazi na kraju popisa nalazi se u vrlo maloj količini.
Podaci o hranjivoj vrijednosti (energetskoj vrijednosti, sadržaju ugljikohidrata, masti, bjelančevina, vitamina, minerala…) mogu se istaknuti na pakovini proizvoda, međutim, ova vrsta deklariranja nije obavezna za sve proizvode i ostavljena na volju proizvođaču. Ipak,navođenje hranjivih vrijednosti hrane obvezno je kod hrane sa navedenom prehrambenom ili zdravstvenom tvrdnjom, hrane obogaćene hranjivim tvarima kao što su vitamini i minerali i hrane za dojenčad i malu djecu te prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu. Za „običnu“ hranu koju nije obvezno deklarirati u tom smislu, ako žele deklarirati podatke o nutritivnoj vrijednosti, proizvođači se moraju držati Pravilnika o navođenju hranjivih vrijednosti hrane.
Hranjiva vrijednost nam govori koliko je hranjivih tvari sadržano u 100 g, 100 ml ili po jedinici serviranja namirnice. Ti podaci najčešće su navedeni tablično, a sadrže istaknute informacije o energetskoj vrijednosti namirnice, te o količini bjelančevina, ugljikohidrata i masti. Uz ove informacije, deklaracija može sadržavati i podatke o količini jednostavnih šećera, zasićenih masnih kiselina, vlakana i natrija. Također može biti prisutna informacija o sadržaju škroba, poliola, jednostruko nezasićenih masnih kiselina, višestruko nezasićenih masnih kiselina, kolesterola te bilo kojeg minerala ili vitamina ako se nalaze u značajnoj količini, odnosno čine bar 15% preporučenog dnevnog unosa. Pored navedene količine vitamina, naznačena je i RDA vrijednost koja pruža informaciju o postotku unesenih vitamina u odnosu na preporučene vrijednosti.

Energetska vrijednost izražena je u kcal i kJ, a pri konzumaciji valja imati na umu da se ona odnosi na 100 g namirnice. Na temelju toga može se odrediti količina porcije koja je u skladu s preporučenim dnevnim energetski unos. Iako se on razlikuje ovisno o spolu, težini, dobi i tjelesnoj aktivnosti, prosječna osoba dnevno unese oko 2000 kalorija, a prosječna preporučena dnevna energetska vrijednost za dijete od 1-3 godine iznosi 1200 kcal, od 4 – 6 godine 1600 kcal te polagano raste do dvanaeste godine kada se izjednačuje s prosječnim potrebama odraslih koje iznose 2000 kcal.
Na deklaraciji je dobro obratiti pozornost i na količinu jednostavnih šećera ako su posebno naznačeni, gdje je poželjno da njihova masa bude što manja, a složenih šećera veća. Također, uputno je provjeriti udio zasićenih masti koje također trebaju biti zastupljene u što manjem udjelu.
Još jedan od čimbenika koji uvelike utječu na zdravlje je sol, odnosno natrij-klorid. Na deklaracijama je obično izražena količina natrija u gramima, pri čemu je prihvatljiva količina između 0,1 i 0,6 g natrija na 100 g namirnice, što odgovara između 0,3 i 1,5 g soli. Za lakše snalaženje, valja imati na umu da je maksimalni dnevni dopušteni unos soli 5 g ili jedna čajna žličica.

RDA i GDA

RDA (Recommended Daily Allowances) je standard kojim se propisuju preporučene dnevne količine vitamina i minerala potrebne za uravnoteženu prehranu. Te brojčane vrijednosti obično su navedene u stupcu pokraj količina vitamina i minerala koje su prisutne u 100 g pojedinog proizvoda i izražene su kao postotak. Primjerice ako uz vrijednost vitamina A u stupcu koji navodi RDA stoji 80% – to znači da će se unosom 100 g te namirnice podmiriti 80 % dnevnih potreba za vitaminom A.
GDA (Guideline Daily Amounts) je noviji sustav izražavanja dnevnih potreba koji se često navodi na vidljivom, prednjem mjestu na pakovini proizvoda u formi tablice ili „semafora“. GDA (Guideline Daily Amounts) je vodič koji pokazuje koliko kilokalorija i hranjivih tvari (bjelančevina, ugljikohidrata, šećera, masti, zasićenih masnih kiselina, vlakana i soli) sadrži određena količina hrane (obrok) u odnosu na referentni dnevni unos od 2000 kcal. Navođenje GDA vrijednosti na hrani pomaže potrošaču izbjegavati prekomjernu konzumaciju određene hrane te mu omogućava da svakodnevno vodi brigu o uravnoteženoj prehrani i održava normalnu tjelesnu masu.

Aditivi

Podaci koje su hrvatski potrošači posljednjih godina počeli pomno pratiti su takozvani E-brojevi ili oznake za aditive u prehrambenim proizvodima. Prije 15-tak godina u Hrvatskoj su se pojavile crne liste sa E-brojevima koje imenuju aditive štetne za zdravlje čovjeka. Liste su izazvale paniku i zbrku među potrošačima, tim više što se na jednoj od tih lista našla i limunska kiselina (E330), potpuno bezopasan aditiv. Klinika za dječju onkologiju iz Düsseldorfa kojase najčešće povezivala s tim informacijama, poslala je službeni javni dopis kojim je demantirano da lista potječe iz te ustanove.
U popisu sastojaka na proizvodu moraju biti navedeni i svi korišteni aditivi, koji su uslijed nedovoljne informiranosti, vrlo često prozivani. Neki aditivi su prirodnog podrijetla kao vitamini, vlakna, enzimi, prirodna bojila i arome dok su drugi sintetizirani kemijski spojevi točno poznatog sastava. Veću i ponekad doista opravdanu zabrinutost izazivaju sintetski aditivi, a kako bi se izbjegli potencijalno štetni učinci valja se pridržavati dozvoljenog dnevnog unosa koji je definiran za svaki pojedini prehrambeni aditiv. Kontroverze vezane uz prehrambene aditive odnose se na sigurnost njihove uporabe, posebice uz količinu i vrstu aditiva koji neće ugroziti zdravlje čovjeka. Tome u prilog ide činjenica da je maksimalna dopuštena količina aditiva, koji su potencijalno opasni za zdravlje, u hrani 100 puta manja od količine kod koje postoji rizik od štetnog djelovanja na zdravlje čovjeka.
Neki prehrambeni aditivi moraju se unositi u ograničenim količinama i zato je najbolje prednost davati prirodnim namirnicama koje moraju činiti temelj prehrane. Konzerviranu hranu i proizvode s produljenim rokom trajanja ili pak proizvode za koje znamo da sadrže potencijalno štetne umjetne boje, konzervanse i pojačivače okusa treba izbjegavati ili ograničiti njihov unos. To se posebno odnosi na djecu.
Bez obzira na prošla i buduća istraživanja te stavove o ovoj kontroverznoj temi, sigurno je da za ovakvim proizvodima treba posezati tek povremeno. Korisno je čitati deklaracije proizvoda i birati proizvode koji sadrže prirodne arome, boje i konzervanse.

Hrana s prehrambenim tvrdnjama

Na tržištu postoji mnoštvo proizvoda s tvrdnjama kao što su „smanjena energetska vrijednost“, „s manje šećera“ ili „sa smanjenim udjelom masti“, koji moraju zadovoljiti određene propise u smislu sastava hranjivih tvari, da bi se mogli označavati takvim prehrambenim tvrdnjama.
Napomena o maloj energetskoj vrijednosti na određenoj namirnici označava da 100 g te namirnice u krutom stanju ne sadrži više od 40 kcal, odnosno 100 ml tekućine 20 kcal. Ukoliko na proizvodu stoji da je bez energetske vrijednosti, ne smije sadržavati više od 4 kcal.         
Hrana na kojoj je navedeno da ne sadrži masti, odnosno „fat free“ namirnice, nisu sasvim oslobođene od masti, već u svom sastavu ne smiju imati više od 0,5 g masti na 100 g ili 100 ml, dok proizvodi sa malom količinom masti  imaju do 3 g masti na 100 g ili 1,5 g masti na 100 ml. Međutim, zabranjuju se tvrdnje izražene kao »X% bez masti«.
Proizvodi bez šećera također sadrže do 0,5 g šećera na 100 g ili 100 ml, dok oni bez dodanog šećera ne smiju u svom sastavu imati dodane jednostavne šećere ni bilo koju drugu tvar u cilju zaslađivanja.
Tvrdnja da je neka hrana bogata vlaknima može se stavljati samo ako taj proizvod sadrži najmanje 6 g vlakana na 100 g ili najmanje 3 g vlakana na 100 kcal.
No, koliko uopće potrošači obraćaju pažnju na deklaracije i koliko ih razumiju? Američko istraživanje objavljeno u časopisu Journal of the American Dietetic Association pokazuje da svega 48-66 % ljudi obraća pažnju na deklaracije, 64-73 % zna osobni preporučeni unos energije, a 44-57 % ne zna kako protumačiti navedene brojke. Situacija bi se mogla popraviti javnom edukativnom kampanjom o preporučenom unosu energije i pojašnjenju pojmova koji se mogu pronaći na deklaraciji kao npr. umjereno, s niskim udjelom, bez kalorija itd. Ovakve podatke za Hrvatsku nemamo, a zanimljivo bi bilo saznati koliko se deklaracije proučavaju u našim trgovinama i domovima.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Fizički poslovi

Prostatektomija – kada mogu obavljati fizičke poslove?

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Cink

Zdravlje vida – je li sve u dodacima prehrani?

Dolaskom u određene godine, često se otkrivaju kronične bolesti i stanja zbog kojih počinjemo razmišljati o prilagodbama i zdravijem načinu života. Dodaci prehrani koji utječu na srce i krvožilni sustav te mozak su traženi i o njima se puno zna. No postoji još jedan organ koji zahtijeva našu pozornost a često ga zaboravljamo. Oko je […]

Probiotici

Probiotici i žensko zdravlje – 6. dio

VULVOVAGINALNA ATROFIJA I PROBIOTICI Ulaskom žene u perimenopauzu smanjuje se funkcija jajnika. U postmenopauzi dolazi do pada razine steroidnih hormona, estrogena ali i androgena. U rodnici, mokraćnoj cijevi, mjehuru i mišićima dna zdjelice nalaze se estrogenski receptori tako da su ti organi vrlo osjetljivi na razinu hormona estrogena. Epitel (sluznica) tih organa u postmenopauzi postaje […]

Iznenadni trzaji tijela

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Bol u testisima

Lagani bolovi u testisu – je li to opasno?

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Kako suhe šljive mogu pomoći ženama u menopauzi

Činjenica je da suho voće u svom sastavu ima visoki udio šećera i to glukoze i fruktoze. No, promatranje suhog voća isključivo kroz prizmu kalorija i udjela šećera pogrešno je, što dokazuju i brojna istraživanja. Novo istraživanje znanstvenika iz SAD-a pokazalo je da suhe šljive imaju značajno protuupalno djelovanje u organizmu zbog kojeg im valja […]

Nutricionizam

Kako pretjerane količine folne kiseline u trudnoći negativno utječu na plod?

Spoznaja da se uzimanjem folne kiseline u trudnoći može smanjiti postotak oštećenja živčanog sustava novorođenčeta za 50 do 80% smatra se jednim od najvažnijih otkrića medicine 20. stoljeća. Naime, niska razina folata u serumu buduće majke može biti značajan čimbenik rizika za pojavu oštećenja živčane cijevi novorođenčeta. Stoga se preporučuje da sve žene u reproduktivnoj […]

Nutricionizam

Prehrana bazirana na namirnicama biljnog porijekla najbolja je novogodišnja odluka

Mnogi se svake godine odluče donijeti novogodišnju odluku ili obećanje samome sebi da će nešto promijeniti, a najčešće želje za promjenom tiču se zdravlja. Izgubiti višak kilograma, početi vježbati ili zdravije se hraniti su redovito visoko na popisu želja. Zadnjih godina puno se priča o prehrani baziranoj na namirnicama biljnog porijekla iz dva važna razloga. […]

Nutricionizam

Kako smršaviti?

Nutricionizam

Keto dijeta za debljinu i povišen kolesterol

Nutricionizam

Smanjite unos soli i snizite krvni tlak

Hipertenzija ili visoki krvni tlak je kronična bolest koju karakterizira povišeni tlak u arterijama te predstavlja vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti u svijetu. Budući da uslijed povišenog tlaka dolazi do pojave dodatnog pritiska na arterije, posljedično je povećan rizik od zatajenja srca te pojave srčanog i moždanog udara. Kako bi se održao adekvatan protok krvi […]

Nutricionizam

Prehrana kod preosjetljivosti na salicilate

Salicilati su biološki aktivne molekule koje se prirodno nalaze u hrani. Najpoznatiji derivat salicilne kiseline je acetilsalicilna kiselina koja predstavlja poznati lijek s analgetskim, antipiretskim i protuupalnim djelovanjem, a dugotrajnim uzimanjem u organizmu djeluje kao i antikoagulans. Salicilati u biljkama dio su obrambenog sustava biljaka kojim se biljke brane od patogena ili okolišnog stresa. Udio […]

Nutricionizam

Niska razina progesterona – kako si pomoći?

Progesteron je jedan od hormona neophodnih za održavanje ženskog zdravlja, a niske razine ovog hormona doprinose pojavi različitih problema, od povećanja tjelesne mase do poteškoća s plodnošću. Koja je uloga progesterona te kako osigurati njegovu ravnotežu na prirodan način, saznajte u nastavku članka. Što je progesteron i zašto je važan? Progesteron je ženski spolni hormon […]