Nove spoznaje o kavi

Nemoj piti kavu da ne ostaneš mali! Od kave će ti narasti rep! Takve tvrdnje pomalo su smiješne, no bojazan da će ispijanje kave povećati opasnost od pojave visokog krvnog tlaka.

Nemoj piti kavu da ne ostaneš mali! Od kave će ti narasti rep! Takve tvrdnje pomalo su smiješne, no bojazan da će ispijanje kave povećati opasnost od pojave visokog krvnog tlaka ne zvuči jednako zabavno. Novija istraživanja pokazuju da kava i nije tako loša.

Gdje je dakle istina, je li kava dobra ili loša za zdravlje? Odgovor je da kava ne šteti, a čak može i pomoći! Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća utjecaj kave na zdravlje u žarištu je istraživanja brojnih znanstvenika. Gotovo svakoga tjedna možemo pročitati pokoje istraživanje o svojstvima kave. Istraživanja su se odmakla od proučavanja psihoaktivne supstancije kofeina, a u kavi je pronađeno čak 800 različitih aromatskih spojeva od kojih mnogi imaju snažnu antioksidativnu aktivnost.

Kava u prevenciji Alzheimerove bolesti

Rezultati znanstvenih istraživanja pokazuju dosljednu povezanost redovite konzumacije kave i mogućeg smanjenja rizika od razvoja Alzheimerove bolesti. Pregled ključnih saznanja ovih istraživanja prezentiran je na simpoziju 2014 Alzhemier Europe Annual Congress.

Mnoga epidemiološka istraživanja pokazala su da je dugotrajna i redovita konzumacija umjerenih količina kave povezana s nižim rizikom od  Alzheimerove bolesti, a procjenjuje se da ljubitelji kave imaju i do 20 % niži rizik od razvoja ove progresivne bolesti.

Blagotvoran učinak kave prije svega se pripisuje njenom sadržaju kofeina i polifenolnih spojeva. Kofein može pomoći u prevenciji nastanka amiloidnih plakova i neurofibrilarnih čvorova u mozgu, koji su glavni pokazatelji Alzheimerove bolesti. Nadalje, i kofein i polifenoli mogu smanjiti upalu te usporiti propadanje moždanih stanica, pogotovo u područjima mozga bitnim za pamćenje.

Smatra se da je za postizanje optimalnog zaštitnog učinka potrebno popiti tri do pet šalica kave dnevno.

Ispijanje kave i zdravlje srca

Poznato je da je umjerena konzumacija kave povezana s nižim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2 te bolesti srca. Međutim, utjecaj kave na zdravlje kardiovaskularnog sustava i dalje je kontroverzan jer je njena konzumacija povezana i s povišenim razinama kolesterola te visokim krvnim tlakom.

Stoga je u studiji objavljenoj 2015. godine u časopisu Heart skupina korejskih stručnjaka ispitala povezanost unosa kave i prisutnosti kalcija na koronarnim arterijama, koji ukazuje na otvrdnuće ovih krvnih žila koje opskrbljuju srčani mišić, te je povezan s većim rizikom od srčanog udara.

Istraživanje je bilo provedeno na 25 138 muškaraca i žena prosječne dobi od 41 godine. Ispitanici su prema učestalosti konzumacije kave bili podijeljeni u više skupina, a rezultati su pokazali da je najmanju prisutnost kalcija u koronarnim arterijama imala skupina koja je ispijala 3-5 šalica kave dnevno.

Redovito ispijanje kave može zaštititi jetru

Kineska studija objavljena 2014. godine u časopisu Hepatology, ispitivala je koliko navike poput redovite konzumacije različitih napitaka mogu smanjiti rizik od prijevremene smrti uzrokovane cirozom jetre.

Zahvaljujući prikupljenim podacima  o 63 000 ispitanika potvrđeno je kako navike poput svakodnevnog ispijanja 2 ili više šalice kave može sniziti rizik od smrti uzrokovane cirozom jetre za 66 %. Isti učinak nije uočen u osoba koji ne unose kavu te u onih koji su redovito unosili zeleni, crni čaj ili zaslađene napitke. Očekivano, unos od 20 g alkohola dnevno, sadržanog u primjerice 2 dl vina, je povećao rizik od prijevremene smrti od ciroze jetre.

Umjereni unos kave ne potiče dehidraciju

Posljednjih 80 godina raspravlja se da li napitci bogati kofeinom posjeduju diuretski učinak odnosno potiču povećano izlučivanje tekućine iz organizma. Poveznica između unosa kofeina i izlučivanja tekućine iz tijela leži u djelovanju kofeina na hormone koji reguliraju razine tjelesnih tekućina. No, da li kofein doista posjeduje diuretski učinak, engleski znanstvenici ispitali su putem randomizirane studije objavljene 2014 godine u časopisu PLOS One i provedene na 50 zdravih muškaraca koji redovito unose kavu.

Tijekom studije ispitanici su unosili 4 šalice kave koje su sadržavale 200 mg kofeina po šalici, a zatim 4 čaše vode.  Iako, neke studije smatraju kako se diuretski učinak postiže pri većem unosu od 500 mg kofeina dnevno, rezultati ove studije pokazali su kako unos od čak 800 mg kofeina dnevno nije pridonio tom učinku. Međutim, analizom krvi i urina primijećen je poveći gubitak natrija u osoba koje su pile kavu u odnosu na one koje su unosile vodu.

Adekvatna hidracija organizma važan je segment optimalnog fiziološkog funkcioniranja tijela te se zato odraslim muškarcima preporuča unos od 2,5 litre tekućine dnevno za postizanje homeostaze organizma.

Kofeinska granica – uživajte umjereno

Neki su ljudi osjetljivi čak i na malu količinu kofeina u npr. kavi bez kofeina, dok neki bez problema podnose velike količine. Teško je predvidjeti koliko kofeina netko može podnijeti, čak i kad se uzmu u obzir dob, spol i tjelesna masa. Novija istraživanja pokazuju da geni imaju značajnu ulogu u reakciji tijela na kofein. Opća je preporuka za maksimalan unos kofeina od 400 mg/dan. Za trudnice je granica 300 mg. Kao i kod alkohola, onima koji piju puno kave potrebne su sve veće količine za jednaki učinak.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Ateroskleroza

Ateroskleroza – molim savjet

Hidradenitis suppurativa

Hidradenitis suppurativa – liječenje

Hidradenitis suppurativa je kronična kožna bolest u kojoj nastaju upalni i bolni čvorovi na dijelovima tijela kao što su pazusi, prepone, ispod dojki, pubično, perianalno i genitalno.Smatra se da je uzrok bolesti zatvaranje izvodnog kanalića apokrinih žlijezda u koži radi poremećene keratinizacije folikula i time upale. Bolesti nije zarazna i nije uvjetovana lošom higijenom, ali […]

Mentalni poremećaji

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Bakar

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

EKG

Je li ovaj nalaz Holtera u redu, treba li napraviti dodatne pretrage?

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Je li kombucha sigurna u trudnoći?

Trudnoća, drugo, ali i blaženo stanje, čudesan je proces koji mijenja tijelo žene na mnogo načina. U ovome razdoblju dolazi do brojnih tjelesnih promjena, a zbog utjecaja hormona i do raznih emocionalnih oscilacija. Posebnu pažnju buduća majka tada posvećuje svojem zdravlju, ali i svemu onome što nanosi ili unosi u sebe. Prehrana kao temelj zdrave […]

Nutricionizam

Nadutost

Nutricionizam

Prehrana za zdravlje glasnica

Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

Nutricionizam

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Nutricionizam

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Nutricionizam

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Nutricionizam

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Nutricionizam

Bolovi u trbuhu