O vitaminu E pobliže

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Osnovno svojstvo vitamina E u tijelu je da djeluje kao antioksidans. Topljiv je u mastima te stoga djeluje kao zaštitnik masnih struktura u tijelu.

Osnovno svojstvo vitamina E u tijelu je da djeluje kao antioksidans. Topljiv je u mastima te stoga djeluje kao zaštitnik masnih struktura u tijelu. Prema dosadašnjim istraživanjima, čini se da vitamin E djeluje preventivno na pojavu karcinoma, bolesti srca i komplikacija dijabetesa.

Nužan je pri održavanju snažnog imunološkog sustava te štiti timus i bijela krvna zrnca od oksidacije. Vitamin E potreban je u oku, za pravilan razvoj retine, a ujedno štiti od katarakte i makularne degeneracije. Ovaj vitamin od presudne je važnosti za normalnu funkciju spolnih žlijezda,te je bitan za rad mišića i integritet središnjeg živčanog sustava.
Deficit vitamina E vrlo je rijedak, a javlja se uglavnom kod osoba s kroničnim bolestima jetre te kod malapsorpcije masti. Deficiti mogu nastati kod izrazite restrikcije masti u prehrani, budući da je za pravilnu apsorpciju vitamina E potrebno konzumirati dovoljnu količinu masti. Tzv. subklinički deficit vitamina E znatno je učestaliji, a vezuje se uz povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti i karcinoma.

O kemijskoj strukturi

Kemijski naziv vitamina E je tokoferol. Imena svih vrsta vitamina E počinju ili sa “d” ili sa “dl”, što su oznake različitih kemijskih struktura. “d” – forma je prirodna, a “dl” je sintetska. Prirodna forma vitamina E je aktivnija od sintetske. U svrhu kompenzacije niske aktivnosti, sintetski vitamin E dodaje se u višoj dozi. Toksičnost sintetskog vitamina E nije dokazana, no preporuča se uzimanje prirodne forme.
Uz oznake “d” i “dl”, često se pojavljuje grčko slovo alfa, koje također opisuje strukturu. Sintetski “dl” vitamin E postoji isključivo u alfa formi (dl-alfa tokoferol). Prirodni vitamin E postoji kao alfa (d-alfa tokoferol) ili kao kombinacija alfa, beta, gama i delta koja se naziva miješani prirodni tokoferoli.
Forme vitamina E se spominju i kao “tokoferol” ili “tokoferil” (“tokoferil acetat”). Ove dvije forme se značajno ne razlikuju, iako je moguće da se tokoferol apsorbira nešto bolje, a tokoferil-forma ima dulje vrijeme skladištenja. Obje forme su aktivne pri oralnom uzimanju, no koža ne može iskoristiti tokoferil – formu, te kod nanošenja vitamina E na kožu treba koristiti tokoferol.

Dnevne potrebe i izvori

Preporučena dnevna doza vitamina E je 15 mg u formi alfa – tokoferola. Međutim, u mnogim znanstvenim istraživanjima korištene su znatno više doze – od 200 do 800 IU. Gornja granica dopuštenog dnevnog unosa vitamina E je 1000 mg. Budući da je gotovo nemoguće postići unos količina vitamina E koje se koriste u terapijske svrhe, nerijetko se poseže za dodacima prehrani vitamina E.
Dnevna potreba za vitaminom E ovisi i o unosu višestruko nezasićenih masnih kiselina u prehrani (koje potječu iz masne ribe, sjemenki i orašastih plodova). Što je više ovih masti u prehrani, veći je rizik da će njihovu strukturu oštetiti slobodni radikali te je stoga potreban vitamin E koji sprečava štetno djelovanje slobodnih radikala na masne kiseline. Optimalan omjer vitamina E i višestruko nezasićenih masnih kiselina je 0,4.
Najbolji prehrambeni izvori vitamina E su: ulje pšeničnih klica, orašasti plodovi, sjemenke, biljna ulja, žumanjak jajeta, lisnato zeleno povrće. Visoke, terapijske doze vitamina E (iznad 100 I.U.) ne mogu se nadoknaditi hranom.
Toksičnost vitamina E je veoma rijetka. Izrazito visoke doze vitamina E mogu ometati iskorištenje drugih vitamina topljivih u mastima. Ipak, osobe na terapiji antikoagulansima moraju biti oprezne kod uzimanja povišenih doza vitamina E, te svakako trebaju izvijestiti svog liječnika o dodacima prehrani koje uzimaju.

Što kaže znanost?

Usprkos izrazito privlačnoj teorijskoj podlozi o oksidativnom stresu i djelovanju antioksidansa, studije koje se provode na ljudima ne daju željene rezultate. Metaanaliza o povezanosti vitamina E i stopi mortaliteta kod osoba koji ga uzimaju objavljena 2005. godine podigla je mnogo prašine ne samo u znanstvenim krugovima, već i u široj javnosti. Autori metaanalize usporedili su rezultate 19 randomiziranih, placebo – kontroliranih studija. Doze korištene u studijama varirale su od 16,5 IU do 2000 IU dnevno.
U zaključku metaanalize stoji kako unos vitamina E u dozi od 400 IU i više dnevno tijekom jedne godine povećava opasnost od prijevremene smrti. Studije u kojima su korištene niske doze vitamina E uglavnom su ukazale na blagotvoran učinak vitamina. Zaključak koji slijedi iz ove metaanalize je da bi trebalo izbjegavati uzimanje vitamina E u dozama višim od 400 IU te da bi trebalo revidirati preporuke o gornjoj granici unosa koja trenutno iznosi 1000 mg. Ipak, ne dijele svi isto mišljenje i mnogi imaju zamjerke na spornu metaanalizu. Glavni je prigovor ovome radu da su učesnici studija koji su uzimali izrazito visoke doze vitamina E bili mahom osobe starije dobi i kronični bolesnici.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

stopala

Uzroci, simptomi i liječenje gljivičnih infekcija noktiju

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Opekline

Brza pomoć za opekline i iritacije – dekspantenol u proljetnoj ljekarni

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSunčeve zrake dolaskom proljeća sve su intenzivnije što se može odraziti na koži u obliku blagih opeklina od sunca, iritacija i crvenila. Takve promjene mogu nastati naglo i nenadano i kod kraćeg izlaganja kada se ne očekuje da bi to moglo ostaviti neki trag na koži, no koža kao veliki organ može burno odreagirati na […]

Gljivice na noktima

Kvržica na prstu – što mi je činiti dalje?

Androlog

Biopsija testisa

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBiopsija testisa je urološka kirurška procedura koju izvode urolozi – androlozi, dakle oni urolozi koji su se subspecijalizirali andrologiju. Zahvat se izvodi u lokalnoj ili spinalnoj anesteziji i nije tehnički osobito zahtjevan, ali sam kirurški zahvat nije srž potrebe za subspecijalizacijom iz andrologije nego su to znanje u dijagnostici infertiliteta (neplodnosti) i postavljanju indikacije za […]

Glavobolja

Benigna intrakranijalna hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigna intrakranijalna hipertenzija je neurološko stanje karakterizirano povećanim intrakranijalnim tlakom bez prepoznatljivog uzroka kao što je tumor, hidrocefalus ili strukturna abnormalnost mozga. Nastaje kada se cerebrospinalna tekućina (CSF), tekućina koja štiti leđnu moždinu i mozak, nakuplja. Pritisak se povećava u mozgu i optičkom živcu. Unatoč tome što se naziva “benignim”, stanje može dovesti do značajnog […]

Penis

Problem s kožom penisa – što da napravim?

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Prehrana i psorijaza: saveznici ili neprijatelji?

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePsorijaza je kronična upalna bolest kože koja uzrokuje ljuskanje i zadebljanja kože. Pogađa milijune ljudi diljem svijeta i vjeruje se da nastaje zbog problema s imunosnim sustavom. Osim kožne manifestacije, psorijaza je sustavna bolest koja često dolazi u kombinaciji s metaboličkim sindromom, bolestima srca i krvnih žila, dijabetesom tipa 2 te upalnim bolestima crijeva. Sve […]

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Nutricionizam

Prednosti povremenog posta

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteDijete koje uključuju kalorijsku restrikciju pomažu pri mršavljenju i poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje. Međutim, dugoročno ih je teško održavati, zbog čega većina ljudi ponovno dobiva izgubljenu masu ili čak povećava početnu masu koju su imali i prije odlaska na dijetu. Suočeni s izazovima održavanja tradicionalnih dijeta, pojavljuju se nove prehrambene strategije. Jedna od njih je povremeni […]

Nutricionizam

Proteini i zdravo starenje: preporuke za osobe srednje dobi

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrema nedavnoj analizi podataka iz istraživanja Nurses’ Health Study (NHS) unos proteina, posebno iz biljnih izvora, u srednjoj životnoj dobi između 40 i 60 godina, povezan je s većim izgledima za zdravo starenje te boljim mentalnim i tjelesnim zdravljem, kod starijih žena. Ova studija navodi se kao prva koja je istražila dugoročne učinke konzumacije proteina […]

Nutricionizam

Može li prehrana utjecati na naš imunosni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrehrambene tvrdnje koje obećavaju poboljšanje zdravlja, jačanje imuniteta i prevenciju bolesti poput karcinoma ili autoimunih bolesti, svakodnevno preplavljuju medije i dijelom su brojnih marketinških kampanja. Postoji mnogo ideja i objašnjenja o tome kako prehrana utječe na naše zdravlje i zašto je upravo određeni način prehrane (ne)poželjan. No, u kojoj su mjeri ti savjeti temeljeni na […]

Nutricionizam

Nikotinamid-adenin-nukleotid – eliksir mladosti?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteJedna od ključnih i iznimno bitnih molekula na području staničnog starenja je koenzim nikotin amid adenin dinukleotid (NAD+). Istraživanja koja se temelje na metabolomici ukazala su na NAD+ kao središnji metabolički intermedijer povezan s mnogim obilježjima starenja. NAD+ je stanični koenzim koji igra ključnu ulogu u metaboličkim i signalnim reakcijama. Jedna od ključnih metaboličkih funkcija […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?