Omega masne kiseline

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Masne kiseline su sastavni dijelovi molekula masti i ulja. Prema strukturi molekula u odnosu na vodikove atome mogu biti zasićene i nezasićene. Razlikuju se s obzirom na broj ugljikovih atoma i broj  dvostrukih veza između atoma ugljika. Ukoliko imaju samo jednu dvostruku vezu.

Masne kiseline su sastavni dijelovi molekula masti i ulja. Prema strukturi molekula u odnosu na vodikove atome mogu biti zasićene i nezasićene. Razlikuju se s obzirom na broj ugljikovih atoma i broj  dvostrukih veza između atoma ugljika. Ukoliko imaju samo jednu dvostruku vezu između atoma ugljika, govorimo o mono- ili ukoliko ih je više, o poli-  nezasićenim masnim kiselinama. Dvostruke veze ugljikovih atoma u nezasićenih masnih kiselina mogu biti na različitim mjestima lanca. Ako se prva dvostruka veza nalaz na trećem ugljikovom atomu od kraju lanca tada govorimo o omega 3-masnim kiselinama. Kad je prva dvostruka veza na 6-om mjestu od kraja lanca, imamo omega-6 masne kiseline, a na 9-tom mjestu od kraja lanca omega-9 masne kiseline.

U omega 3-masne kiseline ubrajaju se: 5 EPA (eikosapentenska)  koja sadrži 20 atoma ugljika, 6 DHA (dokosaheksaene) masne kiseline s 22 ugljikova atoma te trećaesencijalna, ALA (alfa-linolna) s 18 ugljikovih atoma. 5 EPA i 6 DHA nalaze se u ribljem ulju dok je 3 ALA sastavni dio ulja lanenog sjemena, dok se u ribljem ulju nalazi samo u tragovima. Primjer omega 6-masne kiseline je linolnu masnu kiselinu s 18 ugljikovih atoma.

Za normalno funkcioniranje ljudskog organizma važna je ravnoteža između omega-3 i omega-6 masnih kiselina u krvi. Normalan odnos tih dviju kiselina je 1:2. Danas se zna da smanjenje omega-3 u odnosu na količinu omega-6 masnih kiselina može prouzročiti veliki broj akutnih i kroničnih bolesti u ljudi kao što su: problemi s pamćenjem, razvoj depresije, poremećaj ponašanja, šećernu bolest tip 2, razna upalna stanja i alergije, rak. 

Istraživanja su pokazala da se hiperaktivnost i agresivnost djece u školama može povezati s manjkom omega-3 masnih kiselina. Naime normalan protok informacija i učenje odvijaju se u mozgu preko molekula čiji su sastavni dijelovi omega 3-masne kiseline. U slučaju manjka molekule dolazi do smetnji u ponašanju. Smanjuje se i sinteza serotonina što inducira depresiju.

Ljudski organizam može proizvesti zasićene masne kiseline i omega-9 masne kiseline, dok omega- 3 i 6 masne kiseline (esencijalne masne kiseline) ne može sintetizirati zbog nepostojanja enzima koji bi tome pomogao. Zbog toga koncentracija navedenih kiselina u krvi ovisi isključivo o njihovom unosu u organizam. Za normalan rad ljudskog organizma iz skupine esencijalnih masnih kiselina neophodne su: linolna masna kiselina iz skupine omega-6 masnih kiselina i alfa linolenska masna kiselina iz skupine omega-3 masnih kiselina. One su sastavni dio stranične membrane, početna sirovina za sintezu parakrinih hormona i enzima.

Najznačajniji iz skupine parakrinih hormona (eikozanoida) su ciklični endoperoksidi (prostaciklini, prostaglandini, tromboksani i derivati hidroperoksi-masnih kiselina (leukotrieni, lipoksini i hidroksi-masne kiseline. Oni djeluju u organizmu lokalno, na mjestu svoga stvaranja, djelovanje je kratkotrajno, ali jako snažno i to u malim koncentracijama.

Prostaciklini koji nastaju u stijenkama arterija inhibitora agregacije trombocita, relaksiraju arterijsku stijenku s posljedičnim sniženjem arterijskog tlaka. Nasuprot tome, tromboksan, koji se nalaze u trombocitima, stimulira agregaciju trombocita, kontrahira arterijsku stjenku i povisuju krvni tlak. Omjer između ovih hormona važan je u regulaciji krvnog tlaka i za normalnu funkciju krvnih žila.

Esencijalne masne kiseline reguliraju krvni tlak i poboljšavaju imunološki sustav jer se pomoću njih stvaraju spojevi kao što su prostaglandini. Oni se smatraju najznačajnijim parakrinim hormonima u ljudskom organizmu. Poznato ih je tridesetak vrsta, a podijeljeni su u tri serije, ovisno iz koju masne kiseline su nastali.

Serija 1 prostaglandina (PGE 1) sintetiziraju se iz dihomo gama linolenske masne kiseline koja pripada omega-6 masnimh kiselinama. Serija 2 prostaglandina (PGE 2) iz arahidonske masne kiseline koja je također ubraja u omega-6 masne kiseline. Serija 3 prostaglandina (PGE 3) nastaje iz eikozapentaenske masne kiseline koja je sastavi dio omega-3 masnih kiselina.

Prostaglandini iz serije 1 (PGE1) se nazivaju „zaštitnicima ljudskog tijela“ jer su najvažniji parakrini hormoni za zdravlje organizma. Inhibiraju agregaciju trombocita, snizuju krvni tlak te na taj način sprječavaju nastanka aterosklerotskih plakova na krvnim žilama što prevenira kardiovaskularne bolesti. Važni su posrednici u upalnim odgovorima (povećavaju propusnost krvnih žila, povisuju prag za bol, povisuju tjelesnu temperaturu) te na taj način sudjeluju u borbi protiv autoimunih bolesti: alergije, bronhalna astma, reumatoidni artritis, psorijaza, kolagenoza, bolesti štitnjače i ulcerozni kolitis. Nadalje PGE1 stimulira sintezu inzulina i povećava osjetljivost periferije za taj hormon i tako pospješuje održavanje normalne razine glukoze u krvi. Regulacijom izlučivanje natrija putem bubrega sudjeluju u održavanju homeostaze vode i elektrolita u organizmu.

Prostaglandini iz serije 3 (PGE 3) su također korisni hormoni sa značajno slabijim djelovanjem u organizmu.

Prostaglandini iz serije 2 (PGE 2) su izuzetno štetni za zdravlju čovjeka. Poznati su i kao „štetni prostaglandini“ jer podržavaju upalne procese, ubrzavaju dijeljenje i rast stanica te sklonost nastanka karcinoma, potiču zgrušavanje krvi te blokiraju PGE 1 i PGE 3.

Međutim, izuzetno snažno djelovanje PGE 1 smanjuju izlučivanje arahidonske masne kiseline iz staničnih membrana, gdje je ona uskladištena i tako sprečavaju njenu pretvorbu u PGE 2 te štiti organizam od štetnog djelovanja PGE 2.

Ispravan odnos između pojedinih vrsta masnih kiselina kroz duže vremensko razdoblje osiguravaju organizmu uvijete za zdrav život. Zato je preporuča pridržavati se slijedećih životnih navika i uputa o prehrani:

•  povećati unos omega 3-masne kiseline (EPH – eikosapentenska), uzimajući ribu i plodove mora dva puta tjedno te u obliku EPA suplemenata omega-3 ili ribljeg ulja,

•  unos ostalih masnoća u prehrani treba biti pretežno u obliku omega-9 masnih kiselina koje se nalaze u biljnim uljima: maslinovom, bademovom, lješnjakovom, kikirikijevom i sezamovom,

•  u nedostatku ovih ulja, mogu se u umjerenim količinama koristiti i druga biljna ulja(pretežno omega-6), hladno prešana bez termičke obrade, jer se rafinacijom preoblikuju molekule nezasićenih masnih kiselina iz cis-oblika u štetni trans-oblik,

•  smanjiti unos zasićenih masnih kiselina u proizvodima životinjskog porijekla, izbjegavati trans-masne kiseline koje se nalaze u rafiniranim i hidrogeniziranim biljnim uljima i margarinima, ne unositi velike količine ALA (omega-3 masne kiseline) koje ima najviše u lanenom i konopljinom ulju,

•  izbjegavati unos većih količina hrane bogate arahidonskom kiselinom (skupina omega-6 masnih kiselina) kao što su: iznutrice životinja, žumanjak jajeta, crveno životinjsko meso te

•  s obzirom da inzulin preko enzima koji sudjeluje u sintezi arahidonske kiseline povećava njenu količinu u organizmu, potrebno je smanjiti koncentraciju inzulina, a povećanjem koncentraciju glukagona u krvi, i to: povećanjem tjelesne aktivnosti, ublažavanjem stresa metodama opuštanja zbog smanjenja adrenergičkog sustava organizma, uzimanjem većeg broja obroka u manjim količinama, izbjegavanjem ugljikohidrata s visokim glikemičkim indeksom.

Pridržavajući se ovih jednostavnih preporuka, možemo utjecati na razinu i omjer masnih kiselina u organizmu te na taj način sudjelovati u izgradnji kvalitetnijeg i dužeg života.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Upala posteljice

Upale posteljice – vilitis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Upale posteljice (vilitis) obično nastaju putem krvi (hematogeno), širenjem uzročnika iz krvi majke u tkivo posteljice. Upalna reakcija se nalazi u tkivu posteljičnih resica. Makroskopski kada se posteljica pogleda, ona izgleda uredno. Zbog tih događanja posteljica može biti nešto lakša ili nešto teža za gestacijsku dob. No, kada se uzorak tkiva posteljice stavi pod mikroskop, […]

Koža

Može li jak imunitet poboljšati zdravlje kože?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Koža je naš najveći organ koji ima mnogobrojne funkcije. Ona nije neki pokrivač koji nas štiti od vanjskog svijeta i njegovog utjecaja već ima ulogu i kao veliki imunološki organ. Kako bi koža bila zdrava i lijepa potrebno je o njoj brinuti tijekom cijele godine, no ako smo stalno u stresu, loše se i neredovito […]

Srce

Možete li mi protumačiti nalaz EKG-a?

Koža

Dekspantenol: tajna brze regeneracije kože

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Dekspantenol je provitamin vitamina B5 koji se nanesen na kožu pretvara u Vitamin B5 odnosno pantotensku kiselinu koja ulazi u sastav koenzima A i time utječe na obnovu epidermisa i stvaranje kolagenih vlakana. Kao lokalni pripravak na koži čini ju zdravu i lijepu bez površinskih oštećenja. Iako su do sada smišljeni mnogobrojni dermokozmetički pripravci koji […]

Lijekovi

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Inkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana sa bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene sa nastankom inkontinencije poput […]

Alkohol

Konzumacija alkohola

Iz iste kategorije

Nutricionizam

BCAA kod šećerne bolesti tip 2

Nutricionizam

Laktoferin – saveznik u podršci imunitetu djece

Vrijeme čitanja članka: 2 minute U vrtićima i školama, bliski kontakt među djecom i dijeljenje igračaka olakšava širenje virusa i bakterija zbog čega je učestalost obolijevanja od virusnih i bakterijskih bolesti u ovoj populaciji visoka. Također, djeca imaju nedovoljno razvijen imunosni sustav, a osnovne higijenske navike tek usvajaju, što je razlog čestog obolijevanja. Preventivne mjere uključuju redovito pranje ruku, kvalitetnu […]

Nutricionizam

Sinergija dobrih bakterija i vitamina B kao podrška kardiovaskularnoj protekciji

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Novija istraživanja sve više ističu važnost održavanja zdrave crijevne mikrobiote za očuvanje zdravlja cjelokupnog organizma, ali i srca i krvožilja. Crijevo često nazivamo “drugim mozgom“ te je sad već naveliko poznato kako ono ne sudjeluje samo u procesu probave hrane već je uloga crijeva dalekosežnija te ono ima i druge važne uloge. Kombinacija probiotika, vitamina […]

Ostale kategorije

Pronađi svoj recept za zdravlje 

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Trčimo, vježbamo, razmjenjujemo recepte, zdravo se hranimo, meditiramo, mijenjamo životni stil u želji da živimo što dulje i što kvalitetnije. Longevity trend postao je jedna od značajnijih znanstvenih tema, ali i inspiracija velikom broju pojedinaca. Svijest i briga za vlastito zdravlje postaje sve izraženija te, između ostalog, uz usvajanje zdravih životnih navika, rezultira i učestalom […]

Nutricionizam

Sve dobrobiti unosa kolagena u obliku dodatka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Kolagen je strukturni protein koji se nalazi u različitim vezivnim tkivima u tijelu poput kože, tetiva, hrskavice i kostiju i čini gotovo 30% ukupnih proteina. Kolagen se prirodno nalazi u hrani kao što je želatina, mesna juha odnosno temeljac od kostiju, pileća i svinjska kožica, govedina, riba i vezivna tkiva životinja. Za sintezu kolagena u […]

Nutricionizam

Izbacivanje šećera i škroba jednako je učinkovito za IBS kao i trenutne preporuke

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Sindrom iritabilnog crijeva (engl. irritable bowel syndrome, IBS) je skup simptoma koji se javljaju zajedno, uključujući ponavljajuću bol u trbuhu i promjene u pražnjenju crijeva, koje mogu biti proljev, zatvor ili oboje. Kod IBS-a zamjetni su navedeni simptomi bez vidljivih znakova oštećenja ili bolesti u probavnom traktu. Navedeni simptomi su ujedno i najčešći simptomi sindroma […]

Nutricionizam

Zašto je mudro dodati žličicu meda u probiotički jogurt?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Dok će jedni reći da je med samo izvor jednostavnih šećera, ništa bolji od konzumnog bijelog šećera, drugi se kunu u njegova ljekovita svojstva. Kako to obično biva, istina je negdje između. U osnovi, med je mješavina fruktoze i glukoze u količini od oko 80% dok ostatak sastava čini voda i mala količina proteina, aminokiselina, […]

Nutricionizam

Kako se udebljati?