Omegama protiv povišenog krvnog tlaka

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Uloga masti i ulja u ljudskoj prehrani, odnosno njihov utjecaj na zdravlje posljednjih se desetljeća vrlo intenzivno proučava.

Masne kiseline s malim razlikama u strukturi mogu imati vrlo različit metabolički utjecaj. Masti su esencijalni dio prehrane, a njihove funkcije u organizmu su brojne. Služe kao izvor energije, nužne su za apsorpciju vitamina topljivih u mastima, sastavna su komponenta tkiva i ulaze u sastav staničnih membrana. Višestruko nezasićene masne kiseline, poznate kao omega 3 i omega 6, imaju dodatno jedinstveno svojstvo da djeluju na sintezu prostaglandina, supstanci sličnih hormonima, koji moduliraju brojne upalne procese u organizmu.

Unatoč svim spoznajama o zdravstvenim poteškoćama koje uzrokuje visoki krvni tlak, ovaj je problem u hrvatskoj populaciji još uvijek nedovoljno prepoznat. Oko 40 % Hrvata boluje od povišenog krvnog tlaka i pritom se češće javlja u žena nego u muškaraca. Smatra se da se prehrambeni čimbenici mogu povezati s 30 – 75 % slučajeva hipertenzije, a pretilost i prekomjerna tjelesna masa odgovorni su za 11 – 25 %. Nutritivne intervencije pokazale su se učinkovitima u smanjenju povišenog krvnog tlaka te odgađanju pojave hipertenzije. Također, promjena prehrambenih navika pospješuje učinkovitost terapije lijekovima.

Čak i mali pomaci, odnosno smanjenje krvnog tlaka za 5-6 mmHg dovode do smanjenja rizika od moždanog udara za 40 % i rizik od kardiovaskularnih bolesti za 14 %, a terapija blage hipertenzije smanjuje smrtnost za 20 %.

Velik broj znanstvenih studija u protekla dva desetljeća proveden je kako bi se utvrdio utjecaj konzumacije soli, odnosno prehrane bogate natrijem na učestalost hipertenzije. Metaanaliza 28 studija pokazala je da blaga restrikcija prehrambenog natrija uzrokuje značajno stiženje krvnog tlaka u osoba s hipertenzijom. Također, sve je više studija koje ukazuju na antihipertenzivno djelovanje omega-3 masnih kiselina.

Često se spominje kako je nedostatak omega-3 masnih kiselina „skorbut našega vremena” jer se tijekom posljednjih 150 godina, konzumacija omega–3 masnih kiselina smanjila se za 80 %, a unos omega-6 masnih kiselina povećao se za nekoliko stotina posto. Jedna od najizazovnijih prehrambenih mjera koja može imati značajan utjecaj na zdravlje populacije odnosi se na  povećan unos omega-3 masnih kiselina poput alfa-linolenske kiseline (ALA), eikozapentaenske kiseline (EPA) i dokosaheksaenske kiseline (DHA).

Adekvatan unos omega-3 masnih kiselina smatra se važnim čimbenikom u prevenciji nastanka i sprečavanju progresije raznih bolesti poput artritisa, nekih oblika karcinoma, kardiovaskularnih bolesti, depresije. Dokazi koji potječu od provedenih epidemioloških studija i kliničkih studija sekundarne prevencije ukazuju da omega-3 masne kiseline imaju važnu ulogu u prevenciji bolesti srca i krvožilja. Randomizirani klinički pokusi u kojima su korištene EPA, DHA i alfa-linolenska kiseline pokazali su smanjenje rizika koje se može uspoređivati s rezultatima dobivenim u pokusima s lijekovima za sniženje lipida u krvi.

Kako povisiti unos omega-3 masnih kiselina?
Povišenje unosa omega-3 masnih kiselina preporučuje se svim osobama s tipičnom ‘zapadnjačkom’ prehranom, budući da je danas udio tih važnih masnih kiselina višestruko niži nego što je bio u povijesti čovječanstva.

Omega-3 nezasićene masne kiseline najzastupljenije su u ribama sjevernih mora – tuni, lososu, bakalaru, ali i srdeli, skuši, inćunima, morskom psu te morskim algama. Omega-3 kiselinama bogato je i ulje sjemenki lana, oraha, morski plankton i plava riba. U uljima sjemenki lana i orašastih plodova nalazimo alfa-linolensku kiselinu koja se u organizmu pretvara u dugolančane masne kiseline poput onih porijeklom iz ribe, ali je ta konverzija često slaba, posebice kod starijih osoba i novorođenčadi.

Dodaci prehrani koncentrirani su izvor omega-3 masnih kiselina. Pri odabiru proizvoda valja posegnuti za visokokoncentriranim pripravcima koji su pročišćeni i standardizirani, odnosno sadrže točno određene količine EPA i DHA. Kada je riječ o uzimanju dodatnih omega-3 masnih kiselina u svrhu sniženja povišenog krvnog tlaka, istraživanjima je utvrđeno da 3-6 grama omega-3 (EPA+DHA) tijekom 6 tjedana može sniziti sistolički tlak za 5-6 mm Hg za i dijastolički tlak za 3-5 mmHg.

Smanjenje unosa kuhinjske soli, procesirane hrane i zasićenih masnoća te primjena potporne terapije kao što su omega-3 masne kiseline treba provoditi u sklopu ostalih promjena načina života, primarno uz smanjenje prekomjerne tjelesne mase i redovitu tjelesnu aktivnost.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Nutricionizam

Uvjerljivi razlozi zašto biste ovog ljeta trebali češće posegnuti za tikvicama

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Uvjerljivi razlozi zašto biste ovog ljeta trebali češće posegnuti za tikvicama Ništa toliko ne podsjeća na djetinjstvo kao pohane tikvice koje bi nam mame, bez obzira na razinu žive na termometru, brižno pripremile za najslasniji ljetni ručak. Jeste li znali da, iako ih smatramo povrćem, tikvice su zapravo botanički klasificirane kao voće? Nekoliko crtica o tikvicama Tikvica, […]

Hipertenzija

Smanjite unos soli i snizite krvni tlak

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Hipertenzija ili visoki krvni tlak je kronična bolest koju karakterizira povišeni tlak u arterijama te predstavlja vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti u svijetu. Budući da uslijed povišenog tlaka dolazi do pojave dodatnog pritiska na arterije, posljedično je povećan rizik od zatajenja srca te pojave srčanog i moždanog udara. Kako bi se održao adekvatan protok krvi […]

Kardiovaskularne bolesti

Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nutricionističko savjetovanje u sportskoj medicini U životu sportaša prehrana je važan čimbenik u učinkovitosti treninga, postizanja sportskih rezultata, bržeg oporavka nakon zahtjevnih tjelesnih opterećenja. Istraživanja su pokazala da su bolje sportske rezultate postizali sportaši koji su se pridržavali preporuka nutricionista. Kod sportaša energetski deficit može uzrokovati loše sportske rezultate, ali i narušiti psihofizičko zdravlje. Može […]

Nutricionizam

Sirutka nakon pankreatitisa

Kardiovaskularna rehabilitacija

Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Loše prehrambene navike bitan su čimbenik rizika porasta morbiditeta i mortaliteta mnogih kroničnih bolesti, osobito kardiovaskularnih (KV), šećerne bolesti, malignih bolesti. U cilju smanjenja morbiditeta i mortaliteta od tih bolesti važno je usvojiti zdrave prehrambene navike. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije promicanje i usvajanje zdravih prehrambenih navika može sačuvati 3,7 milijuna života u svijetu do […]

Nesanica

Bademi i nesanica

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Laktoferin – saveznik u podršci imunitetu djece

Vrijeme čitanja članka: 2 minute U vrtićima i školama, bliski kontakt među djecom i dijeljenje igračaka olakšava širenje virusa i bakterija zbog čega je učestalost obolijevanja od virusnih i bakterijskih bolesti u ovoj populaciji visoka. Također, djeca imaju nedovoljno razvijen imunosni sustav, a osnovne higijenske navike tek usvajaju, što je razlog čestog obolijevanja. Preventivne mjere uključuju redovito pranje ruku, kvalitetnu […]

Nutricionizam

BCAA kod šećerne bolesti tip 2

Nutricionizam

Sinergija dobrih bakterija i vitamina B kao podrška kardiovaskularnoj protekciji

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Novija istraživanja sve više ističu važnost održavanja zdrave crijevne mikrobiote za očuvanje zdravlja cjelokupnog organizma, ali i srca i krvožilja. Crijevo često nazivamo “drugim mozgom“ te je sad već naveliko poznato kako ono ne sudjeluje samo u procesu probave hrane već je uloga crijeva dalekosežnija te ono ima i druge važne uloge. Kombinacija probiotika, vitamina […]

Ljekarništvo

Pronađi svoj recept za zdravlje 

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Trčimo, vježbamo, razmjenjujemo recepte, zdravo se hranimo, meditiramo, mijenjamo životni stil u želji da živimo što dulje i što kvalitetnije. Longevity trend postao je jedna od značajnijih znanstvenih tema, ali i inspiracija velikom broju pojedinaca. Svijest i briga za vlastito zdravlje postaje sve izraženija te, između ostalog, uz usvajanje zdravih životnih navika, rezultira i učestalom […]

Nutricionizam

Sve dobrobiti unosa kolagena u obliku dodatka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Kolagen je strukturni protein koji se nalazi u različitim vezivnim tkivima u tijelu poput kože, tetiva, hrskavice i kostiju i čini gotovo 30% ukupnih proteina. Kolagen se prirodno nalazi u hrani kao što je želatina, mesna juha odnosno temeljac od kostiju, pileća i svinjska kožica, govedina, riba i vezivna tkiva životinja. Za sintezu kolagena u […]

Nutricionizam

Izbacivanje šećera i škroba jednako je učinkovito za IBS kao i trenutne preporuke

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Sindrom iritabilnog crijeva (engl. irritable bowel syndrome, IBS) je skup simptoma koji se javljaju zajedno, uključujući ponavljajuću bol u trbuhu i promjene u pražnjenju crijeva, koje mogu biti proljev, zatvor ili oboje. Kod IBS-a zamjetni su navedeni simptomi bez vidljivih znakova oštećenja ili bolesti u probavnom traktu. Navedeni simptomi su ujedno i najčešći simptomi sindroma […]

Nutricionizam

Zašto je mudro dodati žličicu meda u probiotički jogurt?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Dok će jedni reći da je med samo izvor jednostavnih šećera, ništa bolji od konzumnog bijelog šećera, drugi se kunu u njegova ljekovita svojstva. Kako to obično biva, istina je negdje između. U osnovi, med je mješavina fruktoze i glukoze u količini od oko 80% dok ostatak sastava čini voda i mala količina proteina, aminokiselina, […]

Nutricionizam

Kako se udebljati?