Hrvatskog naziva odoljen, valerijana je poznatija po latinskom nazivu – Valeriana officinalis.  Riječ je o višegodišnjoj biljki  karakterističnih  sitnih, rozih ili bijelih cvjetova nativnoj za područje Sjeverne Amerike, Europe i Azije.

Valerijana ima  dugu povijest medicinske upotrebe.  Tako su je već drevni Grci i Rimljani koristili za probleme s nesanicom,  a tijekom stoljeća našla je svoju primjenu i kao pomoć pri tjeskobi i nervozi. 

Bogatstvo aktivnih sastojaka

Valerijana je prepoznatljiva po neobičnom, u određenoj mjeri  i neugodnom mirisu koji potječe od eteričnog ulja.  Uz eterično ulje,  valerijana sadrži niz aktivnih tvari i to osobitu u korijenu. Tako korijen valerijane sadrži iridoide od kojih su najznačajniji valepotrijati te  lignane i alkaloide.  U korijenu su prisutne i slobodne aminokiseline poput gama-aminobutirične kiseline (GABA), tirozina, arginina i glutamina.

Iako je iz valerijane izolirano preko 150 sastojaka , za sada ne postoji konsenzus o djelatnoj tvari zaslužnoj za blagotvoran učinak. Smatra se da pozitivna svojstva duguje sinergiji sastojaka koje sadrži, prije nego pojedinoj tvari.

Valerijanom protiv nesanice

Zahvaljujući dugoj povijesti upotrebe u liječenju nesanice i uznemirenosti danas postoji cijeli niz znanstvenih studija koje pokazuju da valerijana pomaže u opuštanju i na taj način pridonosi mentalnom zdravlju i lakšoj „borbi“ sa užurbanom svakodnevnicom. Također, klinički je dokazano  da valerijana pomaže usnivanje i održavanje normalne kvalitete sna.

Meta –analiza randomiziranih, placebo-kontroliranih studija  objavljena 2006 godine u časopisu The American Journal of Medicine u kojima je analizirano 16 studija i sudjelovalo sveukupno 1093 ispitanika otkriva da  valerijana može poboljšati kvalitetu sna i to bez negativnih nuspojava . Još jedna meta-analiza randomiziranih, placebo-kontroliranih studija  objavljena 2010. godine u časopisu Sleep Medicine  potvrđuje  uspavljujuće djelovanje pripravaka valerijane. Analizirano je 18 studija  na temelju kojih je zaključeno da je valerijana učinkovita u  subjektivnom poboljšanju nesanice.

Pomoć kod tjeskobe

Valerijana se često smatra biljnom alternativnom benzodiazepinima, lijekovima koje se koriste kao anksiolitici odnosno za smanjenje napetosti i tjeskobe.   No, za razliku od lijekova, valerijana ne izaziva ovisnost i osjećaj omamljenosti. Valerijana djeluje brzo zbog čega je ona biljka akutne pomoći.  Kako pokazuje studija objavljena 2014. godine u časopisu BMC Complementary and Alternative Medicine za smirujuću učinak valerijane zaslužna je valerijanska kiselina.

Valerijana kao dodatak prehrani

Pripravci od valerijane dostupni su u raznim oblicima. Prema dostupnim istraživanjima, uspavljujuće djelovanje postiže se uzimanjem 400-900 mg ekstrakta valerijane sat do dva prije spavanja, iako se pokazalo da doza od 900 mg nije značajno učinkovitija od 450 mg.  

Pri kratkotrajnoj upotrebi od mjesec  dana valerijana je sigurna za upotrebu.  Eventualne nuspojave su rijetke i uključuju glavobolju i probavne tegobe.  Valerijana također može blago sniziti krvni tlak.

Savezničke biljke

Djelovanje valerijane najčešće se nadopunjuje hmeljom, matičnjakom, glogom, pasiflorom i paprenom metvicom. Takvi pripravci imaju nekoliko mehanizama djelovanja pa su u pravilu vrlo učinkoviti kao prirodni preparati protiv nesanice, osobito one izazvane nervozom i tjeskobom. Dodatno, zbog sinergije sastojaka za povoljni učinak dovoljne su niže doze valerijane nego kada se ova umirujuća biljka uzima samostalno.