Opuštajuća valerijana

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Hrvatskog naziva odoljen, valerijana je poznatija po latinskom nazivu – Valeriana officinalis.  Riječ je o višegodišnjoj biljki  karakterističnih  sitnih, rozih ili bijelih cvjetova nativnoj za područje Sjeverne Amerike, Europe i Azije.

Valerijana ima  dugu povijest medicinske upotrebe.  Tako su je već drevni Grci i Rimljani koristili za probleme s nesanicom,  a tijekom stoljeća našla je svoju primjenu i kao pomoć pri tjeskobi i nervozi. 

Bogatstvo aktivnih sastojaka

Valerijana je prepoznatljiva po neobičnom, u određenoj mjeri  i neugodnom mirisu koji potječe od eteričnog ulja.  Uz eterično ulje,  valerijana sadrži niz aktivnih tvari i to osobitu u korijenu. Tako korijen valerijane sadrži iridoide od kojih su najznačajniji valepotrijati te  lignane i alkaloide.  U korijenu su prisutne i slobodne aminokiseline poput gama-aminobutirične kiseline (GABA), tirozina, arginina i glutamina.

Iako je iz valerijane izolirano preko 150 sastojaka , za sada ne postoji konsenzus o djelatnoj tvari zaslužnoj za blagotvoran učinak. Smatra se da pozitivna svojstva duguje sinergiji sastojaka koje sadrži, prije nego pojedinoj tvari.

Valerijanom protiv nesanice

Zahvaljujući dugoj povijesti upotrebe u liječenju nesanice i uznemirenosti danas postoji cijeli niz znanstvenih studija koje pokazuju da valerijana pomaže u opuštanju i na taj način pridonosi mentalnom zdravlju i lakšoj „borbi“ sa užurbanom svakodnevnicom. Također, klinički je dokazano  da valerijana pomaže usnivanje i održavanje normalne kvalitete sna.

Meta –analiza randomiziranih, placebo-kontroliranih studija  objavljena 2006 godine u časopisu The American Journal of Medicine u kojima je analizirano 16 studija i sudjelovalo sveukupno 1093 ispitanika otkriva da  valerijana može poboljšati kvalitetu sna i to bez negativnih nuspojava . Još jedna meta-analiza randomiziranih, placebo-kontroliranih studija  objavljena 2010. godine u časopisu Sleep Medicine  potvrđuje  uspavljujuće djelovanje pripravaka valerijane. Analizirano je 18 studija  na temelju kojih je zaključeno da je valerijana učinkovita u  subjektivnom poboljšanju nesanice.

Pomoć kod tjeskobe

Valerijana se često smatra biljnom alternativnom benzodiazepinima, lijekovima koje se koriste kao anksiolitici odnosno za smanjenje napetosti i tjeskobe.   No, za razliku od lijekova, valerijana ne izaziva ovisnost i osjećaj omamljenosti. Valerijana djeluje brzo zbog čega je ona biljka akutne pomoći.  Kako pokazuje studija objavljena 2014. godine u časopisu BMC Complementary and Alternative Medicine za smirujuću učinak valerijane zaslužna je valerijanska kiselina.

Valerijana kao dodatak prehrani

Pripravci od valerijane dostupni su u raznim oblicima. Prema dostupnim istraživanjima, uspavljujuće djelovanje postiže se uzimanjem 400-900 mg ekstrakta valerijane sat do dva prije spavanja, iako se pokazalo da doza od 900 mg nije značajno učinkovitija od 450 mg.  

Pri kratkotrajnoj upotrebi od mjesec  dana valerijana je sigurna za upotrebu.  Eventualne nuspojave su rijetke i uključuju glavobolju i probavne tegobe.  Valerijana također može blago sniziti krvni tlak.

Savezničke biljke

Djelovanje valerijane najčešće se nadopunjuje hmeljom, matičnjakom, glogom, pasiflorom i paprenom metvicom. Takvi pripravci imaju nekoliko mehanizama djelovanja pa su u pravilu vrlo učinkoviti kao prirodni preparati protiv nesanice, osobito one izazvane nervozom i tjeskobom. Dodatno, zbog sinergije sastojaka za povoljni učinak dovoljne su niže doze valerijane nego kada se ova umirujuća biljka uzima samostalno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Fizikalna terapija

Akutna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRehabilitacija nakon ozljede meniska Fizioterapiju s individualno prilagođenim programom vježbanja bilo bi poželjno započeti čak i prije operacije. Potrebna je redovita tjelovježba za vraćanje pokretljivosti i snage koljenskog zgloba. Nakon operacije se prvo kreće s vježbama za poboljšanje raspona pokreta, a zatim se vježbe jačanja mišića postupno dodaju rehabilitacijskom planu. U početku je cilj minimizirati […]

Temperatura

Što učiniti po pitanju povišene temperature?

Plodnost

O plodnosti i neplodnosti muškarca – općenito

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePitanjem plodnosti (fertilitet), neplodnosti (infertilitet) i smanjenom plodnošću (subfertilitet) u muškaraca bave se urolozi koji su subspecijalisti andrologije. O andrologiji je već bilo ranije riječi na ovim stranicama. Prije stotinjak, pa i dosta manje godina, je pitanje infertiliteta uglavnom bilo tradicionalno adresirano ženama, ali, osobito u posljednjih pedesetak godina smanjena plodnosti ili neplodnost muškarca postaje […]

Trudnoća

Oligohiramnij i anhidramnij

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLatinski oligohydramnion je stanje u trudnoći smanjene količine plodove vode, odnosno količina plodove vode manje od 500ml. Ultrazvučnom procjenom količine plodove vode, AFI je manji od 5. Latinski anhydramnion označuje potpuni nedostatak plodove vode. Olihogidramnij se nalazi od 0,5 do 8 % trudnoća. Prognoza i liječenje ovise o gestacijskog dobi (tjednima trudnoće) u kojoj se […]

Sindrom iritabilnog crijeva

Uloga probiotika u sindromu iritabilnog crijeva

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSindrom iritabilnog crijeva (SIC) je funkcionalni gastrointestinalni poremećaj koji pogađa značajan broj ljudi diljem svijeta, a karakteriziran je kroničnim ili ponavljajućim simptomima poput bolova u trbuhu, nadutosti, proljeva, zatvora ili njihove izmjene. Iako se ne smatra organskom bolešću, SIC značajno narušava kvalitetu života i često zahtijeva višestruke terapijske pristupe. U posljednjem desetljeću sve se više […]

EEG

Na što ukazuje moj EEG?

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam

Što su lektini i jesu li opasni?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteLektini ili hemaglutinini raznolika su obitelj proteina koji vežu ugljikohidrate i koji se nalaze u gotovo svim organizmima, uključujući biljke, životinje i mikroorganizme. Ovi proteini/glikoproteini posjeduju jedinstvenu sposobnost reverzibilnog vezanja na specifične ugljikohidratne dijelove na površinama stanicama. Ova sposobnost omogućuje im da povezuju stanice, što može dovesti do “sljepljivanja” crvenih krvnih stanica (aglutinacije). Zbog svoje […]

Nutricionizam

Prehrana i psorijaza: saveznici ili neprijatelji?

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePsorijaza je kronična upalna bolest kože koja uzrokuje ljuskanje i zadebljanja kože. Pogađa milijune ljudi diljem svijeta i vjeruje se da nastaje zbog problema s imunosnim sustavom. Osim kožne manifestacije, psorijaza je sustavna bolest koja često dolazi u kombinaciji s metaboličkim sindromom, bolestima srca i krvnih žila, dijabetesom tipa 2 te upalnim bolestima crijeva. Sve […]

Nutricionizam

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Prednosti povremenog posta

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteDijete koje uključuju kalorijsku restrikciju pomažu pri mršavljenju i poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje. Međutim, dugoročno ih je teško održavati, zbog čega većina ljudi ponovno dobiva izgubljenu masu ili čak povećava početnu masu koju su imali i prije odlaska na dijetu. Suočeni s izazovima održavanja tradicionalnih dijeta, pojavljuju se nove prehrambene strategije. Jedna od njih je povremeni […]

Nutricionizam

Proteini i zdravo starenje: preporuke za osobe srednje dobi

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrema nedavnoj analizi podataka iz istraživanja Nurses’ Health Study (NHS) unos proteina, posebno iz biljnih izvora, u srednjoj životnoj dobi između 40 i 60 godina, povezan je s većim izgledima za zdravo starenje te boljim mentalnim i tjelesnim zdravljem, kod starijih žena. Ova studija navodi se kao prva koja je istražila dugoročne učinke konzumacije proteina […]

Nutricionizam

Može li prehrana utjecati na naš imunosni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrehrambene tvrdnje koje obećavaju poboljšanje zdravlja, jačanje imuniteta i prevenciju bolesti poput karcinoma ili autoimunih bolesti, svakodnevno preplavljuju medije i dijelom su brojnih marketinških kampanja. Postoji mnogo ideja i objašnjenja o tome kako prehrana utječe na naše zdravlje i zašto je upravo određeni način prehrane (ne)poželjan. No, u kojoj su mjeri ti savjeti temeljeni na […]