Čovječanstvo od početka pisane povijesti vjeruje kako hrana utječe na emocije i ponašanje. Primjerice, drevna kineska medicina ističe češnjak kao lijek za depresiju.

Čovječanstvo od početka pisane povijesti vjeruje kako hrana utječe na emocije i ponašanje. Primjerice, drevna kineska medicina ističe češnjak kao lijek za depresiju, a početkom prošloga stoljeća Amerikanac John Harvey Kellogg, poznat kao „otac“ žitarica za zajutrak pisao je da tvari koje nastaju tijekom probave mesa uzrokuju depresiju. Danas postoji velik znanstveni interes za određenim obrascima prehrane, nutrijentima i dodacima prehrani kao nadopuni farmakoterapije. Općenito, sve je više poveznica elemenata prehrane i prehrambenog ponašanja s depresijom.

Postoje različiti pristupi razmatranju međuigre depresije i prehrane. Određeni prehrambeni obrasci, kao što je mediteranska dijeta pokazali su se blagotvornima u prevenciji i potpornoj terapiji, a istodobno mnoge studije ukazuju na vezu unosa obilja industrijski prerađene hrane i veće učestalosti depresije. Također, puno se pažnje poklanja promjenama u vrstama masnoća koje prevladavaju u prehrani modernog čovjeka u kontekstu povećane sklonosti depresiji. Zaseban pristup temelji se na konceptu deficita određenih nutrijenata, budući da je dokazano kako je u osoba s klinički verificiranom depresijom češći deficit određenih vitamina, mineralnih tvari, aminokiselina i masnih kiselina – posebice vitamina B skupine, cinka, željeza, triptofana i omega-3 masnih kiselina.

Mediteransku prehranu karakterizira obilje svježeg voća i povrća, mahunarki, orašastih plodova, maslinovog ulja, ribe, plodova mora i male količine zasićenih masti i crvenog mesa. Vezu depresije i mediteranske prehrane potvrđuju i istraživanja u kojima je promatrana povezanost mentalnog zdravlja i prehrambenih navika gdje su bolje rezultate na testovima općeg mentalnog zdravlja postigle osobe s više voća, povrća i cjelovitih žitarica u prehrani. S druge strane, zapadnjačku prehranu obilježava visok unos trans nezasićenih i zasićenih masti koje se pretežno nalaze u mesu, maslacu, određenim pekarskim i konditorskim proizvodima, brzoj hrani i slanim grickalicama, dok je unos blagotvornih masti iz biljnih ulja i ribe prenizak.

Značajan prodor zapadnjačke prehrane u korelaciji je s porastom učestalosti depresije u suvremenoj populaciji. Nadalje, čini se da je vrsta masti koja prevladava u prehrani povezana sa simptomima depresije. Riba je važan izvor omega-3 masnih kiselina, a ostali dobri izvori su lupinasto voće (orasi), sjemenke i žitarice. Važan je i omjer unosa omega-6 i omega-3 masnih kiselina jer modulira metabolizam eikozanoida i citokina što ima ulogu u prevenciji i ublažavanju depresije. Omjer omega-6 i omega-3 masnih kiselina u prehrani suvremenog čovjeka je previsok i iznosi približno 12:1, a smatra se da bi trebao biti znatno niži, do 5: 1. Unos omega-6 masnih kiselina bi trebalo smanjiti, a glavni izvori su namirnice životinjskog podrijetla i biljna ulja suncokreta, kukuruza i soje. Važno je naglasiti da su najdjelotvornije trajne promjene u prehrani i pokazalo se da posebno povoljan učinak ima dugoročan veći unos omega-3 masnih kiselina odnosno ribe. Novija istraživanja ukazuju kako unos trans i zasićenih masti povećava rizik od depresije dok s druge strane, unos maslinovog ulja pruža zaštitu od ovog psihičkog poremećaja. Također, višestruko je potvrđena hipoteza o većoj učestalosti depresije u zemljama sjeverne Europe, u usporedbi sa zemljama na jugu, poglavito u zemljama u kojima prevladava mediteranski tip prehrane.