Prehrana za prevenciju Alzheimerove bolesti

Od Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencija danas u svijetu boluje 24 milijuna ljudi, a u Republici Hrvatskoj procjenjuje se da danas ima oko 80 tisuća oboljelih.

Produljenje životnog vijeka i povećanje udjela populacije starije dobi dovelo je do povećanja učestalosti Alzheimerove bolesti. Od Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencija danas u svijetu boluje 24 milijuna ljudi, a u Republici Hrvatskoj procjenjuje se da danas ima oko 80 tisuća oboljelih. Rana dijagnostika i predviđanje pojave Alzheimerove bolesti u žarištu je interesa stručnjaka. Na taj način moguće je promjenama načina života i prehrane barem djelomično utjecati na prevenciju i progresiju bolesti.
Primjerice, gubitak osjeta mirisa može biti jedan od najranijih znakova koji ukazuju na mogućnost pojave Alzheimerove bolesti. Također, suptilna pogoršanja u kognitivnim sposobnostima osoba s Alzheimerovom bolesti mogu se dogoditi i do 18 godina prije dijagnoze.

MIND – dijeta za prevenciju Alzheimerove bolesti
Nov način prehrane kojeg su osmislili stručnjaci s čikaškog sveučilišta Rush University, pokazao je povoljan učinak na smanjenje rizika od Alzheimerove bolesti, čak i kod osoba koje ga se ne drže strogo. Principi ovog načina prehrane, koji se krije iza prikladnog akronima MIND (Mediterranean-DASH Intervention for Neurodegenerative Delay), baziraju se na mediteranskoj te DASH-prehrani, koje su u mnogim istraživanjima pokazale brojne poželjne zdravstvene učinke, kako na rizik od kardiovaskularnih bolesti, tako i na rizik od Alzheimerove demencije. Sustav prehrambenih preporuka – DASH (The Dietary Approaches to Stop Hypertension) – temelji se na niskom unosu zasićenih masti i natrija, a ujedno predstavlja prehranu bogatu voćem, povrćem i mliječnim proizvodima, s niskim udjelom masti. Dijeta DASH se u nekoliko kliničkih pokusa pokazala učinkovitom u sniženju povišenog arterijskog tlaka. Mediteranska dijeta tipična je tradicionalna prehrana na području Mediterana, a temelji se na konzumaciji povrća, voća, žitarica, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki, ribe i maslinovog ulja uz umjerenu konzumaciju mesa i mliječnih proizvoda.
MIND-prehrana se sastoji od 15 komponenti – deset skupina hrane „zdrave za mozak“ čija se konzumacija potiče, te pet skupina hrane čija se konzumacija treba ograničiti. Zeleno lisnato povrće, ostalo povrće, orašasti plodovi, bobičasto voće, mahunarke, cjelovite žitarice, riba, meso peradi, maslinovo ulje i vino se preporučuju u MIND-prehrani, a izbjegavaju se crveno meso, maslac i margarini s trans-masnim kiselinama, masni sirevi, slatkiši i kolači te brza hrana, odnosno, pržena hrana.
Ekstra djevičansko maslinovo ulje kao sastavni dio prehrane za prevenciju Alzheimerove bolesti i u ranijim se istraživanjima pokazalo kao namirnica s povoljnim djelovanjem te bi stoga trebalo biti temeljni izvor masti. Naime, pokazalo se da prirodni sastojak ekstra djevičanskog maslinovog ulja pod imenom oleokantal ima sposobnost promjene strukture neurotoksičnih proteina za koje se vjeruje da imaju ključnu ulogu u nastanku Alzheimerove bolesti. U odsustvu oleokantala, ti se proteini vežu na sinapse u mozgu što ometa normalnu funkciju živčanih stanica, a rezultat je gubitak pamćenja, smrt stanica te poremećen rad mozga. Znanstvenici su također utvrdili da oleokantal, uz to što ometa vezanje neurotoksičnih proteina na sinapse, čini te proteine pogodnim metama za protutijela.

Dodaci prehrani koji mogu biti od koristi
Znanstvena istraživanja pokazuju kako bi osobe u vrlo ranim fazama Alzheimerove bolesti mogle imati koristi od uzimanja dodataka prehrani s ribljim uljem i antioksidansima. Istraživanja pokazuju  da su stanice imunološkog sustava ispitanika s blagim kognitivnim oštećenjima, nakon uzimanja dodataka prehrani učinkovitije u „čišćenju“ mozga od β-amiloida – peptida čije se nakupljanje u mozgu smatra ključnim u razvoju Alzheimerove bolesti. Nadalje, primijećeno je i 80 %-tno povećanje razina rezolvina D1 u makrofagima, što također ukazuje na potencijalno učinkovitije uklanjanje β-amiloida iz mozga.
Nažalost, navedeni pozitivni učinci nisu primijećeni kod pacijenata s već uznapredovanom Alzheimerovom bolesti, no čini se da bi dodaci ribljeg ulja i antioksidansa mogli pomoći u pretkliničkoj fazi ove progresivne bolesti.
Dodatnu korist u prevenciji ove bolesti može pružiti primjena vitamina B12, B6 i folne kiseline koji zajednički djeluju na sniženje povišene razine homocisteina. Ovi vitamini djeluju kao kofaktori u metilaciji homocisteina; a brojne studije pokazuju da su povišene vrijednosti homocisteina povezane s povišenim rizikom kognitivnog oštećenja.
Nadalje, prema novom istraživanju američkih znanstvenika objavljenom u časopisu JAMA Neurology, niska razina vitamina D kod starijih osoba dovedena je u vezu s bržim kognitivnim propadanjem, pogotovo u području mozga odgovornim za pamćenje, čije je slabljenje funkcije povezano s Alzheimerovom bolesti i demencijom.
Rezultati su pokazali da je smanjenje kognitivne funkcije kod ispitanika s deficitom vitamina D bilo 2-3 puta brže nego kod ispitanika s adekvatnim statusom ovog vitamina. Drugim riječima, kognitivna funkcija pojedinaca s deficitom vitamina D u samo dvije godine se smanjila onoliko koliko se ispitanicima s normalnim statusom vitamina D smanjila tijekom razdoblja od pet godina.
Iako se ne može sa sigurnošću tvrditi da bi uzimanje dodataka vitamina D moglo usporiti kognitivno propadanje kod starijih osoba, stručnjaci se slažu kako ovo i neka druga istraživanja govore u korist upotrebi dodataka vitamina D u 60-im godinama života.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

kardiovaskularna prevencija

Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 1. dio

Loše prehrambene navike bitan su čimbenik rizika porasta morbiditeta i mortaliteta mnogih kroničnih bolesti, osobito kardiovaskularnih (KV), šećerne bolesti, malignih bolesti. U cilju smanjenja morbiditeta i mortaliteta od tih bolesti važno je usvojiti zdrave prehrambene navike. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije promicanje i usvajanje zdravih prehrambenih navika može sačuvati 3,7 milijuna života u svijetu do […]

Glavobolja

Kako se prehranom boriti protiv glavobolja

Prema međunarodnoj klasifikaciji glavobolja postoji čak 14 različitih vrsta glavobolja. Glavobolje su glavni uzročnik privremene nesposobnosti za rad u osoba mlađih od 50 godina, a procjenjuje se da je prevalencija glavobolje u svijetu oko 14%. Glavobolje pogađaju žene dva do tri puta češće nego muškarce. Također, napadi glavobolje u ženskoj populaciji su jači, dulje traju […]

Prehrana

Operirao sam slijepo crijevo

Natrijev glutamat

Omraženi natrijev glutamat kao potencijalno rješenje velikog javnozdravstvenog problema

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da opasno pretjerujemo s unosom soli u hrani i da prosječno globalno gledano svakodnevno unosimo dvostruko više soli nego što se preporuča. Visoki unos  soli značajno povećava rizik od kroničnih bolesti poput srčanog i moždanog udara, a procjenjuje se da kada bi države intervenirale, da bi se moglo do 2030. godine […]

Jaja

Zašto su danas jaja blagotvorna za zdravlje, a sutra možda neće biti?

Poznato je kako istraživanja o utjecaju hrane ili prehrane na zdravlje mogu dati oprečne rezultate. Primjerice, određena su istraživanja pokazala kako jaja djeluju blagotvorno na zdravlje djelujući povoljno na zdravlje srca, dok su neka istraživanja pokazala kako jaja u prehrani mogu biti štetna povećavajući rizik od bolesti srca i krvnih žila. Razlog oprečnih rezultata leži […]

Mršavost

Kako se udebljati?

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Nutricionizam

Kako suhe šljive mogu pomoći ženama u menopauzi

Činjenica je da suho voće u svom sastavu ima visoki udio šećera i to glukoze i fruktoze. No, promatranje suhog voća isključivo kroz prizmu kalorija i udjela šećera pogrešno je, što dokazuju i brojna istraživanja. Novo istraživanje znanstvenika iz SAD-a pokazalo je da suhe šljive imaju značajno protuupalno djelovanje u organizmu zbog kojeg im valja […]

Nutricionizam

Kako pretjerane količine folne kiseline u trudnoći negativno utječu na plod?

Spoznaja da se uzimanjem folne kiseline u trudnoći može smanjiti postotak oštećenja živčanog sustava novorođenčeta za 50 do 80% smatra se jednim od najvažnijih otkrića medicine 20. stoljeća. Naime, niska razina folata u serumu buduće majke može biti značajan čimbenik rizika za pojavu oštećenja živčane cijevi novorođenčeta. Stoga se preporučuje da sve žene u reproduktivnoj […]

Nutricionizam

Anti-candida dijeta

Nutricionizam

Prehrana bazirana na namirnicama biljnog porijekla najbolja je novogodišnja odluka

Mnogi se svake godine odluče donijeti novogodišnju odluku ili obećanje samome sebi da će nešto promijeniti, a najčešće želje za promjenom tiču se zdravlja. Izgubiti višak kilograma, početi vježbati ili zdravije se hraniti su redovito visoko na popisu želja. Zadnjih godina puno se priča o prehrani baziranoj na namirnicama biljnog porijekla iz dva važna razloga. […]

Nutricionizam

Smanjite unos soli i snizite krvni tlak

Hipertenzija ili visoki krvni tlak je kronična bolest koju karakterizira povišeni tlak u arterijama te predstavlja vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti u svijetu. Budući da uslijed povišenog tlaka dolazi do pojave dodatnog pritiska na arterije, posljedično je povećan rizik od zatajenja srca te pojave srčanog i moždanog udara. Kako bi se održao adekvatan protok krvi […]

Nutricionizam

Prehrana kod preosjetljivosti na salicilate

Salicilati su biološki aktivne molekule koje se prirodno nalaze u hrani. Najpoznatiji derivat salicilne kiseline je acetilsalicilna kiselina koja predstavlja poznati lijek s analgetskim, antipiretskim i protuupalnim djelovanjem, a dugotrajnim uzimanjem u organizmu djeluje kao i antikoagulans. Salicilati u biljkama dio su obrambenog sustava biljaka kojim se biljke brane od patogena ili okolišnog stresa. Udio […]

Nutricionizam

Žučna dijeta i antikoagulansi