Zašto je šećer toliko loš?

Pod pojmom šećer najčešće podrazumijevamo saharozu, molekulu koja se sastoji od dva dijela tj. od glukoze i fruktoze.

Pod pojmom šećer najčešće podrazumijevamo saharozu, molekulu koja se sastoji od dva dijela tj. od glukoze i fruktoze. Glukoza je šećer koji putuje našim žilama, a fruktoza se u organizmu razgrađuje na glukozu i poput nje osigurava brz izvor energije stanicama. Ipak, šećer nije samo saharoza jer poznajemo različite vrste raznih jednostavnih i složenih šećera. Najrasprostranjeniji i najslađi prirodni šećer je fruktoza, a mliječni šećer laktoza sastoji se od dvije jedinice šećera – glukoze i galaktoze. U žitaricama su najzastupljeniji složeni šećeri – polisaharidi – najčešće škrob, molekula koja se sastoji od puno jedinica glukoze. U prehrani se preferiraju ugljikohidrati odnosno šećeri koji imaju duge lance i sporo se razgrađuju jer se na taj način glukoza postupno otpušta u krv pa ne uzrokuje nagle  promjene razine šećera u krvi. Takve velike oscilacije glukoze u krvi, njen nagli rast nakon kojeg slijedi i nagli pad je stanje koje dugoročno šteti organizmu.

Iz povijesti šećera

U prošlim stoljećima kada je šećer bio skupocjena rijetkost, smatrao se luksuzom rezerviranim za  bogate, a predstavljao se vrhunac obroka. Danas je šećer još uvijek razmjerno jeftin, a industrijski slatkiši postali su svakodnevni uobičajeni užitak. Europa gotovo da nije poznavala obični konzumni šećer sve do 1100. godine, a smatrao se luksuzom sve do 1700. godine. Naš prvi izvor šećera bila je šećerna trska, visoka biljka iz porodice trava s iznimno visokim udjelom saharoze. Šećerna trska potječe iz Nove Gvineje na južnom Pacifiku, a u Aziju je dospjela prethistorijskim migracijama ljudi. U početku su Europljani prihvatili šećer kao papar, đumbir i druge egzotične novotarije – kao začin i lijek. Prigrlili su ga farmaceuti jer je služio kao idealno sredstvo za maskiranje gorkog okusa lijekova. Upravo je prvi slatkiš u Europi nastao u laboratoriju francuskog ljekarnika oko 1200. godine – bili su to bademi obloženi šećerom.
Postupno šećer počinje osvajati sve značajnije mjesto u delicijama, a srednjovjekovni recepti sa francuskog i engleskog dvora, spominju šećer kao bitan dodatak ribljim i mesnim umacima, šunki te raznim desertima od voća i jaja. Šećer je postao široko dostupan u 18. stoljeću kada se cijele kuharice počinju posvećivati izradi slatkiša. Englezi su razvili posebno snažnu naviku šećerenja i konzumirali su velike količine šećera u čaju i džemovima što je, navodno, pokretalo radničku klasu. Engleska potrošnja šećera per capita porasla je s dva kilograma 1700. god. na 5 kilograma u 1780. god. Ogromna potražnja zapadnog svijeta potaknula je sedmerostruko povećanje proizvodnje šećera između 1900. i 1964. god. što nije usporedivo s niti jednom drugom namirnicom u povijesti. Samo za usporedbu, u Hrvatskoj se danas godišnje jede čak 11 kg šećeraper capita! Usput valja spomenuti da istodobno s porastom potrošnje šećera značajno raste i učestalost debljine, kao i raznih drugih civilizacijskih bolesti.
Zahvaljujući razvoju metoda proizvodnje šećera iz kukuruza, postao je još pristupačniji i još prisutniji u prehrani čovjeka. To zasigurno nije dobro za dugoročno zdravlje čovječanstva te je stoga sve veći interes za proizvodnjom sastojaka koji oponašaju okus i fizikalne karakteristike šećera, a da pritom nemaju nepovoljno djelovanje na tjelesnu masu i regulaciju šećera u krvi.

Toksična istina o šećeru

Prije dvije godine, u uglednom časopisu „Nature“ objavljen je članak koji nosi vrlo bombastičan naslov: „Toksična istina o šećeru“. Autori se vrlo izravno obračunavaju sa šećerom kao ozbiljnom opasnošću po zdravlje pojedinca i nacije i navode čvrste hipoteze o kontroli dostupnosti šećera po sličnom modelu kao što se pristupa problemu alkohola. Naime, u rujnu 2011. godine, Ujedinjeni narodi su objavili kako su prvi put u ljudskoj povijesti kronične nezarazne bolesti (bolesti srca, karcinom i dijabetes) premašile zarazne bolesti. Taj problem događa se u svim zemljama koje su usvojile tzv. zapadnjački način prehrane i zato bilježe značajan porast pretilosti i pratećih bolesti. Danas je u svijetu 30 % više pretilih nego pothranjenih osoba. No nije problem samo u debljini. Čak 40 % osoba koje se hrane zapadnjačkim načinom prehrane razvijaju obilježja metaboličkog sindroma iako nisu pretili, a to obično znači pojavu dijabetesa, povišenog krvnog tlaka, probleme s razinom masnoća u krvi, kardiovaskularne bolesti, pretilost u području struka i gornjeg dijela tijela te masnu jetru. Za sve te suvremene bolesti glavni krivci su pušenje, alkohol i nepravilna prehrana, prema izvješću UN-a. Pušenje i alkohol uglavnom su pod nadležnošću vlada i javnozdravstvenih ustanova, a hranu je uvijek teško regulirati jer je hrana esencijalna za održanje života. Autori članka u Nature-u povuklisu paralelu između alkohola i šećera – radi se o supstancama koje su neizbježne (široko dostupne i ukorijenjene u navike društva), toksične (imaju negativan učinak na zdravlje), stvaraju ovisnost i mogu se zloupotrebljavati te imaju negativan učinak na društvo. Može zvučati smjelo i pretjerano, ali prekomjerne količine šećera doista djeluju negativno na zdravlje potičući cijeli niz bolesti koje čine metabolički sindrom, a sve je više studija koje dokazuju kako šećer i slatka hrana mogu potaknuti ovisničko ponašanje u ljudi. Stoga se porezi na slatku hranu u raznim razvijenim zemljama razmatraju vrlo ozbiljno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

MR torakalne i cervikalne kralježnice

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Antacidi

Dispepsija

Dispepsija je česti poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava koji je karakteriziran bolovima u gornjem dijelu trbuha u vidu pečenja ili nelagode koji mogu biti praćeni osjećajem rane sitosti, punoće u gornjem dijelu trbuha koja se javlja nakon obroka, nadutošću, podrigivanjem, mučninom. Vrlo često zbog intenziteta navedenih simptoma dolazi i do samanjenja apetita. Dispepsija iako nije […]

Bolničko liječenje

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

MR mozga

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga

Intervencije

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Anti-candida dijeta

Nutricionizam

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Nutricionizam

Kako suhe šljive mogu pomoći ženama u menopauzi

Činjenica je da suho voće u svom sastavu ima visoki udio šećera i to glukoze i fruktoze. No, promatranje suhog voća isključivo kroz prizmu kalorija i udjela šećera pogrešno je, što dokazuju i brojna istraživanja. Novo istraživanje znanstvenika iz SAD-a pokazalo je da suhe šljive imaju značajno protuupalno djelovanje u organizmu zbog kojeg im valja […]

Nutricionizam

Kako pretjerane količine folne kiseline u trudnoći negativno utječu na plod?

Spoznaja da se uzimanjem folne kiseline u trudnoći može smanjiti postotak oštećenja živčanog sustava novorođenčeta za 50 do 80% smatra se jednim od najvažnijih otkrića medicine 20. stoljeća. Naime, niska razina folata u serumu buduće majke može biti značajan čimbenik rizika za pojavu oštećenja živčane cijevi novorođenčeta. Stoga se preporučuje da sve žene u reproduktivnoj […]

Nutricionizam

Prehrana bazirana na namirnicama biljnog porijekla najbolja je novogodišnja odluka

Mnogi se svake godine odluče donijeti novogodišnju odluku ili obećanje samome sebi da će nešto promijeniti, a najčešće želje za promjenom tiču se zdravlja. Izgubiti višak kilograma, početi vježbati ili zdravije se hraniti su redovito visoko na popisu želja. Zadnjih godina puno se priča o prehrani baziranoj na namirnicama biljnog porijekla iz dva važna razloga. […]

Nutricionizam

Žučna dijeta i antikoagulansi

Nutricionizam

Smanjite unos soli i snizite krvni tlak

Hipertenzija ili visoki krvni tlak je kronična bolest koju karakterizira povišeni tlak u arterijama te predstavlja vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti u svijetu. Budući da uslijed povišenog tlaka dolazi do pojave dodatnog pritiska na arterije, posljedično je povećan rizik od zatajenja srca te pojave srčanog i moždanog udara. Kako bi se održao adekvatan protok krvi […]

Nutricionizam

Prehrana kod preosjetljivosti na salicilate

Salicilati su biološki aktivne molekule koje se prirodno nalaze u hrani. Najpoznatiji derivat salicilne kiseline je acetilsalicilna kiselina koja predstavlja poznati lijek s analgetskim, antipiretskim i protuupalnim djelovanjem, a dugotrajnim uzimanjem u organizmu djeluje kao i antikoagulans. Salicilati u biljkama dio su obrambenog sustava biljaka kojim se biljke brane od patogena ili okolišnog stresa. Udio […]