Zašto je šećer toliko loš?

Pod pojmom šećer najčešće podrazumijevamo saharozu, molekulu koja se sastoji od dva dijela tj. od glukoze i fruktoze.

Pod pojmom šećer najčešće podrazumijevamo saharozu, molekulu koja se sastoji od dva dijela tj. od glukoze i fruktoze. Glukoza je šećer koji putuje našim žilama, a fruktoza se u organizmu razgrađuje na glukozu i poput nje osigurava brz izvor energije stanicama. Ipak, šećer nije samo saharoza jer poznajemo različite vrste raznih jednostavnih i složenih šećera. Najrasprostranjeniji i najslađi prirodni šećer je fruktoza, a mliječni šećer laktoza sastoji se od dvije jedinice šećera – glukoze i galaktoze. U žitaricama su najzastupljeniji složeni šećeri – polisaharidi – najčešće škrob, molekula koja se sastoji od puno jedinica glukoze. U prehrani se preferiraju ugljikohidrati odnosno šećeri koji imaju duge lance i sporo se razgrađuju jer se na taj način glukoza postupno otpušta u krv pa ne uzrokuje nagle  promjene razine šećera u krvi. Takve velike oscilacije glukoze u krvi, njen nagli rast nakon kojeg slijedi i nagli pad je stanje koje dugoročno šteti organizmu.

Iz povijesti šećera

U prošlim stoljećima kada je šećer bio skupocjena rijetkost, smatrao se luksuzom rezerviranim za  bogate, a predstavljao se vrhunac obroka. Danas je šećer još uvijek razmjerno jeftin, a industrijski slatkiši postali su svakodnevni uobičajeni užitak. Europa gotovo da nije poznavala obični konzumni šećer sve do 1100. godine, a smatrao se luksuzom sve do 1700. godine. Naš prvi izvor šećera bila je šećerna trska, visoka biljka iz porodice trava s iznimno visokim udjelom saharoze. Šećerna trska potječe iz Nove Gvineje na južnom Pacifiku, a u Aziju je dospjela prethistorijskim migracijama ljudi. U početku su Europljani prihvatili šećer kao papar, đumbir i druge egzotične novotarije – kao začin i lijek. Prigrlili su ga farmaceuti jer je služio kao idealno sredstvo za maskiranje gorkog okusa lijekova. Upravo je prvi slatkiš u Europi nastao u laboratoriju francuskog ljekarnika oko 1200. godine – bili su to bademi obloženi šećerom.
Postupno šećer počinje osvajati sve značajnije mjesto u delicijama, a srednjovjekovni recepti sa francuskog i engleskog dvora, spominju šećer kao bitan dodatak ribljim i mesnim umacima, šunki te raznim desertima od voća i jaja. Šećer je postao široko dostupan u 18. stoljeću kada se cijele kuharice počinju posvećivati izradi slatkiša. Englezi su razvili posebno snažnu naviku šećerenja i konzumirali su velike količine šećera u čaju i džemovima što je, navodno, pokretalo radničku klasu. Engleska potrošnja šećera per capita porasla je s dva kilograma 1700. god. na 5 kilograma u 1780. god. Ogromna potražnja zapadnog svijeta potaknula je sedmerostruko povećanje proizvodnje šećera između 1900. i 1964. god. što nije usporedivo s niti jednom drugom namirnicom u povijesti. Samo za usporedbu, u Hrvatskoj se danas godišnje jede čak 11 kg šećeraper capita! Usput valja spomenuti da istodobno s porastom potrošnje šećera značajno raste i učestalost debljine, kao i raznih drugih civilizacijskih bolesti.
Zahvaljujući razvoju metoda proizvodnje šećera iz kukuruza, postao je još pristupačniji i još prisutniji u prehrani čovjeka. To zasigurno nije dobro za dugoročno zdravlje čovječanstva te je stoga sve veći interes za proizvodnjom sastojaka koji oponašaju okus i fizikalne karakteristike šećera, a da pritom nemaju nepovoljno djelovanje na tjelesnu masu i regulaciju šećera u krvi.

Toksična istina o šećeru

Prije dvije godine, u uglednom časopisu „Nature“ objavljen je članak koji nosi vrlo bombastičan naslov: „Toksična istina o šećeru“. Autori se vrlo izravno obračunavaju sa šećerom kao ozbiljnom opasnošću po zdravlje pojedinca i nacije i navode čvrste hipoteze o kontroli dostupnosti šećera po sličnom modelu kao što se pristupa problemu alkohola. Naime, u rujnu 2011. godine, Ujedinjeni narodi su objavili kako su prvi put u ljudskoj povijesti kronične nezarazne bolesti (bolesti srca, karcinom i dijabetes) premašile zarazne bolesti. Taj problem događa se u svim zemljama koje su usvojile tzv. zapadnjački način prehrane i zato bilježe značajan porast pretilosti i pratećih bolesti. Danas je u svijetu 30 % više pretilih nego pothranjenih osoba. No nije problem samo u debljini. Čak 40 % osoba koje se hrane zapadnjačkim načinom prehrane razvijaju obilježja metaboličkog sindroma iako nisu pretili, a to obično znači pojavu dijabetesa, povišenog krvnog tlaka, probleme s razinom masnoća u krvi, kardiovaskularne bolesti, pretilost u području struka i gornjeg dijela tijela te masnu jetru. Za sve te suvremene bolesti glavni krivci su pušenje, alkohol i nepravilna prehrana, prema izvješću UN-a. Pušenje i alkohol uglavnom su pod nadležnošću vlada i javnozdravstvenih ustanova, a hranu je uvijek teško regulirati jer je hrana esencijalna za održanje života. Autori članka u Nature-u povuklisu paralelu između alkohola i šećera – radi se o supstancama koje su neizbježne (široko dostupne i ukorijenjene u navike društva), toksične (imaju negativan učinak na zdravlje), stvaraju ovisnost i mogu se zloupotrebljavati te imaju negativan učinak na društvo. Može zvučati smjelo i pretjerano, ali prekomjerne količine šećera doista djeluju negativno na zdravlje potičući cijeli niz bolesti koje čine metabolički sindrom, a sve je više studija koje dokazuju kako šećer i slatka hrana mogu potaknuti ovisničko ponašanje u ljudi. Stoga se porezi na slatku hranu u raznim razvijenim zemljama razmatraju vrlo ozbiljno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Ateroskleroza

Ateroskleroza – molim savjet

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Hidradenitis suppurativa

Hidradenitis suppurativa – liječenje

Hidradenitis suppurativa je kronična kožna bolest u kojoj nastaju upalni i bolni čvorovi na dijelovima tijela kao što su pazusi, prepone, ispod dojki, pubično, perianalno i genitalno.Smatra se da je uzrok bolesti zatvaranje izvodnog kanalića apokrinih žlijezda u koži radi poremećene keratinizacije folikula i time upale. Bolesti nije zarazna i nije uvjetovana lošom higijenom, ali […]

Mentalni poremećaji

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

EKG

Je li ovaj nalaz Holtera u redu, treba li napraviti dodatne pretrage?

Bakar

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Je li kombucha sigurna u trudnoći?

Trudnoća, drugo, ali i blaženo stanje, čudesan je proces koji mijenja tijelo žene na mnogo načina. U ovome razdoblju dolazi do brojnih tjelesnih promjena, a zbog utjecaja hormona i do raznih emocionalnih oscilacija. Posebnu pažnju buduća majka tada posvećuje svojem zdravlju, ali i svemu onome što nanosi ili unosi u sebe. Prehrana kao temelj zdrave […]

Nutricionizam

Prehrana za zdravlje glasnica

Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

Nutricionizam

Nadutost

Nutricionizam

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Nutricionizam

Bolovi u trbuhu

Nutricionizam

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Nutricionizam

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Nutricionizam

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]