Paleolitska prehrana ili prehrana spiljskog čovjeka je povratak hrani koju su ljudi jeli prije pojave civilizacije, zemljoradnje i tehnologije. Ljudska prehrana tijekom kamenog doba sastojala se velikim dijelom od mesa, masnoća i biljne hrane, uz ograničen udio ugljikohidrata.

Paleolitska prehrana ili prehrana spiljskog čovjeka je povratak hrani koju su ljudi jeli prije pojave civilizacije, zemljoradnje i tehnologije. Ljudska prehrana tijekom kamenog doba sastojala se velikim dijelom od mesa, masnoća i biljne hrane, uz ograničen udio ugljikohidrata. U današnje doba počeli su se pojavljivati moderni pristalice paleolitske prehrane koji oponašaju životni stil lovca – sakupljača iz kamenog doba. U nekim slučajevima, moderni “paleosi” stvarno usvajaju takav životni stil, te love svoju hranu u prirodnom okolišu.

Prehrana siromašna ugljikohidratima i bogata mastima, poznata i kao LCHF-prehrana (low carbohydrate – high fat) – u koju se ubraja i popularna paleo-dijeta, poprilično je kontroverzna među stručnjacima. Dok neki ističu njezin potencijal u poboljšanju metabolizma glukoze i smanjenju tjelesne mase, drugi upozoravaju na neistraženost potencijalnih rizika ovakvog načina prehrane.

Stoga je skupina australskih istraživača odlučila ispitati učinak 8-tjedne LCHF-prehrane na dvjema skupinama pretilih miševa, a svoja su opažanja objavili u časopisu Nutrition and Diabetes. Energetski unos eksperimentalne skupine životinja potjecao je 60 % od masti i 20 % od ugljikohidrata, dok je kontrolna skupina laboratorijskih životinja imala uobičajenu ishranu.

Rezultati su pokazali da je LCHF-prehrana, iako je imala učinak na smanjenje razine triglicerida u krvi, utjecala na povećanje tjelesne mase i udjela tjelesne masti, kao i na povećanje razine glukoze u krvi. Učinak na povećanje mase β-stanica gušterače, koje luče inzulin, i na poboljšanje njihove sekrecijske funkcije nije primijećen. Nadalje, pretili miševi eksperimentalne skupine povećali su tjelesnu masu za 15 %, a ovaj porast kod ljudi bi bio ekvivalentan povećanju mase sa 100 kg na 115 kg u dva mjeseca.

Autori su stoga pozvali na oprez prilikom usvajanja navika popularnih načina prehrane, čije koristi uglavnom nisu potvrđene znanstvenim istraživanjima. Pretilim osobama preporučili su mediteransku prehranu budući da su njene koristi dokazane u brojnim analizama i studijama. 

Potpuno isključivanje mlijeka i mliječnih proizvoda iz prehrane dovodi u pitanje unos kalcija, te bi uz takvu prehranu trebalo osigurati dodatke kalcija. Žitarice, kao osnova pravilne prehrane prijeko su potrebne ljudskom organizmu kako bi podmirio potrebe za ugljikohidratima. Smanjujući unos ugljikohidrata i povisujući unos proteina, postoji rizik ulaska u proces ketoze u kojem tijelo sagorijeva masnoće kao gorivo. Prekomjernim unosom proteina organizam ulazi u rizik pojave povišenih vrijednosti amonijaka u cirkulaciji koji može imati i toksične posljedice na tijelo.

S druge strane, neki aspekti paleolitske prehrane mogu imati i povoljan utjecaj na zdravlje. Razumljivo je da su osobe koje se bave tjelesnom aktivnošću i unose mnogo voća i povrća te male količine zasićenih masti u prednosti. Upitno je vrijede li prednosti ovakve prehrane i u starijoj dobi, budući da su u tadašnje doba samo rijetki doživljavali starost.

Istražujući evoluciju, postaje jasno da okoliš u kojem živimo određuje našu prehranu, a ona mijenja našu prirodu i izglede za opstanak. Drugim riječima, ako ne živimo kao lovci-sakupljači ne bismo se tako trebali niti hraniti.