Znate li što je omega-3 indeks?

Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća kontinuirano raste interes za omega-3 masnim kiselinama i njihovoj ulozi u zdravlju i bolesti. Mnoge kliničke i epidemiološke studije ukazale su na pozitivne uloge omega.

Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća kontinuirano raste interes za omega-3 masnim kiselinama i njihovoj ulozi u zdravlju i bolesti. Mnoge kliničke i epidemiološke studije ukazale su na pozitivne uloge omega 3 masnih kiselina u razvoju djeteta, prevenciji i terapiji malignih i kardiovaskularnih bolesti, i u novije vrijeme, kod raznih mentalnih bolesti uključujući depresiju, demenciju te ADHD.

Ove masne kiseline poznate su po svojim pleiotropnim učincima uključujući protuupalno i antitrombotsko djelovanje,  blagi antihipertenzivni učinak i utjecaj na sniženje razine triglicerida. Opisani blagotvorni učinci posredovani su različitim mehanizmima uključujući promjene sastava i funkcije stanične membrane, ekspresiju gena te sintezu eikozanoida.

Namirnice biljnog porijekla bogate omega-3 masnim kiselinama uključuju sjemenke, orašaste plodove i njihova ulja te ulje soje i repice. Glavna omega-3 masna kiselina prisutna u njima je alfa linolenska kiselina (ALA). Međutim, ALA se mora konvertirati u svoje dugolančane derivate, eikozapentaensku kiselinu (EPA) i dokozaheksaensku kiselinu (DHA) kako bi se ostvarile dodatne blagodati za ljudski organizam. Glavni prehrambeni izvori tih dugolančanih omega – 3 masnih kiselina (EPA i DHA) su plava riba (srdela, skuša, tuna, inćuni) te riba iz hladnih mora (haringa, losos), alge, zooplankton i plodovi mora. Dodaci prehrani koji sadrže pročišćeno i koncentrirano riblje ulje vrijedan su izvor omega-3 masnih kiselina u prehrani modernog čovjeka. Brojna stručna udruženja i relevantne institucije preporučuju povećan unos omega 3 masnih kiselina za sve populacije. Stoga, funkcionalna hrana obogaćena tim dragocjenim masnoćama bilježi značajan porast, a dodaci prehrani na bazi omega 3 masnih kiselina sve su traženiji u ljekarnama i specijaliziranim trgovinama.

U znanstvenu terminologiju prije nekoliko godina  uveden je i termin „omega-3 indeks“.  On označava sadržaj EPA+DHA u eritrocitima izražen kao postotak od ukupnih masnih kiselina, a predstavlja fiziološki relevantan i neovisan čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti s potencijalnim značajem u kliničkoj primjeni.

Organizam može profitirati od unosa omega-3 masnih kiselina samo ako one doista završe u tkivima, a to ovisi i o unosu omega-6 masnih kiselina te o bioraspoloživosti prehrambenih izvora omega-3 masnih kiselina. O toj problematici govori i pojam „omega-3 indeks“ koji je u znanstvenu terminologiju uveden prije nekoliko godina, a predstavlja sadržaj EPA+DHA u eritrocitima izražen kao postotak od ukupnih masnih kiselina.  Tvorci tog parametra tvrde kako je odličan pokazatelj sadržaja omega-3 masnih kiselina u tkivima i također smatraju kako je bolji biomarker za koronarnu bolest srca i rizik od iznenadne kardijalne smrti od razine kolesterola. Znanstvenici su zaključili kako je vrlo izvjesno da se unosom 1000 mg EPA+DHA postiže adekvatno zasićenje u tkivima, odnosno omega-3 indeks koji iznosi 11.

S ciljem potvrđivanja omega-3 indeksa kao predskazatelja kardiovaskularnog rizika provedeni su klinički i laboratorijski pokusi te je provedena evaulacija nekoliko prethodno objavljenih studije primarne i sekundarne prevencije. Autori rada objavljenog u časopisu Preventive Medicine, na osnovu dobivenih rezultata zaključuju da je omega-3 indeks obrnuto proporcionalan riziku od kardiovaskularnih bolesti te da može predstavljati fiziološki relevantan i neovisan čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti sa velikim značajem u kliničkoj primjeni.

Pri tome je omega -3 indeks ≥ 8% povezan sa najnižim rizikom, odnosno najboljim kardioprotektivnim djelovanjem omega-3 masnih kiselina, dok je indeks ≤ 4% povezan sa najslabijim kardioprotektivnim djelovanjem. Osobe s omega-3 indeksom manjim od 4 za 10% su ugroženije od onih s indeksom većim od 8. 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) predstavlja kompleksni funkcionalni poremećaj gastrointestinalnog trakta koji često izaziva abdominalne bolove i promjene u pražnjenju crijeva. Iako se često javlja, IBS ostaje bolest nepoznate etiologije, što je izazvalo potrebu za istraživanjem fiziologije crijevnog neurološkog sustava, odnosa između crijeva i središnjeg živčanog sustava te uloge mikrobiote. Prema Rimskim IV kriterijima, IBS se […]

Alfa lanci

Kolagen – izvor mladosti?

Kolagen je glavni strukturni protein u tijelu, čini 30% ukupnih proteina. Pruža strukturu, potporu i snagu koži, mišićima, kostima i vezivnom tkivu (hrskavica, ligamenti i tetive). Nalazi se i u organima, krvnim žilama i sluznici crijeva. Pomaže tkivima da budu jaka i otporna na istezanje. Struktura kolagena Kolagen je vlaknasti protein sastavljen od trostruke heliks […]

Krv

Je li zabrinjavajuće ako sam na stolici vidjela krv?

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantnispondilitis je kronična upalna reumatska bolest nepoznate etiologije, karakterizirana zahvaćenošću sakroilijakalnih zglobova i kralješnice te povezanošću s antigenom HLA B27. Zajedno sa psorijatičnim artritisom, enteropatskim artritisom, reaktivnim artritisom i nediferenciranim spondiloartritisom, ubraja se u skupinu bolesti koje se zajednički nazivaju seronegativnim spondiloartritisima. Bolest se češće javlja u muškaraca (oko 3 puta češće nego u žena), a dob […]

Krv u stolici

Krv u stolici – imam li razloga za brigu?

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Nadutost

Nutricionizam

Je li kombucha sigurna u trudnoći?

Trudnoća, drugo, ali i blaženo stanje, čudesan je proces koji mijenja tijelo žene na mnogo načina. U ovome razdoblju dolazi do brojnih tjelesnih promjena, a zbog utjecaja hormona i do raznih emocionalnih oscilacija. Posebnu pažnju buduća majka tada posvećuje svojem zdravlju, ali i svemu onome što nanosi ili unosi u sebe. Prehrana kao temelj zdrave […]

Nutricionizam

Prehrana za zdravlje glasnica

Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

Nutricionizam

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Nutricionizam

Bolovi u trbuhu

Nutricionizam

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Nutricionizam

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Nutricionizam

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]