Gripa je izrazito zarazna virusna bolest od koje u Hrvatskoj svake zime oboli više desetaka tisuća ljudi. Obzirom na način širenja virusa, ne začuđuje da su upravo djeca glavni izvor širenja zaraze.

Kako se širi virus gripe?

Virus gripe širi se kapljičnim putem, sekretom koji zaražena osoba izlučuje dok kašlje, kiše i govori. Pri tom se zaražene kapljice mogu prenijeti direktno na sluznicu nosa, usta i očiju druge osobe ili se možemo zaraziti posredno, dodirujući predmete na kojima je virus i potom prenoseći sami rukama virus do svojih usta, nosa ili očiju.

Koji su simptomi gripe kod djece?

Gotovo kod sve djece javlja se vrućica (u oko 50% djece visoka, iznad 39°C). Vrlo često praćena je curenjem nosa i kašljem. Gotovo polovina oboljele djece javit će grlobolju, a često i glavobolju. Kao i kod odraslih, gripa može uzrokovati bolove u mišićima, najčešće nogu, te se dijete može osjećati iscrpljeno, u pravilu je slabijeg apetita. Neka djeca mogu u početku bolesti povraćati ili imati proljevaste stolice. Temperatura je obično povišena kroz 4-7 dana, a period do potpunog oporavka može biti znatno duži.

Koje su moguće komplikacije gripe?

Gripa je najčešće blaga do umjereno teška samoizlječiva bolest, ali ponekad može uzrokovati komplikacije koje u nekim slučajevima mogu ozbiljno ugroziti zdravlje i život djeteta. Komplikacije su uzrokovane samim virusom gripe ili bakterijama koje napadaju gripom oslabjeli organizam.

Najčešća bakterijska komplikacija gripe u dječjoj dobi je akutna upala srednjeg uha. Srećom rjeđe se kao komplikacija javlja upala pluća. Upala pluća može biti uzrokovana samim virusom gripe ili se razvija kao bakterijska komplikacija, najčešće bakterijom Str. Pneumoniae (pneumokok). Osim toga se kod djece može javiti laringitis, sinusitis i kod male djece bronhiolitis.

Osim komplikacija u dišnom sustavu gripa može uzrokovati i upalu mišića – miozitis, ali i neurološke komplikacije (najčešće febrilne konvulzije), od kojih neke mogu biti teške i životno ugrožavajuće.

Za koga je gripa najopasnija?

Općenito vrijedi pravilo: što je dijete mlađe, to je veći rizik komplikacija i težeg oblika gripe. Gripom su osobito ugrožena djeca koja boluju od astme i drugih kroničnih bolesti dišnog sustava, ali i kroničnih bolesti drugih organskih sustava (kronične bolesti srca, bubrega, jetre, hematoloških i neuroloških bolesti), te sva djeca koja bilo zbog osnovne bolesti bilo zbog lijekova koje primaju imaju oslabljenu imunost.

Kako se postavlja dijagnoza gripe?

Dijagnoza gripe tijekom sezonske epidemije postavlja se na temelju tipične kliničke slike. Danas je moguća i potvrda dijagnoze virusa gripe iz brisa nosa ili ždrijela, ali to nije potrebno kod svih pacijenata, obzirom da u većini slučajeva potvrda dijagnoze neće promijeniti način liječenja.

Kako pomoći djetetu koje ima gripu?

Gripa se prvenstveno liječi simptomatski, dakle lijekovima za ublažavanje simptoma bolesti i tegoba koje dijete osjeća. Ukoliko dijete ima vrućicu, treba ga liječiti paracetamolom ili ibuprofenom u odgovarajućim dozama, uz fizikalne metode snižavanja temperature. Ključno je djetetu osigurati dovoljan unos tekućine i mirovanje. Antibiotike ima smisla davati samo ako sumnjamo da dijete razvija bakterijsku komplikaciju bolesti!

Postoji li lijek za gripu?

Danas postoje i specifični antivirusni lijekovi koji djeluju kao inhibitori neuraminidaze (npr. oseltamivir). Mogu se davati djeci, bez obzira na dob. Ukoliko se daju u prvih 48 sati od početka bolesti, ovi lijekovi mogu skratiti trajanje bolesti, ublažiti tegobe i smanjiti rizik komplikacija. Daju se u odgovarajućoj dozi, dva puta dnevno kroz 5 dana.

Kada otići liječniku?

Nije svako dijete s gripom jednako bolesno. Ukoliko opće stanje djeteta nije narušeno, što znači da dijete nakon što se snizi temperatura izgleda dobro, bistre je svijesti, pije dovoljno tekućine, ne povraća i nije klonulo, možete početi liječenje gripe kod kuće. Odluku o odlasku liječniku treba donijeti promislivši o riziku prijenosa infekcije na drugu djecu, ali i realnom riziku dodatne infekcije drugim virusima i bakterijama kojima smo izloženi u situacijama prenapučenih čekaonica.

Otiđite liječniku odmah ukoliko uočite neki od sljedećih znakova:

• dijete diše otežano i ubrzano ili ima bolove u prsima
• koža djeteta je plavičasto-sivkasta
• dijete ne može piti dovoljno tekućine
• dijete je pretjerano pospano, ne može se razbuditi
• dijete je izrazito plačljivo i iritabilno, ne smiruje se na rukama
• ponovna pojava vrućice i kašlja nakon što se već činilo da se dijete dobro oporavlja
• dijete ima vrućicu i osip
• dijete ima znakove dehidracije (manje mokri, ima suha usta i jezik, plače bez suza)

Osobito treba biti oprezan u praćenju novorođenčadi i male dojenčadi sa sumnjom na gripu, svako dijete mlađe od 3 mjeseca koje ima vrućicu treba biti pregledano kod pedijatra čim prije!

Kako se zaštititi?

Najbolja zaštita od gripe je aktivna imunizacija (cijepljenje). Cijepiti se mogu sva djeca starija od 6 mjeseci. Djecu mlađu od 6 mjeseci možemo zaštititi tako da se cijepe ukućani. Djeca u dobi od 6 mjeseci do 8 godina starosti koja se cijepe protiv gripe po prvi put trebaju dobiti dvije doze cjepiva s minimalnim razmakom od 28 dana. Idućih godina cijepe se jednom dozom cjepiva. Cijepljenje se ponavlja svake godine prije početka ili tijekom epidemije gripe.

Gripa je izrazito zarazna bolest i brzo se širi, osobito među djecom. U sezoni gripe preporuča se redovito prozračivati prostorije u kojima boravi više ljudi te redovito čistiti i po potrebi dezinficirati predmete koji se često dodiruju (telefonska slušalica, tipkovnica, kvake….).

Osobito treba obratiti pozornost na osobnu higijenu, redovito prati ruke sapunom i toplom vodom, pokrivati usta i nos kod kihanja i kašljanja (maramicom ili rukavom), te ne dodirivati nos i usta prljavim rukama.

Osobe koje zbog neke kronične bolesti ili stanja imaju povećan rizik za teži oblik gripe trebaju se svakako na vrijeme cijepiti.