Respiratorni sincicijski virus (RSV)

Prosinac je mjesec kojega osim blagdanske atmosfere obilježava i značajno veća učestalost virusnih respiratornih infekcija. Jedan od trenutno najznačajnijih uzročnika među djecom je respiratorni sincicijski virus.

Što je RSV i za koga je opasan?

Respiratorni sincicijski virus (RSV) je jedan od najčešćih uzročnika obične prehlade kod odraslih. Kod dojenčadi i male djece međutim može uzrokovati teže kliničke slike sa zahvaćanjem donjih dišnih puteva i razvojem bronhiolitisa i upale pluća. Što je dijete mlađe, rizik ozbiljnijeg tijeka infekcije je veći. Većina djece preboli infekciju RSVom do dobi od 2 godine. Imunitet stečen prebolijevanjem infekcije nije trajan i ponovne infekcije su česte, iako obično sve blažeg kliničkog tijeka. Virus se javlja sezonski, u periodu od studenog do kraja ožujka. Ove je godine epidemiološka situacija nešto drugačija i virus je uočen u mnogim sredinama već krajem ljeta, a trenutno širom svijeta uzrokuje značajan pobol dojenčadi i male djece. Također je uočeno da ove godine virus ima teži klinički tijek i kod djece starije od 2 godine. Navedeno se pripisuje promjenama u društvenom životu uslijed pandemije COVIDa 19, jer se mnoga djeca zbog ostanka kod kuće tijekom pandemije sada po prvi put susreću s ovim virusom.

Kako se virus prenosi?

Virus se prenosi kapljicama respiratornog sekreta koje nastaju kada oboljela osoba govori, kašlje ili kiše. Zaraziti se možemo direktno od oboljele osobe ili posredno, preko kontaminiranih predmeta, jer virus na neživim površinama može preživjeti više sati. Nakon što virus dođe u kontakt sa sluznicom nosa ili oka, započinje njegovo razmnožavanje u stanicama sluznice gornjeg dišnog sustava. Kod odraslih i veće djece koja su prethodno bila u kontaktu s RSVom, imunološki sustav može infekciju ograničiti na gornje dišne puteve. Kod novorođenčadi i dojenčadi koja se po prvi put sreću s ovim virusom, infekcija se može širiti na donji dio dišnog sustava i zahvatiti male dišne puteve (bronhiolitis) i pluća (virusna pneumonija).

Klinička slika RSV infekcije

Prvi simptomi se razvijaju 4-6 dana nakon kontakta s virusom. Bolest započinje curenjem nosa, šmrcanjem, kihanjem, grloboljom, suhim kašljem. Kod dojenčadi i male djece temperatura može biti povišena, a respiratorni simptomi se mogu pogoršavati s razvojem upornog kašlja i otežanog disanja uz piskanje u izdahu. Promjene na donjim dišnim putevima mogu uzrokovati poremećaje u ventilaciji pluća i smanjenu opskrbu organizma kisikom. Kompenzatorno raste frekvencija disanja i ubrzava se rad srca kod djeteta. Zbog povećanog rada disanja dijete se iscrpljuje, sve je slabije, teško se hrani, klonulo je i blijedo. Kod male dojenčadi može doći do povremenog prestanka disanja (apneja). Kada se navedeni kompenzatorni mehanizmi iscrpe, postoji opasnost zatajenja disanja i životne ugroze djeteta. Kod starije djece i odraslih, bolest obično traje do tjedan dana, kod male dojenčadi do 2 tjedna, a u slučaju komplikacija i dulje.

Postavljanje dijagnoze

Sumnja na RSV infekciju postavlja se na temelju sezonske pojave, epidemiološke situacije, dobi djeteta i kliničke slike. Dijagnoza se može potvrditi laboratorijskim metodama, najčešće brzim testovima detekcije antigena virusa iz brisa sluznice nosa. Dodatna laboratorijska i slikovna dijagnostika prema procjeni se provodi samo kod male dojenčadi i kod djece s težim kliničkim tijekom bolesti.

Liječenje djece s RSV infekcijom

Liječenje se uglavnom svodi na potporne simptomatske mjere i održavanje dobre hidriranosti i opskrbe organizma kisikom. Obzirom da se radi o virusu, liječenje antibiotikom se provodi samo u slučaju bakterijskih komplikacija. Kod djece koja se liječe kod kuće mogu se provoditi inhalacije hipertonim otopinama soli (npr. 3% otopina NaCl), uz dobru toaletu dišnih puteva, te prema preporuci pedijatra ev. inhalacijama bronhodilatacijskih lijekova (npr. salbutamol). Važno je osigurati dobar unos tekućine i po potrebi snižavati temperaturu paracetamolom ili ibuprofenom. Posebno oprezan treba biti kod male dojenčadi, jer ih i do 40% razvije bronhiolitis, a u 1-2% slučajeva imaju teži klinički tijek i trebaju bolničko liječenje. Znaci koji upućuju na razvoj teže kliničke slike su otežano disanje s uvlačenjem međurebrenih prostora u udahu, piskutanje kod disanja, hropci, stenjanje, izrazito bljedilo, klonulost, nemogućnost hranjenja, povraćanje, vrućica, poremećaj svijesti. U slučaju ovakve kliničke slike, dijete treba hitnu medicinsku skrb.

Mjere prevencije

Ovaj virus je izrazito zarazan te se brzo širi u kolektivima i na mjestima gdje se u zatvorenom prostoru okuplja puno ljudi (vrtići, škole, obitelji, ambulante, bolnica). Važno je paziti na higijenu i provoditi opće mjere sprečavanja širenja zaraznih bolesti (pranje ruku, redovito provjetravanje prostorija, dezinfekcija površina, igračaka, duda varalica, pribora za jelo). Ne postoji cjepivo protiv RSVa, ali je moguća prevencija pasivnom imunoprofilaksom monoklonskim protutijelima protiv RSVa (palivizumab) koja se primjenjuje kod djece koja imaju visoki rizik teškog oblika bolesti (nedonoščad, djeca sa srčanim greškama, neuromuskularnim bolestima, kroničnim plućnim bolestima, imunokompromitirani), injekcijom u mišić jednom mjesečno kroz 5 mjeseci sezone RSV infekcije.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dijete

Trebala bi mišljenje za djetetov EEG nalaz

Dijete

Upala pluća kod djece

Sumnja na upalu pluća kod djece postavlja se na temelju kliničke slike vrućice, otežanog i ubrzanog disanja, te kašlja. Obzirom da je klinički i laboratorijski teško diferencirati virusnu od bakterijske upale pluća, većina djece liječi se antibiotikom, uz simptomatske mjere. Upala pluća – podjela Upala pluća (lat. pneumonia) je akutna infekcija tkiva pluća uzrokovana virusima […]

Dijete

Primjena vitamina D tijekom trudnoće i kognitivne sposobnosti djeteta

Vitamin D ili kalciferol spada u skupinu vitamina topivih u mastima. Postoje dva glavna oblika vitamina D, vitamin D2 (ergokolekalciferol) i vitamin D3 (kolekalciferol). Vitamin D2 potječe iz biljnih izvora dok se vitamin D3 stvara u koži prilikom izlaganja sunčevoj svjetlosti te se dobiva iz namirnica životinjskog porijekla, pretežno iz ribljih ulja i žumanjaka. S ciljem […]

Dijete

Kako pripremiti dijete za polazak u vrtić

Prvi dan vrtića je veliki događaj u životu djeteta. Za neku će djecu ovo biti prvo odvajanje od obitelji, a strah i zabrinutost često osjećaju ne samo mališani, nego i roditelji. Evo kako djetetu možemo pomoći da novo razdoblje u životu bude pozitivno iskustvo. Poticati samostalnost djeteta Dijete treba od najranije dobi ohrabrivati da preuzme […]

Anus

Streptokokni perianalni dermatitis kod djece

Perianalni dermatitis kod djece u praksi vezujemo uz gljivične infekcije i iritacije kože, ponekad uz parazitarne i druge bolesti. Neopravdano se rijetko posumnja da je uzrok simptoma infekcija streptokokom, bakterijom koju češće nalazimo kao uzročnika infekcija grla i dišnih puteva. Što je streptokokni perianalni dermatitis i kako ga prepoznati? Radi se o površinskoj infekciji kože […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Iz iste kategorije

Pedijatrija

Marfanov sindrom

Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Pedijatrija

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Pedijatrija

Kolike kod 2-mjesečnog dojenčeta

Pedijatrija

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Pedijatrija

Herpes na usni – kolika je opasnost za dijete u slučaju kontakta s oboljelim?

Pedijatrija

IgA vaskulitis (Henoch–Schönleinova purpura)

IgA vaskulitis je najčešći vaskulitis dječje dobi, a karakteriziran je naglim razvojem tipičnog osipa na nogama. Uz osip se može javiti bolnost i otok zglobova, bolovi u trbuhu i pojava krvi u urinu. Prognoza bolesti je dobra i većina bolesnika se spontano oporavi u roku nekoliko tjedana. Kod neke djece bolest može poprimiti kronični tijek […]

Pedijatrija

Bolan zglob u pedijatrijskoj ambulanti – i djeca mogu imati artritis

Bol u zglobu čest je problem zbog kojega roditelji dovode dijete u primarnu pedijatrijsku ambulantu. Ove su tegobe najčešće uzrokovane benignim stanjima i prolaze spontano, ali ponekad se može raditi i o ozbiljnim bolestima koje mogu imati dugoročne posljedice po funkciju zahvaćenog zgloba, a mogu biti i životno ugrožavajuće ako se ne dijagnosticiraju i ne […]

Pedijatrija

Hripavac – koliko je opasan i kako se zaštititi?

Proteklih tjedana i mjeseci u našoj zemlji svjedočimo pojavi većeg broja oboljelih od hripavca. Oboljela djeca su uglavnom grupirana u sredinama s niskim stopama procijepljenosti. Hripavac je iznimno opasan za novorođenčad i malu dojenčad koja mogu razviti ozbiljne i životno ugrožavajuće komplikacije ove bolesti. Što je hripavac? Hripavac (kukurikavac, magareći kašalj) je vrlo zarazna bolest […]