Prva godina života je period najbržeg rasta i razvoja djeteta. Jako je važno pažljivo pratiti kako se dijete ponaša, kreće, igra i glasa se, jer nam to daje važan uvid u njegov neurološki razvoj.

Novorođenče

Novorođenče će vjerojatno biti najmirnije u potrbušnom položaju, nogu savijenih u kukovima i koljenima i podvučenih pod tijelom. Glava leži na podlozi licem u stranu, a može ju okrenuti u drugu stranu povlačeći čelo po podlozi. Ruke su savijene uz tijelo, šake su uz ramena, mekano poluotvorene. Novorođenče provodi većinu dana spavajući, hraneći se i plačući, ali kada je budno i mirno može na kratko fiksirati objekt na udaljenosti 20-30 cm. Objekt koji će novorođenče najradije gledati je roditeljsko lice. Novorođenče jasno reagira na glasne zvukove, često naglom motoričkom reakcijom, šireći obje ruke (Moroov refleks). Umirit će ga zvukovi koji su mu poznati i ugodni, najčešće majčin glas. Od prvog dana treba djetetu pružiti toplinu i sigurnost reagirajući na njegove potrebe. Time se stvara posebna veza roditelja i djeteta koja je nužna za zdrav emotivni razvoj.

2 mjeseca

U dobi od 2 mjeseca dijete djeluje opuštenije, nije više ‘sklupčano’, a u potrbušnom položaju počinje odizati glavicu uz oslonac na podlaktice. Dijete sada jasno fiksira i pogledom prati lice roditelja čak i na većoj udaljenosti. Po prvi put se osmjehuje. Dijete okreće glavu prema izvoru zvuka i proizvodi svoje prve glasove.

4 mjeseca

Dijete se sada u potrbušnom položaju čvrsto oslanja na laktove, glavicu drži stabilno, a lice je pod pravim kutom u odnosu na podlogu. Osmjehuje se kada ugleda poznato lice. Ruke često stavlja u usta. Voli se igrati, rado oponaša izraze lica i ponavlja zvukove koje čuje. Zainteresirano prati igračku pogledom i pokušava posegnuti jednom rukom.

6 mjeseci

U dobi od 6 mjeseci dijete se raduje poznatim osobama, a boji se nepoznatih. Glasajući se daje do znanja je li sretno ili nesretno. Rado se igra i ‘priča’ s roditeljem ponavljajući glasove i slogove. Smije se na glas. Okreće se s leđa na trbuh, a kasnije i obratno. U potrbušnom položaju opire se o dlanove, laktovi su ispruženi. Premješta igračku iz jedne ruke u drugu. Kada leži na leđima može dohvatiti stopalo i privući ga do usta.

9 mjeseci

Dijete se počinje kretati po podlozi, najprije povlačeći se laktovima (‘vojničko’ puzanje), a potom se postavlja četveronoške i ljulja se naprijed-natrag prije nego počne pravilno puzati. Može se samostalno posjesti, bilo iz četveronožnog položaja unatrag ili iz ležećeg oslanjajući se na ruku. Sjedi stabilno, ispruženih nogu i ravnih leđa, ne treba se pridržavati rukama, već može u njima držati igračku. Razvija se ‘pincetni’ hvat, dijete može primiti sitni predmet palcem i kažiprstom. Dijete razumije kad mu se kaže ‘ne’. Reagira kad čuje svoje ime. Ponavlja slogove (ma-ma, ta-ta, da-da). Traži igračku ako vidi da ju je roditelj sakrio.

12 mjeseci

Dijete pravilno puzi, ustaje i održava se na nogama uz pridržavanje za namještaj. Može kratko stajati nasred prostorije, možda napravi i prve samostalne korake. Razumije jednostavna pitanja i upute, zainteresirano gleda roditelja u oči i ponavlja jednostavne geste (plješće ‘bravo’, maše ‘pa-pa’, vrti glavicom za ‘ne’). Pokazuje kažiprstom što želi. U dječjoj slikovnici pogledom i gestom pokazuje da prepoznaje imenovane predmete. Kad ga se oblači pomaže ispružajući ruku ili nogu. Ako želi da se roditelj s njim igra, donosi igračku (npr. slikovnicu).

I evo prvog rođendana!

Često u ovoj dobi dijete pokazuje strah u nepoznatim situacijama, plače kada vidi da roditelj odlazi od njega. Treba mu dati vremena da se privikne na osobu koja će ga čuvati kad se majka vrati na posao. Poznata igračka ili dekica mogu pomoći da se premosti period prilagodbe. Dijete treba podučavati i usmjeravati mu ponašanje. Nepoželjne radnje treba zaustaviti jednostavnim i čvrstim ‘ne’, bez vikanja, lupanja po guzi i predugog objašnjavanja. Poželjna ponašanja i obrasce treba nagraditi pohvalom, poljupcima i zagrljajima. Najučinkovitiji način da se korigira ponašanje je pohvala od strane osobe koju dijete voli. Djetetu treba često pričati, čak i kada se radi o banalnim stvarima (npr. objašnjavati što se radi dok se peru ruke ili priprema jelo). Ne preporuča se da dijete u ovoj dobi gleda televiziju niti bilo kakve ekrane. Treba mu dati priliku da se slobodno igra (crtanje bojicama, slaganje kockica, umetanje oblika). Svakodnevno treba djetetu čitati. Čitanje djetetu u najranijoj dobi je zajednička aktivnost koja stvara neraskidive veze unutar obitelji i postavlja temelje kasnije pismenosti, a oboje su neophodan zalog za ispunjen život djeteta.