Vrijeme pred ekranima: utjecaj na rani razvoj djeteta

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Živimo u vremenu u kojem su ekrani i digitalni mediji prisutni od samog početka života djeteta. Sve je više studija koje pokazuju da izloženost ekranima u najranijoj dobi može imati značajan utjecaj na razvoj i zdravlje djece.

Što znači vrijeme pred ekranom ili ‘screen time’?

Pojmom ‘screen time’ označavamo svo vrijeme u danu koje dijete provede pred bilo kakvim ekranom (televizor, računalo, tablet, pametni telefoni i drugi uređaji koji prikazuju digitalni sadržaj). Za većinu ljudi je suvremeni život nezamisliv bez ekrana. Dostupnost ekrana i digitalnih medija od najranije dobi nepovratno mijenja način na koji djeca žive, komuniciraju, igraju se i uče.

Može li vrijeme pred ekranom biti korisno za malo dijete?

Vrijeme ranog djetinjstva do pete godine života je ključno za razvoj mozga, stvaranje stabilnih emotivnih i socijalnih veza, te za uspostavljanje zdravih životnih navika. Televizijske emisije i digitalni sadržaji za djecu nude mogućnost dodatnog učenja i obogaćivanja iskustva djeteta. Iako je pokazano da visokokvalitetan i interaktivan edukacijski sadržaj može biti koristan u učenju, istraživanja dokazuju da je za normalan fizički, kognitivni, emotivni i socijalni razvoj malog djeteta najvažnija nestrukturirana, slobodna igra i interakcija s drugim osobama.

Zašto trebamo kontrolirati koliko i što djeca gledaju?

Nekontrolirano i pretjerano korištenje ekrana u ranom djetinjstvu dokazano ima niz negativnih učinaka na razvoj i zdravlje djece (prekomjerna tjelesna težina, problemi ponašanja i kontrole emocija, usporen razvoj govora, smanjene kognitivne funkcije, slabiji uspjeh u školi). Jedna od teorija koje objašnjavaju taj utjecaj je da vrijeme provedeno pred ekranom zamjenjuje slobodnu i aktivnu igru, ometa socijalne kontakte i djeluje na trajanje i kvalitetu sna djeteta. Dijete koje sjedi pred ekranom ne razvija svoje motoričke vještine, te je uskraćeno za mogućnost verbalne i neverbalne komunikacije s roditeljima i vršnjacima.

Preporuke stručnih društava

Važnost utjecaja digitalnih medija i televizije na djecu prepoznata je od strane brojnih stručnih društava i organizacija čiji je interes zdravlje djece. Ovo su preporuke Američke pedijatrijske akademije (AAP) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za predškolsku djecu:

1. Djeca mlađa od 18 mjeseci ne smiju imati pristup ekranima, osim ev. videopoziva s članovima uže obitelji.

2. Roditelji koji žele uvesti digitalne medije u život djece u dobi od 18-24 mjeseca trebaju to raditi samo iznimno, te birati visokokvalitetne edukativne sadržaje primjerene dobi djeteta i uvijek ih gledati zajedno s djetetom, uz pojašnjenja kako bi dijete razumjelo što gleda.

3. Djeci u dobi od 2-5 godina vrijeme pred pred ekranom treba ograničiti na najviše 1 sat dnevno. Sadržaji koje djeca gledaju trebaju biti kvalitetni i dobno primjereni, te se preporuča da ih roditelj gleda zajedno s djetetom, uz objašnjenja i povezivanje sadržaja sa situacijama u stvarnom svijetu.

4. Televizor treba isključiti kada ga nitko ne gleda (izbjegavati pozadinsku izloženost televiziji i drugim ekranima)

5. Postavljanje djeteta pred ekran ne smije biti jedini način na koji se dijete pokušava umiriti. Ako se dijete ne zna umiriti bez ekrana, to može roditeljima onemogućiti postavljanje granica, a djetetu otežati kontrolu nad emocijama.

6. Ekrani ne smiju biti prisutni u prostoru u kojem dijete spava, kao ni tijekom obroka. Sat vremena prije spavanja dijete ne smije gledati televiziju niti bilo kakve ekrane.

7. Vrijeme koje roditelj i dijete provode u zajedničkoj igri ne smije biti ometano korištenjem ekrana (isto vrijedi za dijete i za roditelja).

Kakvo je stanje u Hrvatskoj?

Podatci za Hrvatsku dostupni su iz studije koja je provedena 2020. godine u Poliklinici za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba (na uzorku od 655 djece u dobi od 1.5-7 godina, iz različitih urbanih i ruralnih sredina). Prema tim podatcima 100% djece u Hrvatskoj odrasta u kućanstu u kojem postoje elektronički uređaji (televizor, mobitel, računalo/laptop, tablet, igraće konzole), a više od 80% predškolske djece živi u kućanstvu u kojem ima više od 5 elektroničkih uređaja. Oko trećine djece predškolske dobi (27%) ima televizor u prostoriji u kojoj spava. U dobi 2-3 godine djeca dnevno provode gotovo 2 sata pred ekranima radnim danom, a 2.3 sata vikendom. Broj sati provedenih pred ekranom se značajno povećava s dobi i za djecu u dobi 6-7 godina iznosi gotovo 3 sata radnim danom i 3.6 sati vikendom. Vrijeme koje predškolska djeca u Hrvatskoj provode pred ekranima daleko premašuje preporuke stručnih društava i organizacija.

Važnost roditeljske uključenosti

Osim samog ograničavanja vremena koje dijete provodi pred ekranom, roditelj mora kontrolirati koju vrstu sadržaja dijete gleda. Svakako se preporuča da roditelj gleda izabrani sadržaj zajedno s djetetom, te da ga s djetetom komentira i pojašnjava. Zajedničko gledanje dokazano smanjuje negativan utjecaj vremena provedenog uz ekrane na razvoj djeteta.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Testis

Testis – molim Vaše stručno mišljenje

Trudnoća

Uloga posteljice u trudnoći

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Placenta ili posteljica je organ koji nastaje u trudnoći i tijekom trudnoće vrši vrlo važnu ulogu. Normalan razvoj posteljice je preduvjet normalnog razvoja trudnoće u našoj vrsti Homo sapiens (umni čovjek). U prilog tome govori podatak da oko 65 % zametaka propada u razdoblju kada nije moguće otkriti trudnoću. Kako u ranom razdoblju trudnoće, tako […]

SPF

Ljeto s malim djetetom: što treba znati o kremama za zaštitu od sunca?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Zaštita djece od štetnog UV zračenja nije važna samo kako bi izbjegli neposredne neugodne posljedice poput opeklina od sunca, već i kako bi smanjili rizik od razvoja karcinoma kože kasnije u životu. Što je UV zračenje i zašto je štetno? UV (ultravioletno ili ultraljubičasto) zračenje je dio elektromagnetskog spektra zračenja koje emitira Sunce. UV zračenje […]

Dijete

Upala pluća kod djece

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Sumnja na upalu pluća kod djece postavlja se na temelju kliničke slike vrućice, otežanog i ubrzanog disanja, te kašlja. Obzirom da je klinički i laboratorijski teško diferencirati virusnu od bakterijske upale pluća, većina djece liječi se antibiotikom, uz simptomatske mjere. Upala pluća – podjela Upala pluća (lat. pneumonia) je akutna infekcija tkiva pluća uzrokovana virusima […]

Bol

Bol u koljenu kod djeteta – molim Vaše mišljenje

Trudnoća

Primjena vitamina D tijekom trudnoće i kognitivne sposobnosti djeteta

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Vitamin D ili kalciferol spada u skupinu vitamina topivih u mastima. Postoje dva glavna oblika vitamina D, vitamin D2 (ergokolekalciferol) i vitamin D3 (kolekalciferol). Vitamin D2 potječe iz biljnih izvora dok se vitamin D3 stvara u koži prilikom izlaganja sunčevoj svjetlosti te se dobiva iz namirnica životinjskog porijekla, pretežno iz ribljih ulja i žumanjaka. S ciljem […]

Iz iste kategorije

Pedijatrija

Krv u stolici kod djece

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Pojava krvi u stolici djeteta roditelje može jako uznemiriti i zabrinuti, iako je srećom u većini slučajeva uzrokovana stanjima koja nisu opasna niti životno ugrožavajuća. Otkud krv u stolici? Krv u stolici najčešće je porijeklom iz probavnog sustava, iako se ponekad može raditi o npr. progutanoj krvi kod krvarenja iz nosa, kod novorođenčeta o progutanoj […]

Pedijatrija

Marfanov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Pedijatrija

Celijakija kod djece

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Pedijatrija

Je li sve u redu s rastom djeteta ili trebamo otići na pregled?

Pedijatrija

Dojenče koje odbija hranu i doima se nezainteresirano za jelo

Pedijatrija

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Pedijatrija

IgA vaskulitis (Henoch–Schönleinova purpura)

Vrijeme čitanja članka: 3 minute IgA vaskulitis je najčešći vaskulitis dječje dobi, a karakteriziran je naglim razvojem tipičnog osipa na nogama. Uz osip se može javiti bolnost i otok zglobova, bolovi u trbuhu i pojava krvi u urinu. Prognoza bolesti je dobra i većina bolesnika se spontano oporavi u roku nekoliko tjedana. Kod neke djece bolest može poprimiti kronični tijek […]

Pedijatrija

Bolan zglob u pedijatrijskoj ambulanti – i djeca mogu imati artritis

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Bol u zglobu čest je problem zbog kojega roditelji dovode dijete u primarnu pedijatrijsku ambulantu. Ove su tegobe najčešće uzrokovane benignim stanjima i prolaze spontano, ali ponekad se može raditi i o ozbiljnim bolestima koje mogu imati dugoročne posljedice po funkciju zahvaćenog zgloba, a mogu biti i životno ugrožavajuće ako se ne dijagnosticiraju i ne […]