Vrijeme pred ekranima: utjecaj na rani razvoj djeteta

Živimo u vremenu u kojem su ekrani i digitalni mediji prisutni od samog početka života djeteta. Sve je više studija koje pokazuju da izloženost ekranima u najranijoj dobi može imati značajan utjecaj na razvoj i zdravlje djece.

Što znači vrijeme pred ekranom ili ‘screen time’?

Pojmom ‘screen time’ označavamo svo vrijeme u danu koje dijete provede pred bilo kakvim ekranom (televizor, računalo, tablet, pametni telefoni i drugi uređaji koji prikazuju digitalni sadržaj). Za većinu ljudi je suvremeni život nezamisliv bez ekrana. Dostupnost ekrana i digitalnih medija od najranije dobi nepovratno mijenja način na koji djeca žive, komuniciraju, igraju se i uče.

Može li vrijeme pred ekranom biti korisno za malo dijete?

Vrijeme ranog djetinjstva do pete godine života je ključno za razvoj mozga, stvaranje stabilnih emotivnih i socijalnih veza, te za uspostavljanje zdravih životnih navika. Televizijske emisije i digitalni sadržaji za djecu nude mogućnost dodatnog učenja i obogaćivanja iskustva djeteta. Iako je pokazano da visokokvalitetan i interaktivan edukacijski sadržaj može biti koristan u učenju, istraživanja dokazuju da je za normalan fizički, kognitivni, emotivni i socijalni razvoj malog djeteta najvažnija nestrukturirana, slobodna igra i interakcija s drugim osobama.

Zašto trebamo kontrolirati koliko i što djeca gledaju?

Nekontrolirano i pretjerano korištenje ekrana u ranom djetinjstvu dokazano ima niz negativnih učinaka na razvoj i zdravlje djece (prekomjerna tjelesna težina, problemi ponašanja i kontrole emocija, usporen razvoj govora, smanjene kognitivne funkcije, slabiji uspjeh u školi). Jedna od teorija koje objašnjavaju taj utjecaj je da vrijeme provedeno pred ekranom zamjenjuje slobodnu i aktivnu igru, ometa socijalne kontakte i djeluje na trajanje i kvalitetu sna djeteta. Dijete koje sjedi pred ekranom ne razvija svoje motoričke vještine, te je uskraćeno za mogućnost verbalne i neverbalne komunikacije s roditeljima i vršnjacima.

Preporuke stručnih društava

Važnost utjecaja digitalnih medija i televizije na djecu prepoznata je od strane brojnih stručnih društava i organizacija čiji je interes zdravlje djece. Ovo su preporuke Američke pedijatrijske akademije (AAP) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za predškolsku djecu:

1. Djeca mlađa od 18 mjeseci ne smiju imati pristup ekranima, osim ev. videopoziva s članovima uže obitelji.

2. Roditelji koji žele uvesti digitalne medije u život djece u dobi od 18-24 mjeseca trebaju to raditi samo iznimno, te birati visokokvalitetne edukativne sadržaje primjerene dobi djeteta i uvijek ih gledati zajedno s djetetom, uz pojašnjenja kako bi dijete razumjelo što gleda.

3. Djeci u dobi od 2-5 godina vrijeme pred pred ekranom treba ograničiti na najviše 1 sat dnevno. Sadržaji koje djeca gledaju trebaju biti kvalitetni i dobno primjereni, te se preporuča da ih roditelj gleda zajedno s djetetom, uz objašnjenja i povezivanje sadržaja sa situacijama u stvarnom svijetu.

4. Televizor treba isključiti kada ga nitko ne gleda (izbjegavati pozadinsku izloženost televiziji i drugim ekranima)

5. Postavljanje djeteta pred ekran ne smije biti jedini način na koji se dijete pokušava umiriti. Ako se dijete ne zna umiriti bez ekrana, to može roditeljima onemogućiti postavljanje granica, a djetetu otežati kontrolu nad emocijama.

6. Ekrani ne smiju biti prisutni u prostoru u kojem dijete spava, kao ni tijekom obroka. Sat vremena prije spavanja dijete ne smije gledati televiziju niti bilo kakve ekrane.

7. Vrijeme koje roditelj i dijete provode u zajedničkoj igri ne smije biti ometano korištenjem ekrana (isto vrijedi za dijete i za roditelja).

Kakvo je stanje u Hrvatskoj?

Podatci za Hrvatsku dostupni su iz studije koja je provedena 2020. godine u Poliklinici za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba (na uzorku od 655 djece u dobi od 1.5-7 godina, iz različitih urbanih i ruralnih sredina). Prema tim podatcima 100% djece u Hrvatskoj odrasta u kućanstu u kojem postoje elektronički uređaji (televizor, mobitel, računalo/laptop, tablet, igraće konzole), a više od 80% predškolske djece živi u kućanstvu u kojem ima više od 5 elektroničkih uređaja. Oko trećine djece predškolske dobi (27%) ima televizor u prostoriji u kojoj spava. U dobi 2-3 godine djeca dnevno provode gotovo 2 sata pred ekranima radnim danom, a 2.3 sata vikendom. Broj sati provedenih pred ekranom se značajno povećava s dobi i za djecu u dobi 6-7 godina iznosi gotovo 3 sata radnim danom i 3.6 sati vikendom. Vrijeme koje predškolska djeca u Hrvatskoj provode pred ekranima daleko premašuje preporuke stručnih društava i organizacija.

Važnost roditeljske uključenosti

Osim samog ograničavanja vremena koje dijete provodi pred ekranom, roditelj mora kontrolirati koju vrstu sadržaja dijete gleda. Svakako se preporuča da roditelj gleda izabrani sadržaj zajedno s djetetom, te da ga s djetetom komentira i pojašnjava. Zajedničko gledanje dokazano smanjuje negativan utjecaj vremena provedenog uz ekrane na razvoj djeteta.

Imate pitanje vezano uz vaše zdravlje? Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Pitajte liječnika