Emocionalno nestabilni poremećaj ličnosti

Emocionalni nestabilni poremećaj osobnosti spada u skupinu psihijatrijskih poremećaja koji se nazivaju poremećaji ličnosti, a karakterizirani su pretežno fiksiranim načinom reagiranja i međusobnog uspostavljanja odnosa.

Emocionalni nestabilni poremećaj ličnosti spada u skupinu psihijatrijskih poremećaja koji se nazivaju poremećaji ličnosti, a karakterizirani su pretežno fiksiranim načinom reagiranja i međusobnog uspostavljanja odnosa. Svaka osoba ima određene i prepoznatljive načine i obrasce uspostavljanja odnosa s drugima.

Karakteristika osoba s poremećajem ličnosti također je da rješavanju problema uvijek pristupaju na isti način odnosno teško se adaptiraju na potrebu promjene vlastitog funkcioniranja. Za razliku od toga, prilagodljive osobe pokušavaju na različite i nove načine reagirati i pristupiti rješavanju problema. Ovakav obrazac funkcioniranja (koji je specifičan za određeni poremećaj ličnosti) može se uočiti već tijekom odrastanja, a izražen je cijelog života. Najizraženiji su problemi vezani uz socijalno, interpersonalno i radno funkcioniranje. Dapače, iako se ponavljano susreću s problemima u odnosu na različite osobe i situacije, takve osobe vjeruju da je njihov način razmišljanja i ponašanja pravilan. Po psihijatrijsku pomoć rijetko dolaze sami, a na dolazak ih potiču ili upućuju drugi koji imaju problema s njima ili radi njih.

Osobe s ovim poremećajem su osjetljivije na vanjske stresove, pa kod njih lakše dolazi do psihičke dekompenzacije uz pojavu tjeskobe, depresivnih ili nekih drugih smetnji. Usprkos tome, oni obično ne prihvaćaju ili tek djelomično prihvaćaju psihijatrijsko liječenje, pa je učinak terapije kod njih i lošiji. Teško im je stvoriti odnos povjerenja s liječnikom i preuzeti odgovornost za svoje ponašanje.

Postoji više tipova poremećaja ličnosti, a jedan od njih je i emocionalno nestabilni poremećaj ličnosti ili granični poremećaj ličnosti. On spada u najčešće poremećaje ličnosti, no kako se često pogrešno dijagnosticira ili se ne dijagnosticira, izaziva velike probleme u životnom funkcioniranju (socijalnom, emocionalnom i radnom) posebno radi toga što je često povezan s autodestruktivnim ponašanjem (pokušaji samoubojstva ili provedena samoubojstva).

Glavna karakteristika ovog poremećaja jest emocionalna nestabilnost u interpersonalnim odnosima i impulzivno ponašanje. Navedeno dolazi do izražaja već u ranoj odrasloj dobi. 

Kriteriji koji su potrebni za postavljanje dijagnoze ovog poremećaja

  • intenzivno nastojanje osobe da izbjegne stvarno ili zamišljeno napuštanje od strane drugih,
  • ponavljajuće ulaženje u nestabilne i burne bliske odnose koji su obilježeni oscilacijama između dviju krajnosti: idealizacije i obezvređivanja druge osobe,
  • poremećaj identiteta: naglašeno nestabilna slika o sebi ili doživljaj sebe,
  • impulzivno ponašanje koje se očituje kao neumjerenost u jelu, upotreba psihoaktivnih tvari, trošenje novca, promiskuitetnost i drugo,
  • ponovljeno samoozljeđivanje ili pokušaji samoubojstva te općenito autodestruktivno ponašanje (namjerno samoozljeđivanje),
  • česte promjene raspoloženja i emocionalna nestabilnost,
  • kroničan osjećaj praznine te
  • ulaženje u konflikte, otežano kontroliranje ljutnje, pretjerane reakcije na mali povod.

U razvoju ovog poremećaja posebno su važni čimbenici kao što je traumatično i kaotično okruženje u kojoj osoba odrasta, što uključuje zanemarivanje, ranu separaciju, neosjetljivost na potrebe i osjećaje djeteta te različite vrste trauma ili pojačanu psihičku osjetljivost osobe.

Osnova liječenja emocionalno nestabilnog poremećaja ličnosti je psihoterapija kombinirana s farmaterapijom usmjerenim na simptom. Dio liječenja čini rješavanje kriznih stanja, posebno samouništavajućeg ponašanja, praćenje sigurnosti bolesnika uz nužnost stalnog održavanja terapijskog okvira i odnosa.

Kod većine ovih bolesnika potrebna je dugotrajna psihoterapija kako bi se postiglo i održalo poboljšano opće funkcioniranje, posebno u interpersonalnim odnosima i u području ličnosti bolesnika. Cilj farmakoterapije jest ublažiti simptome emocionalne nestabilnosti, impulzivnosti, autodestruktivnog ponašanja te ponekad psihotičnih simptoma. Kod emocionalno nestabilnog poremećaja ličnosti važno je od samog početka liječenja stvoriti osjećaj stabilnosti te jasno pokazati da se terapija razlikuje od drugih odnosa koje ta osoba ima u životu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Osjetljivost

Senzibilna sam, osjetljiva i puno toga me izbaci iz takta. Molim vas pomoć!

Ličnost

Narcistični poremećaj osobnosti

Poremećaj osobnosti započinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi te postupno dovodi do lezija koja se odražavaju na kognitivnoj, afektivnoj razini, kontroli agresivnih pulzija te u interpersonalnim odnosima. Mogu se prema svojim karakteristikama podijeliti na tri tipa: paranoidni, shizoidni, shizotipni antisocijalni, histironski, granični, narcistični izbjegavajući, ovisan, opsesivno komupulzivan poremećaj osobnosti Karakterne osobine su obilježje svakog […]

Bol

Bolni simptomi i somatizacije u depresivnom poremećaju

Poremećaji raspoloženja, od njih posebno depresivni poremećaj, ubrajaju se u češće psihijatrijske kliničke entitete koji se susreću u praksi. Depresija se može javiti kao simptom ili kao sindrom u okviru raznih psihijatrijskih poremećaja ili kao samostalan entitet, odnosno kao prateći simptom uz tjelesne bolesti. Ovisno o istraživanjima, životna prevalencija depresije procjenjuje se na 1 do […]

Mentalni poremećaj

Mentalni poremećaji kod mladih osoba s kroničnim tjelesnim stanjima

Autori Adams, Chien i Wisk u svom istraživanju navode da mlade osobe s kroničnim tjelesnim bolestima (kao što su npr. astma ili šećerna bolest) mogu biti pod povećanim rizikom za razvoj kroničnih mentalnih stanja.

Koronarna

Utjecaj epidemije koronavirusa na mentalno zdravlje

Dva najvažnija negativna društvena učinka tijekom širenja epidemije korona virusa su stigma i ksenofobija.

Dijagnoza

Jesam li otupjela na neke osjećaje?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?