Kompulzivno kupovanje

Kompulzivno kupovanje, patološko kupovanje, ovisnost o kupovini ili poremećaj kompulzivnog kupovanja karakterizirano je pretjeranim, impulzivnim, stalnim i nekontroliranim kupovanjem…

Kompulzivno kupovanje, patološko kupovanje, ovisnost o kupovini  ili poremećaj kompulzivnog kupovanja karakterizirano je pretjeranim, impulzivnim, stalnim i nekontroliranim kupovanjem stvari usprkos ozbiljnim psihološkim, društvenim, radnim i financijskim posljedicama. Osobe koje nemaju “ovisnost o kupovanju” kupuju stvari koje sui m potrebne i korisne, dok osobe koje kupuju kompulzivno će kupovati kako bi se bolje nosili sa stresom, popravile si raspoloženj, poboljšale sliku o sebi ili zadobili društveno priznanje/potvrdu. Premda kronično kompulzivno kupovanje uključuje žaljenja zbog kupovine, krivnje, srama, zakonske ili financijske probleme, kao i intepersonalne probleme, ove osobe ne uspijevaju u svom pokušaju da se zaustave u kompulzivnom kupovanju.

Podaci pokazuju da je učestalost ovih smetnji tijekom posljednja dva desetljeća u svijetu porasla, posebice je visoka među studentima. Teško je procijeniti točnu prevalenciju, a podaci pokazuju da varira od 1 do 30%, ovisno o istraživanom uzorku.

Ove smetnje ne predstavljaju zasebnu dijagnostičku kategoriju, a određene operativne definicije kreću se prema sličnostima sa poremećajima kontrole impulse, ovisnostima o psihoaktivnim tvarima, poremećajima prehrane i drugim ovisnostima kao što je ovisnost o kockanju, ovisnost o internetu i igranju igrica te ovisnosti o seksu.

Još uvijek nije poznata specifična etiologija ovih smetnji. Navode se neurobiološki faktori, iako još nema genetskih istraživanja u ovom području. Kao kod općenito i drugih poremećaja vezanih uz ovisnosti o psihoaktivnim tvarima, pronađene su abnormalnosti frontoparijetalnoj regiji, pozitivnom potkrijepljenju i limbičkom sustavu. No, trenutno dostupni neurološki dokazi ne daju potpuna objašnjenja točnih neuralnih mehanizama i kognitivnih procesa. Smatra se da u razvoju ovih smetnji, za razliku od drugih tipova ovisnosti važnu ulogu imaju kulturološki utjecaji kao što su poticanje materijalnih vrijednosti, raznolikost dostupnih dobara, dobri prihodi, potrošački pristup, itd.

Smatra se također da su osobe s ovim smetnjama sklone impulzivnom ponašanju, a također da je važna i uloga sustava nagrada-kazna u pojavi i razvoju smetnji, kao i disfunkcionalna emocionalna regulacija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dijagnoza

Jesam li otupjela na neke osjećaje?

Ličnost

Narcistični poremećaj osobnosti

Poremećaj osobnosti započinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi te postupno dovodi do lezija koja se odražavaju na kognitivnoj, afektivnoj razini, kontroli agresivnih pulzija te u interpersonalnim odnosima. Mogu se prema svojim karakteristikama podijeliti na tri tipa: paranoidni, shizoidni, shizotipni antisocijalni, histironski, granični, narcistični izbjegavajući, ovisan, opsesivno komupulzivan poremećaj osobnosti Karakterne osobine su obilježje svakog […]

Bol

Bolni simptomi i somatizacije u depresivnom poremećaju

Poremećaji raspoloženja, od njih posebno depresivni poremećaj, ubrajaju se u češće psihijatrijske kliničke entitete koji se susreću u praksi. Depresija se može javiti kao simptom ili kao sindrom u okviru raznih psihijatrijskih poremećaja ili kao samostalan entitet, odnosno kao prateći simptom uz tjelesne bolesti. Ovisno o istraživanjima, životna prevalencija depresije procjenjuje se na 1 do […]

Mentalni poremećaj

Mentalni poremećaji kod mladih osoba s kroničnim tjelesnim stanjima

Autori Adams, Chien i Wisk u svom istraživanju navode da mlade osobe s kroničnim tjelesnim bolestima (kao što su npr. astma ili šećerna bolest) mogu biti pod povećanim rizikom za razvoj kroničnih mentalnih stanja.

Koronarna

Utjecaj epidemije koronavirusa na mentalno zdravlje

Dva najvažnija negativna društvena učinka tijekom širenja epidemije korona virusa su stigma i ksenofobija.

Pomoć

Osjećam se odbačeno od svih, kako si pomoći?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]