Liječenje bipolarnog afektivnog poremećaja

U liječenju bipolarnog afektivnog poremećaja nužan je multidisciplinaran pristup što osim primjene lijekova uključuje edukaciju bolesnika i obitelji o tijeku bolesti i liječenja, psihoterapijske i socijalne metode.

Čimbenici koji također pomažu u oporavku oboljelih su promjene u načinu života (tjelesna aktivnosti, prestanak konzumiranja alkohola i drugih psihoaktivnih tvari), a učinkovitost liječenja je bolja ako se što ranije prepoznaju početni znakovi poremećaja. Liječenje ovog poremećaja je dugotrajno, a uzimanje lijekova mora biti kontinuirano.

Lijekovi svojim djelovanjem postupno uspostavljaju ravnotežu neurotransmitora u mozgu, a svoj učinak počinju pokazivati nakon nekog vremena (obično jedan do četiri tjedna). Izbor lijekova ovisi o tome da li u određenom trenutku prevladava depresivna ili manična faza i kako se te faze izmjenjuju. Pomoću lijekova stabiliziraju se promjene raspoloženja i uspostavlja kontrola nad tim promjenama, tako što se smanjuje učestalost i intenzitet depresivnih i maničnih faza. Upravo radi toga lijekovi se moraju uzimati dugotrajno i kontinuirano.

U akutnim fazama bolesti (posebice ako se radi o maničnoj epizodi), oboljele osobe odbijaju liječenje i teško ih je privoliti na uzimanje medikamenata. Njihova česta sklonost rizičnom ponašanju razlog su radi kojeg ih je često nužno smjestiti u bolnicu.  

U depresivnoj fazi bolesti posebno treba obratiti pažnju na postojanje suicidalnog rizika. Prema dosadašnjim iskustvima za liječenje bipolarnog afektivnog poremećaja najčešće je potrebna kombinacija lijekova što uključuje antidepresive, stabilizatoreraspoloženja i antipsihotike koji djeluju kao stabilizatori raspoloženja. Tako se u maničnoj fazi uz antipsihotik daje tzv. stabilizator raspoloženja, a u fazi depresije uz stabilizator raspoloženja daje se antidepresiv uz antipsihotik novije generacije (jer imaju „antimanično” djelovanje i sprečavaju prijelaz u hipo/maničnu fazu). Klasični i najstariji stabilizator raspoloženja je litij. Od ostalih stabilizatora raspoloženja koriste se karbamazepin, valproat i lamotrigin. Od spomenutih antipsihotika najčešće se koriste atipični antipsihotici kvetiapin i olanzapin.

Ako se ne postigne zadovoljavajući terapijski odgovor preporučuju se daljnje kombinacije lijekova, a kod terapijski rezistentnih slučajeva indicirana je i elektrostimulativna terapija. Nakon što se povuku akutni simptomi bolesti, nužno je nastaviti terapiju održavanja kako bi se spriječilo ponavljanje bolesti. Konačni cilj liječenja je održavanje radne sposobnosti te što kvalitetnije obiteljsko i socijalno funkcioniranje.

Od Belupovih lijekova za liječenje ovog poremećaja na raspolaganju su: Q-Pin, Arvind i Vaira.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]