Opsesivno-kompulzivni poremećaj – uzroci i liječenje

Kao i kod većine drugih psihijatrijskih poremećaja, tako su i uzroci ovog poremećaja nedovoljno poznati.

Kao mogući uzroci navode se poremećaji u neurotransmiterima (pretpostavlja se da se radi o poremećaju serotonina, a neke studije upućuju na ulogu dopamina), genetska predispozicija, psihosocijalni čimbenici (crte ličnosti, psihodinamski čimbenici), način na koji osoba nauči reagirati na okolinu oko sebe. Kod određenog broja bolesnika poremećaj se može javiti nakon stresnog događaja kao što je gubitak bliske osobe ili trudnoća.

Na samom početku liječenja važno je dati bolesniku i njegovoj obitelji što više informacija o samoj bolesti i upoznati ih s mogućnostima liječenja.

U liječenju se primjenjuje farmakoterapija i specifične psihoterapijske metode, a najčešće je najučinkovitija kombinacija oba pristupa. Od lijekova se preporučuju selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (u većim dozama nego u liječenju depresivnih ili anksioznih poremećaja) i triciklički antidepresiv klomipramin. Često je potrebno primijeniti nekoliko lijekova prije nego se pronađe koji je od njih odgovarajući za što bolju kontrolu simptoma. Ponekad se preporučuju kombinacije lijekova (npr. antidepresiva i antipsihotika).

Od psihoterapijskih tehnika najčešće se koristi kognitivno-bihevioralna terapija. Uglavnom se primjenjuju postupci izlaganja i tehnike sprječavanja odgovora. U postupcima izlaganja bolesnika se izlaže upravo onim situacijama koje u njima izazivaju tjeskobu ili strah, pa se na taj način pokušava smanjiti osjetljivost i tjeskoba koji se javljaju vezano uz opsesije. Bolesnik dobiva zadatke koje mora provoditi („domaća zadaća“) i tijekom njihovog izvršavanja postupno se navikava na takve situacije i smanjuje svoju nelagodu. U provođenju tih zadataka mogu mu pomoći terapeut ili netko od bliskih osoba. Tehnikama sprječavanja odgovora pokušavaju se ublažiti opsesivnosti i reducirati broj ritualnih radnji. Kognitivnim pristupom pokušava se promijeniti način „katastrofičnog razmišljanja“ i pretjeran osjećaj odgovornosti.

Ponekad bolesnici odbijaju uzimanje lijekova ili su u otporu prema provođenju određenih terapijskih zadataka u sklopu bihevioralne terapije. U takvim slučajevima važno je prepoznati taj otpor i zajedno s bolesnikom ga pokušati rastumačiti. Stjecanjem uvida u vlastito ponašanje može se razumjeti koje psihološko značenje simptomi imaju za bolesnika i radi čega se bolesnici ponekad teško „odriču“ simptoma, što je u konačnici presudno da bi se u potpunosti prihvatilo liječenje i da bi moglo doći do poboljšanja simptoma i izliječenja bolesti.

Ranije se prognoza ovog poremećaja smatrala lošom, no unapređenjem terapijskih mogućnosti poboljšan je i ishod ovog poremećaja. Budući da je ovaj poremećaj kroničnog tijeka, liječenje je dugotrajno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Ličnost

Narcistični poremećaj osobnosti

Poremećaj osobnosti započinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi te postupno dovodi do lezija koja se odražavaju na kognitivnoj, afektivnoj razini, kontroli agresivnih pulzija te u interpersonalnim odnosima. Mogu se prema svojim karakteristikama podijeliti na tri tipa: paranoidni, shizoidni, shizotipni antisocijalni, histironski, granični, narcistični izbjegavajući, ovisan, opsesivno komupulzivan poremećaj osobnosti Karakterne osobine su obilježje svakog […]

Pomoć

Terapija – pomoć

Bol

Bolni simptomi i somatizacije u depresivnom poremećaju

Poremećaji raspoloženja, od njih posebno depresivni poremećaj, ubrajaju se u češće psihijatrijske kliničke entitete koji se susreću u praksi. Depresija se može javiti kao simptom ili kao sindrom u okviru raznih psihijatrijskih poremećaja ili kao samostalan entitet, odnosno kao prateći simptom uz tjelesne bolesti. Ovisno o istraživanjima, životna prevalencija depresije procjenjuje se na 1 do […]

Mentalni poremećaj

Mentalni poremećaji kod mladih osoba s kroničnim tjelesnim stanjima

Autori Adams, Chien i Wisk u svom istraživanju navode da mlade osobe s kroničnim tjelesnim bolestima (kao što su npr. astma ili šećerna bolest) mogu biti pod povećanim rizikom za razvoj kroničnih mentalnih stanja.

Psihijatrija

Kome da se prvo javim, psihijatru ili psihologu?

Koronarna

Utjecaj epidemije koronavirusa na mentalno zdravlje

Dva najvažnija negativna društvena učinka tijekom širenja epidemije korona virusa su stigma i ksenofobija.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Kako da si pomognem kod uzimanja terapije za depresiju i anksioznost?

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Psihijatrija

Kako da si pomognem kod problema s libidom?

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]