Poveznica između traume i pamćenja vrlo je složena jer dok su neka sjećanja naglašena, druga se zaboravljaju…
Posttraumatski stresni poremećaj
Poveznica između traume i pamćenja vrlo je složena jer dok su neka sjećanja naglašena, druga se zaboravljaju. Ovo zaboravljanje ponekad se tumači kao “peri-traumatska disocijacija”, što je jedan od dijagnostičkih kriterija za akutni stresni poremećaj. Ipak, ponekad, kada se dogodi nešto izvanredno, pokušavamo se prisjetiti puno više detalja nego što bismo uobičajeno očekivali, pa se mogu javiti “rupe u pamćenju”. Ozljeda glave može komplicirati kliničku sliku. S obzirom na smetnje pamćenja, amnezija se najčešće javlja uz ozljede glave, a nametajuća sjećanja se dominantno javljaju kod posttraumatskog stresnog poremećaja, gdje su nedostaci sjećanja puno rjeđi.
Ova dva primjera čine dva kraja kontinuuma. Jedan teoretski model govori o sustavu memorije koji ima dvije komponente čime se objašnjava sjećanje traumatskih događaja koje je netko osobno proživio. S jedne strane su sjećanja koja su verbalno dostupna (autobiografska sjećanja) koja su prošla određeno svjesno procesuiranje i bila su proslijeđena u dugotrajno pamćenje. Ova sjećanja mogu se prizvati automatski ili namjerno. Druga su sjećanja vezana uz situacije koja su odgovorna za flashbackove ili morne snove koji su sadržajem vezani uz traumu. Ova sjećanja bila su podvrgnuta tek djelomičnom svjesnom procesu i uključuju autonomne i motoričke odgovore u vrijeme traume. Budući da ova sjećanja nisu verbalno obrađena, teško ih je iskomunicirati drugima i kontrolirati, a često su potaknuta nekim znakovima (vanjskim poticajima) koji imaju veze s traumom.
Disfunkcija anterogradne memorije prisutna je kod osoba s posttraumatskim stresnim poremećajem.
Amnezija za događaje vezane uz seksualno zlostavljanje kod djece također postoji. Postoje ponekad i sumnje oko vjerodostojnosti sjećanja na zlostavljanje koja isplivaju tijekom psihoterapije, a označena su kao “sindrom lažnog sjećanja”. No, to je dio potiskivanja i “zaboravljanje” koje postoji kod zlostavljanja. Kao kod posttraumatskog stresnog poremećaja, određeni poticaj može dovesti do povratka sjećanja.
29.11.2016
