Psihogena amnezija, 2. dio

Poveznica između traume i pamćenja vrlo je složena jer dok su neka sjećanja naglašena, druga se zaboravljaju…

Posttraumatski stresni poremećaj

Poveznica između traume i pamćenja vrlo je složena jer dok su neka sjećanja naglašena, druga se zaboravljaju. Ovo zaboravljanje ponekad se tumači kao “peri-traumatska disocijacija”, što je jedan od dijagnostičkih kriterija za akutni stresni poremećaj. Ipak, ponekad, kada se dogodi nešto izvanredno, pokušavamo se prisjetiti puno više detalja nego što bismo uobičajeno očekivali, pa se mogu javiti “rupe u pamćenju”. Ozljeda glave može komplicirati kliničku sliku. S obzirom na smetnje pamćenja, amnezija se najčešće javlja uz ozljede glave, a nametajuća sjećanja se dominantno javljaju kod posttraumatskog stresnog poremećaja, gdje su nedostaci sjećanja puno rjeđi.

Ova dva primjera čine dva kraja kontinuuma. Jedan teoretski model govori o sustavu memorije koji ima dvije komponente čime se objašnjava sjećanje traumatskih događaja koje je netko osobno proživio. S jedne strane su sjećanja koja su verbalno dostupna (autobiografska sjećanja) koja su prošla određeno svjesno procesuiranje i bila su proslijeđena u dugotrajno pamćenje. Ova sjećanja mogu se prizvati automatski ili namjerno. Druga su sjećanja vezana uz situacije koja su odgovorna za flashbackove ili morne snove koji su sadržajem vezani uz traumu. Ova sjećanja bila su podvrgnuta tek djelomičnom svjesnom procesu i uključuju autonomne i motoričke odgovore u vrijeme traume. Budući da ova sjećanja nisu verbalno obrađena, teško ih je iskomunicirati drugima i kontrolirati, a često su potaknuta nekim znakovima (vanjskim poticajima) koji imaju veze s traumom.

Disfunkcija anterogradne memorije prisutna je kod osoba s posttraumatskim stresnim poremećajem.

Amnezija za događaje vezane uz seksualno zlostavljanje kod djece također postoji. Postoje ponekad i sumnje oko vjerodostojnosti sjećanja na zlostavljanje koja isplivaju tijekom psihoterapije, a označena su kao “sindrom lažnog sjećanja”. No, to je dio potiskivanja i “zaboravljanje” koje postoji kod zlostavljanja. Kao kod posttraumatskog stresnog poremećaja, određeni poticaj može dovesti do povratka sjećanja.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Osjetljivost

Senzibilna sam, osjetljiva i puno toga me izbaci iz takta. Molim vas pomoć!

Ličnost

Narcistični poremećaj osobnosti

Poremećaj osobnosti započinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi te postupno dovodi do lezija koja se odražavaju na kognitivnoj, afektivnoj razini, kontroli agresivnih pulzija te u interpersonalnim odnosima. Mogu se prema svojim karakteristikama podijeliti na tri tipa: paranoidni, shizoidni, shizotipni antisocijalni, histironski, granični, narcistični izbjegavajući, ovisan, opsesivno komupulzivan poremećaj osobnosti Karakterne osobine su obilježje svakog […]

Bol

Bolni simptomi i somatizacije u depresivnom poremećaju

Poremećaji raspoloženja, od njih posebno depresivni poremećaj, ubrajaju se u češće psihijatrijske kliničke entitete koji se susreću u praksi. Depresija se može javiti kao simptom ili kao sindrom u okviru raznih psihijatrijskih poremećaja ili kao samostalan entitet, odnosno kao prateći simptom uz tjelesne bolesti. Ovisno o istraživanjima, životna prevalencija depresije procjenjuje se na 1 do […]

Mentalni poremećaj

Mentalni poremećaji kod mladih osoba s kroničnim tjelesnim stanjima

Autori Adams, Chien i Wisk u svom istraživanju navode da mlade osobe s kroničnim tjelesnim bolestima (kao što su npr. astma ili šećerna bolest) mogu biti pod povećanim rizikom za razvoj kroničnih mentalnih stanja.

Dijagnoza

Jesam li otupjela na neke osjećaje?

Koronarna

Utjecaj epidemije koronavirusa na mentalno zdravlje

Dva najvažnija negativna društvena učinka tijekom širenja epidemije korona virusa su stigma i ksenofobija.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?