Somatizacijski poremećaj – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Somatizacijski poremećaj karakteriziran je brojnim i različitim tjelesnim simptomima.

Prisustvo tih brojnih i ponavljajućih tjelesnih smetnji ne može se adekvatno objasniti somatskim i laboratorijskim pretragama. Obično započinje prije 30-te godine, a može biti potrebno nekoliko godina da bi se ovaj poremećaj dijagnosticirao jer uključuje kombinaciju „boli, gastrointestinalnih, seksualnih i pseudoneuroloških simptoma”, pa je takav bolesnik u dugotrajnoj obradi primarne zaštite i različitih specijalista prije nego se uputi psihijatru. Poremećaj je kroničnog karaktera, a značajna je uloga psihološkog distresa. Češće se javlja kod osoba ženskog spola, a čak oko 5 do 10% bolesnika koji se javljaju liječnicima opće prakse zadovoljava kriterije za ovaj poremećaj. Vrlo se često uz ovaj poremećaj javljaju i drugi mentalni poremećaji, najčešće poremećaj ličnosti, bipolarni afektivni poremećaj te zlouporaba alkohola ili lijekova.

Ovaj ćemo poremećaj prepoznati po nekima od narednih karakteristika: obično se radi o mlađoj osobi koja razvije neobjašnjive medicinske simptome uz dugotrajne i brojne pritužbe na te tjelesne simptome. Osoba se žali na bolne sindrome koji obuhvaćaju različite lokacije (želudac, leđa, vrat, glavu, itd.), a također su prisutne pritužbe seksualne, gastrointestinalne i pseudoneurološke prirode. Zapravo možemo reći da ove osobe imaju čitav niz neodređenih tjelesnih smetnji, što uključuje bol u trbuhu, proljev ili opstipaciju, mučninu, glavobolju,  nesvjesticu, gubitak spolne želje, bolnu menstruaciju, umor, gubitak sposobnosti govora ili kretanja, sljepoću, paralizu, itd. Na ove se simptome obično naknadno nadovezuju i psihički simptomi, kao što su tjeskoba i depresija. Takve osobe svoje simptome opisuju i doživljavaju na vrlo dramatičan način, govoreći da su smetnje „neizdržive” i „toliko teške da je to nezamislivo”. Osobe s ovim poremećajem stalno i sve više traže medicinsku pomoć i podršku svoje okoline. Često se ljute kada dobiju dojam da ih drugi ne razumiju ili su nezadovoljni pruženom medicinskom obradom ili liječenjem. Radi toga stalno mijenjaju liječnike i traže nove pretrage. Iza njihovih simptoma obično se skriva nesvjesna želja da se drugi za njih brinu, što između ostalog uključuje i izbjegavanje odgovornosti odrasle osobe. Ipak, često su kod tih osoba prisutni osjećaji krivnje i bezvrijednosti.

Uzrok ovog poremećaj nije poznat. Jedno od objašnjenja jest da je kod ovih bolesnika povišen tonus autonomnog živčanog sustava radi čega se posljedično mogu javiti ubrzan rad srca ili gastrointestinalnog sustava, a takav opći povećan tonus mišića može biti uzrok različitih bolnih sindroma (npr. tenzijske glavobolje). Jedna je pretpostavka da se u podlozi nastanka poremećaja nalaze genetski i okolišni čimbenici. Kako se češće javlja u nekim obiteljima, pretpostavlja se da uzrok može biti naučeno ponašanje. Studije su pokazale da osobe koje su bile seksualno zlostavljane, kasnije u životu mogu razviti somatizacije. No, općenito se može reći da je kod osoba s ovim smetnjama smanjena sposobnost za izražavanje emocija.

Prije dijagnosticiranja somatizacijskog poremećaja važno je isključiti postojanje drugih psihijatrijskih fenomena, odnosno pažljivo procijeniti psihički status osobe, što uključuje promjene raspoloženja, orijentacije, prisutnost halucinacija, prisila, itd. Određena tjelesna stanja mogu izazvati slične fenomene koji su uglavnom prolaznog karaktera (multipla skleroza, AIDS, hipertireoza, mijastenija gravis, sistemski lupus eritematodes, itd.). Prilikom pregleda važno je isključiti i određena hitna stanja (npr. infarkt miokarda ili upalu slijepog crijeva). 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Psihijatrija

Narcistični poremećaj osobnosti

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Poremećaj osobnosti započinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi te postupno dovodi do lezija koja se odražavaju na kognitivnoj, afektivnoj razini, kontroli agresivnih pulzija te u interpersonalnim odnosima. Mogu se prema svojim karakteristikama podijeliti na tri tipa: paranoidni, shizoidni, shizotipni antisocijalni, histironski, granični, narcistični izbjegavajući, ovisan, opsesivno komupulzivan poremećaj osobnosti Karakterne osobine su obilježje svakog […]

Osjetljivost

Senzibilna sam, osjetljiva i puno toga me izbaci iz takta. Molim vas pomoć!

Bol

Bolni simptomi i somatizacije u depresivnom poremećaju

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Poremećaji raspoloženja, od njih posebno depresivni poremećaj, ubrajaju se u češće psihijatrijske kliničke entitete koji se susreću u praksi. Depresija se može javiti kao simptom ili kao sindrom u okviru raznih psihijatrijskih poremećaja ili kao samostalan entitet, odnosno kao prateći simptom uz tjelesne bolesti. Ovisno o istraživanjima, životna prevalencija depresije procjenjuje se na 1 do […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji kod mladih osoba s kroničnim tjelesnim stanjima

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Autori Adams, Chien i Wisk u svom istraživanju navode da mlade osobe s kroničnim tjelesnim bolestima (kao što su npr. astma ili šećerna bolest) mogu biti pod povećanim rizikom za razvoj kroničnih mentalnih stanja.

Psihijatrija

Utjecaj epidemije koronavirusa na mentalno zdravlje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Dva najvažnija negativna društvena učinka tijekom širenja epidemije korona virusa su stigma i ksenofobija.

Psihijatrija

Jesam li otupjela na neke osjećaje?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 1 minuta 2. Bipolarni afektivni poremećaj Za maničnu fazu bipolarnog poremećaja, dijagnostički kriteriji uključuju smanjenu potrebu za snom. Dakle, kao i kod velikog depresivnog poremećaja, očekivane su i obično prisutne promjene u spavanju kod osoba s bipolarnim poremećajem. Međutim, priroda problema sa spavanjem u ovom stanju, odnosno smanjena potreba za snom je promjena u spavanju koja se […]

Psihijatrija

Povezanost između oštećenja vida i demencije

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Liječenje problema s oštećenjem vida moglo bi pomoći u prevenciji demencije, jer se sumnja kako je oštećenje vida povezano s 19% slučajeva demencije u starijih osoba. Istraživanje koje jeproveo Jason R. Smith sa suradnicima objavljeno je ove godine u časopisu JAMA Ophthalmology. Istraživanje je uključilo 2.767 odraslih osoba u SAD-u u dobi od 71 godinu ili […]

Psihijatrija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Područje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Psihijatrija

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]