Somatizacijski poremećaj – 1.dio

Somatizacijski poremećaj karakteriziran je brojnim i različitim tjelesnim simptomima.

Prisustvo tih brojnih i ponavljajućih tjelesnih smetnji ne može se adekvatno objasniti somatskim i laboratorijskim pretragama. Obično započinje prije 30-te godine, a može biti potrebno nekoliko godina da bi se ovaj poremećaj dijagnosticirao jer uključuje kombinaciju „boli, gastrointestinalnih, seksualnih i pseudoneuroloških simptoma”, pa je takav bolesnik u dugotrajnoj obradi primarne zaštite i različitih specijalista prije nego se uputi psihijatru. Poremećaj je kroničnog karaktera, a značajna je uloga psihološkog distresa. Češće se javlja kod osoba ženskog spola, a čak oko 5 do 10% bolesnika koji se javljaju liječnicima opće prakse zadovoljava kriterije za ovaj poremećaj. Vrlo se često uz ovaj poremećaj javljaju i drugi mentalni poremećaji, najčešće poremećaj ličnosti, bipolarni afektivni poremećaj te zlouporaba alkohola ili lijekova.

Ovaj ćemo poremećaj prepoznati po nekima od narednih karakteristika: obično se radi o mlađoj osobi koja razvije neobjašnjive medicinske simptome uz dugotrajne i brojne pritužbe na te tjelesne simptome. Osoba se žali na bolne sindrome koji obuhvaćaju različite lokacije (želudac, leđa, vrat, glavu, itd.), a također su prisutne pritužbe seksualne, gastrointestinalne i pseudoneurološke prirode. Zapravo možemo reći da ove osobe imaju čitav niz neodređenih tjelesnih smetnji, što uključuje bol u trbuhu, proljev ili opstipaciju, mučninu, glavobolju,  nesvjesticu, gubitak spolne želje, bolnu menstruaciju, umor, gubitak sposobnosti govora ili kretanja, sljepoću, paralizu, itd. Na ove se simptome obično naknadno nadovezuju i psihički simptomi, kao što su tjeskoba i depresija. Takve osobe svoje simptome opisuju i doživljavaju na vrlo dramatičan način, govoreći da su smetnje „neizdržive” i „toliko teške da je to nezamislivo”. Osobe s ovim poremećajem stalno i sve više traže medicinsku pomoć i podršku svoje okoline. Često se ljute kada dobiju dojam da ih drugi ne razumiju ili su nezadovoljni pruženom medicinskom obradom ili liječenjem. Radi toga stalno mijenjaju liječnike i traže nove pretrage. Iza njihovih simptoma obično se skriva nesvjesna želja da se drugi za njih brinu, što između ostalog uključuje i izbjegavanje odgovornosti odrasle osobe. Ipak, često su kod tih osoba prisutni osjećaji krivnje i bezvrijednosti.

Uzrok ovog poremećaj nije poznat. Jedno od objašnjenja jest da je kod ovih bolesnika povišen tonus autonomnog živčanog sustava radi čega se posljedično mogu javiti ubrzan rad srca ili gastrointestinalnog sustava, a takav opći povećan tonus mišića može biti uzrok različitih bolnih sindroma (npr. tenzijske glavobolje). Jedna je pretpostavka da se u podlozi nastanka poremećaja nalaze genetski i okolišni čimbenici. Kako se češće javlja u nekim obiteljima, pretpostavlja se da uzrok može biti naučeno ponašanje. Studije su pokazale da osobe koje su bile seksualno zlostavljane, kasnije u životu mogu razviti somatizacije. No, općenito se može reći da je kod osoba s ovim smetnjama smanjena sposobnost za izražavanje emocija.

Prije dijagnosticiranja somatizacijskog poremećaja važno je isključiti postojanje drugih psihijatrijskih fenomena, odnosno pažljivo procijeniti psihički status osobe, što uključuje promjene raspoloženja, orijentacije, prisutnost halucinacija, prisila, itd. Određena tjelesna stanja mogu izazvati slične fenomene koji su uglavnom prolaznog karaktera (multipla skleroza, AIDS, hipertireoza, mijastenija gravis, sistemski lupus eritematodes, itd.). Prilikom pregleda važno je isključiti i određena hitna stanja (npr. infarkt miokarda ili upalu slijepog crijeva). 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Ličnost

Narcistični poremećaj osobnosti

Poremećaj osobnosti započinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi te postupno dovodi do lezija koja se odražavaju na kognitivnoj, afektivnoj razini, kontroli agresivnih pulzija te u interpersonalnim odnosima. Mogu se prema svojim karakteristikama podijeliti na tri tipa: paranoidni, shizoidni, shizotipni antisocijalni, histironski, granični, narcistični izbjegavajući, ovisan, opsesivno komupulzivan poremećaj osobnosti Karakterne osobine su obilježje svakog […]

Dijagnoza

Jesam li otupjela na neke osjećaje?

Bol

Bolni simptomi i somatizacije u depresivnom poremećaju

Poremećaji raspoloženja, od njih posebno depresivni poremećaj, ubrajaju se u češće psihijatrijske kliničke entitete koji se susreću u praksi. Depresija se može javiti kao simptom ili kao sindrom u okviru raznih psihijatrijskih poremećaja ili kao samostalan entitet, odnosno kao prateći simptom uz tjelesne bolesti. Ovisno o istraživanjima, životna prevalencija depresije procjenjuje se na 1 do […]

Mentalni poremećaj

Mentalni poremećaji kod mladih osoba s kroničnim tjelesnim stanjima

Autori Adams, Chien i Wisk u svom istraživanju navode da mlade osobe s kroničnim tjelesnim bolestima (kao što su npr. astma ili šećerna bolest) mogu biti pod povećanim rizikom za razvoj kroničnih mentalnih stanja.

Koronarna

Utjecaj epidemije koronavirusa na mentalno zdravlje

Dva najvažnija negativna društvena učinka tijekom širenja epidemije korona virusa su stigma i ksenofobija.

Pomoć

Osjećam se odbačeno od svih, kako si pomoći?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Kako da si pomognem kod uzimanja terapije za depresiju i anksioznost?

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Kako da si pomognem kod problema s libidom?

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]