Somatizacijski poremećaj – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kao što je već navedeno u prvom dijelu opisa somatizacijskog poremećaja, osobe s ovim smetnjama vrlo teško stječu uvid u to da su njihove tegobe psihološke, a ne tjelesne prirode.

Stoga inzistiraju u svojim zahtjevima za novim pretragama i načinima liječenja. Čak i kada uspiju uspostaviti dobar kontakt s jednim liječnikom, često nastavljaju tražiti dodatne preglede i savjete od drugih specijalista. Radi svega navedenog liječenje ovog poremećaja je vrlo teško i komplicirano, posebno jer takve osobe teško prihvaćaju psihijatrijsko liječenje.

Medikamenti se kao izbor u liječenju nisu pokazali uspješnima, a kada se i ordiniraju anksiolitici ili analgetici, njihova primjena treba biti kratkotrajna i kontrolirana. Nisu se osobito uspješne pokazale niti psihoterapijske tehnike, već je najdjelotvorniji jasan i suportivan odnos s liječnikom u kojeg će osoba izgraditi povjerenje, posebno kako bi se izbjeglo ponavljano izlaganje različitim postupcima koji ponekad mogu biti i opasni. Podrška bolesniku je važna da bi se mogli suočiti sa svojim smetnjama i pronaći uspješnije načine u izražavanju svojih osjećaja koje inače teško iskazuju. Često se dogodi da bolesnici i psihijatra dožive kao još jednu osobu koja ih ne razumije i ne doživljava ih ozbiljno.

Uvijek je važno imati na umu da bolesnik može naknadno razviti neku tjelesnu bolest, pa na to moramo obratiti pažnju. Osim u slučaju da su prisutne suicidalna ideje ili se radi o pogoršanju simptoma drugog, istovremeno psihijatrijskog poremećaja, ovi se bolesnici vrlo rijetko liječe hospitalno. Ako je to potrebno, tijekom hospitalizacije važno je bez dugotrajnih i detaljnih pretraga isključiti tjelesne bolesti koje bi mogle biti uzrok bolesnikovih smetnji, isključiti ili potvrditi da li su prisutni neki drugi psihijatrijski poremećaji, informirati bolesnika i njegovu obitelj o ovom poremećaju te se konzultirati s obiteljskim liječnikom i dogovoriti zajednički pristup. Dakle, osobito je važna dobra komunikacija s liječnikom obiteljske medicine te informiranje bolesnika o njegovoj bolesti. Često se nailazi na otpor bolesnika koji iznova može sumnjati da se ipak radi o neotkrivenoj tjelesnoj bolesti.

Korisno je da obitelj bolesnika obraća pažnju na bolesnika upravo onda kada simptomi bolesti nisu prisutni, jer na taj način u stvari daju poruku da simptomi nisu potrebni za dobivanje pažnje. Također je korisno okupirati bolesnika različitim aktivnostima u vrijeme kada se jave smetnje.

Kod bolesnika koji imaju prisutne druge psihijatrijske poremećaje, preporuča se liječenje (farmakoterapijsko ili psihoterapijsko) koje će ciljano djelovati na te simptome. Pokazalo se da se reduciranjem tih smetnji, ublažavaju i simptomi somatizacijskog poremećaja.

Pokazalo se da najbolju prognozu imaju oni bolesnici kod kojih je poremećaj prepoznat kod obiteljskog liječnika u početnoj fazi.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Ličnost

Narcistični poremećaj osobnosti

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Poremećaj osobnosti započinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi te postupno dovodi do lezija koja se odražavaju na kognitivnoj, afektivnoj razini, kontroli agresivnih pulzija te u interpersonalnim odnosima. Mogu se prema svojim karakteristikama podijeliti na tri tipa: paranoidni, shizoidni, shizotipni antisocijalni, histironski, granični, narcistični izbjegavajući, ovisan, opsesivno komupulzivan poremećaj osobnosti Karakterne osobine su obilježje svakog […]

Bol

Bolni simptomi i somatizacije u depresivnom poremećaju

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Poremećaji raspoloženja, od njih posebno depresivni poremećaj, ubrajaju se u češće psihijatrijske kliničke entitete koji se susreću u praksi. Depresija se može javiti kao simptom ili kao sindrom u okviru raznih psihijatrijskih poremećaja ili kao samostalan entitet, odnosno kao prateći simptom uz tjelesne bolesti. Ovisno o istraživanjima, životna prevalencija depresije procjenjuje se na 1 do […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji kod mladih osoba s kroničnim tjelesnim stanjima

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Autori Adams, Chien i Wisk u svom istraživanju navode da mlade osobe s kroničnim tjelesnim bolestima (kao što su npr. astma ili šećerna bolest) mogu biti pod povećanim rizikom za razvoj kroničnih mentalnih stanja.

Psihijatrija

Senzibilna sam, osjetljiva i puno toga me izbaci iz takta. Molim vas pomoć!

Osjećaji

Jesam li otupjela na neke osjećaje?

Mentalno zdravlje

Utjecaj epidemije koronavirusa na mentalno zdravlje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Dva najvažnija negativna društvena učinka tijekom širenja epidemije korona virusa su stigma i ksenofobija.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]