Somatizacijski poremećaj – 2. dio

Kao što je već navedeno u prvom dijelu opisa somatizacijskog poremećaja, osobe s ovim smetnjama vrlo teško stječu uvid u to da su njihove tegobe psihološke, a ne tjelesne prirode.

Stoga inzistiraju u svojim zahtjevima za novim pretragama i načinima liječenja. Čak i kada uspiju uspostaviti dobar kontakt s jednim liječnikom, često nastavljaju tražiti dodatne preglede i savjete od drugih specijalista. Radi svega navedenog liječenje ovog poremećaja je vrlo teško i komplicirano, posebno jer takve osobe teško prihvaćaju psihijatrijsko liječenje.

Medikamenti se kao izbor u liječenju nisu pokazali uspješnima, a kada se i ordiniraju anksiolitici ili analgetici, njihova primjena treba biti kratkotrajna i kontrolirana. Nisu se osobito uspješne pokazale niti psihoterapijske tehnike, već je najdjelotvorniji jasan i suportivan odnos s liječnikom u kojeg će osoba izgraditi povjerenje, posebno kako bi se izbjeglo ponavljano izlaganje različitim postupcima koji ponekad mogu biti i opasni. Podrška bolesniku je važna da bi se mogli suočiti sa svojim smetnjama i pronaći uspješnije načine u izražavanju svojih osjećaja koje inače teško iskazuju. Često se dogodi da bolesnici i psihijatra dožive kao još jednu osobu koja ih ne razumije i ne doživljava ih ozbiljno.

Uvijek je važno imati na umu da bolesnik može naknadno razviti neku tjelesnu bolest, pa na to moramo obratiti pažnju. Osim u slučaju da su prisutne suicidalna ideje ili se radi o pogoršanju simptoma drugog, istovremeno psihijatrijskog poremećaja, ovi se bolesnici vrlo rijetko liječe hospitalno. Ako je to potrebno, tijekom hospitalizacije važno je bez dugotrajnih i detaljnih pretraga isključiti tjelesne bolesti koje bi mogle biti uzrok bolesnikovih smetnji, isključiti ili potvrditi da li su prisutni neki drugi psihijatrijski poremećaji, informirati bolesnika i njegovu obitelj o ovom poremećaju te se konzultirati s obiteljskim liječnikom i dogovoriti zajednički pristup. Dakle, osobito je važna dobra komunikacija s liječnikom obiteljske medicine te informiranje bolesnika o njegovoj bolesti. Često se nailazi na otpor bolesnika koji iznova može sumnjati da se ipak radi o neotkrivenoj tjelesnoj bolesti.

Korisno je da obitelj bolesnika obraća pažnju na bolesnika upravo onda kada simptomi bolesti nisu prisutni, jer na taj način u stvari daju poruku da simptomi nisu potrebni za dobivanje pažnje. Također je korisno okupirati bolesnika različitim aktivnostima u vrijeme kada se jave smetnje.

Kod bolesnika koji imaju prisutne druge psihijatrijske poremećaje, preporuča se liječenje (farmakoterapijsko ili psihoterapijsko) koje će ciljano djelovati na te simptome. Pokazalo se da se reduciranjem tih smetnji, ublažavaju i simptomi somatizacijskog poremećaja.

Pokazalo se da najbolju prognozu imaju oni bolesnici kod kojih je poremećaj prepoznat kod obiteljskog liječnika u početnoj fazi.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dijagnoza

Jesam li otupjela na neke osjećaje?

Ličnost

Narcistični poremećaj osobnosti

Poremećaj osobnosti započinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi te postupno dovodi do lezija koja se odražavaju na kognitivnoj, afektivnoj razini, kontroli agresivnih pulzija te u interpersonalnim odnosima. Mogu se prema svojim karakteristikama podijeliti na tri tipa: paranoidni, shizoidni, shizotipni antisocijalni, histironski, granični, narcistični izbjegavajući, ovisan, opsesivno komupulzivan poremećaj osobnosti Karakterne osobine su obilježje svakog […]

Bol

Bolni simptomi i somatizacije u depresivnom poremećaju

Poremećaji raspoloženja, od njih posebno depresivni poremećaj, ubrajaju se u češće psihijatrijske kliničke entitete koji se susreću u praksi. Depresija se može javiti kao simptom ili kao sindrom u okviru raznih psihijatrijskih poremećaja ili kao samostalan entitet, odnosno kao prateći simptom uz tjelesne bolesti. Ovisno o istraživanjima, životna prevalencija depresije procjenjuje se na 1 do […]

Mentalni poremećaj

Mentalni poremećaji kod mladih osoba s kroničnim tjelesnim stanjima

Autori Adams, Chien i Wisk u svom istraživanju navode da mlade osobe s kroničnim tjelesnim bolestima (kao što su npr. astma ili šećerna bolest) mogu biti pod povećanim rizikom za razvoj kroničnih mentalnih stanja.

Koronarna

Utjecaj epidemije koronavirusa na mentalno zdravlje

Dva najvažnija negativna društvena učinka tijekom širenja epidemije korona virusa su stigma i ksenofobija.

Pomoć

Osjećam se odbačeno od svih, kako si pomoći?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]