Specifične fobije

U skupini fobija važno mjesto zauzimaju specifične fobije, a odnose se na strah od specifičnih objekata ili situacija koje u osobi izazivaju reakciju tjeskobe sa svim karakterističkim simptomima.

Karakteristični simptomi su lupanje srca, pojačano znojenje, zujanje u ušima, drhtanje, otežano disanje, subjektivni osjećaj nedostatka zraka, osjećaj mučnine, vrtoglavicu itd. Osoba pokušava maksimalno izbjegavati izlaganje takvim objektima kako bi izbjegla ovaj izrazito neugodan osjećaj. Ponekad sama pomisao na mogućnost izlaganja onome što predstavlja izvor fobije dovodi do osjećaja tjeskobe. Ovisno o tome što predstavlja izvor fobičnog straha, postoje razlike u ograničenjima koja takva osoba ima radi izbjegavajućeg ponašanja. Razlika je u tome da li osoba pokušava izbjegavati objekte koje rjeđe ili češće susreće u životu, npr. da li se radi o strahu od određene životinje (zmije) ili o strahu od uzročnika zaraznih bolesti kada osoba mora izbjegavati veći broj situacija.

Popis fobija je izrazito dug, a ovdje ću nabrojati samo neke od njih: arahnofobija (strah od pauka), akrofobija (strah od visine), aerofobija (strah od letenja), amaksofobija (strah od prijevoznih sredstava), bacilofobija (strah od uzočnika zaraznih bolesti), hidrofobija (strah od vode), klaustrofobija (strah od zatvorenog prostora), ksenofobija (strah od stranaca), ofidiofobija (strah od zmija), zoofobija (strah od životinja), ablutofobija (strah od pranja i kupanja), agateofobija (strah od ludila), agorafobija (strah od otvorenog prostora i javnih mjesta), aklufobija (strah od mraka), antrofobija (strah od ljudi), autofobija (strah od samoga sebe), brontofobija (strah od grmljavine i munja), batrahofobija (strah od žaba), dentofobija (strah do zubara), fobofobija (strah od straha), gimnofobija ( strah od golotinje), hemofobija (strah od krvi), iatrofobija (strah od odlaska doktoru), izolofobija (strah od samoće), kinofobija (strah od pasa), misofobija (strah od prljavštine, stalno pranje ruku), nekrofobija (strah od smrti), patofobija (strah od bolesti), tafefobija (strah da se bude živ pokopan), tropofobija (strah od promjena), itd. Dakle, navedeni popis se nastavlja, a može se dogoditi da osoba istovremeno ima veći broj fobija. 

Ovaj se poremećaj javlja dvostruko češće kod žena, a dob pojavljivanja razlikuje se ovisno o tipu fobije. Jedan od razloga za razvoj fobije može biti reakcija na stresni događaj. Može se dogoditi da je osoba doživjela ugriz zmije, što je dovelo do razvoja specifične fobije. Isto tako ako je osoba bila svjedok kada se takvo iskustvo dogodilo drugoj osobi, može razviti fobiju. Jedno od tumačenja jest da se radi o naučenoj reakciji, odnosno da dijete preuzme model ponašanja svojih roditelja. Ponekad se fobija može javiti bez ikakvog razloga. Pretpostavlja se da podlogu za pojavu ovog poremećaja predstavlja međusobna interakcija bioloških, genetskih i okolišnih čimbenika.

Ponekad ove smetnje spontano nestanu (češće kod djece), a kada je potrebno liječenje primjenjuje se kombinacija farmakoterapije (anksiolitici) i psihoterapije. Od psihoterapijskih tehnika najčešće se primjenjuju kognitivno-bihevioralna i kognitivna terapija. Postupcima izlaganja bolesnika se postupno izlaže objektu straha sve dok se taj strah ne počne smanjivati. Dakle, važno je ne izbjegavati te zastrašujuće situacije već se suočiti s onime što izaziva strah. Da takvo iskustvo ekspozicije ne bude preplavljujuće i time izazove još veći strah, izlaganje mora biti postupno – od onoga što najmanje plaši prema sljedećem stupnju koji predstavlja izvor intenzivnijeg straha. Isto tako važno je raditi na mislima koje izazivaju tjeskobu, razvijanjem spoznaje da je i u takvoj, zastrašujućoj situaciji, osoba sigurna. U takvim situacijama korisne su tehnike relaksacije i vježbe disanja koje pomažu u smanjivanju osjećaja tjeskobe. Svako novo izlaganje ojačat će spoznaju i osjećaj da se takve zastrašujuće situacije mogu preživjeti i da s vremenom predstavljaju sve manji izvor straha i tjeskobe.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dijagnoza

Jesam li otupjela na neke osjećaje?

Ličnost

Narcistični poremećaj osobnosti

Poremećaj osobnosti započinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi te postupno dovodi do lezija koja se odražavaju na kognitivnoj, afektivnoj razini, kontroli agresivnih pulzija te u interpersonalnim odnosima. Mogu se prema svojim karakteristikama podijeliti na tri tipa: paranoidni, shizoidni, shizotipni antisocijalni, histironski, granični, narcistični izbjegavajući, ovisan, opsesivno komupulzivan poremećaj osobnosti Karakterne osobine su obilježje svakog […]

Bol

Bolni simptomi i somatizacije u depresivnom poremećaju

Poremećaji raspoloženja, od njih posebno depresivni poremećaj, ubrajaju se u češće psihijatrijske kliničke entitete koji se susreću u praksi. Depresija se može javiti kao simptom ili kao sindrom u okviru raznih psihijatrijskih poremećaja ili kao samostalan entitet, odnosno kao prateći simptom uz tjelesne bolesti. Ovisno o istraživanjima, životna prevalencija depresije procjenjuje se na 1 do […]

Mentalni poremećaj

Mentalni poremećaji kod mladih osoba s kroničnim tjelesnim stanjima

Autori Adams, Chien i Wisk u svom istraživanju navode da mlade osobe s kroničnim tjelesnim bolestima (kao što su npr. astma ili šećerna bolest) mogu biti pod povećanim rizikom za razvoj kroničnih mentalnih stanja.

Pomoć

Osjećam se odbačeno od svih, kako si pomoći?

Koronarna

Utjecaj epidemije koronavirusa na mentalno zdravlje

Dva najvažnija negativna društvena učinka tijekom širenja epidemije korona virusa su stigma i ksenofobija.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]