Što je shizofrenija

Većina ljudi psihičke bolesti identificira sa shizofrenijom. To je prava i trajna duševna bolest iz kruga tzv. endogenih psihoza o čijem podrijetlu ili nastanku postoji više teorijskih koncepata (genetski, virusni, upalni…)…

Shizofrenija

(svako društvo onoliko vrijedi koliko drži do svog najslabijeg člana)

Većina ljudi psihičke bolesti identificira sa shizofrenijom. To je prava i trajna duševna bolest iz kruga tzv. endogenih psihoza o čijem podrijetlu ili nastanku postoji više teorijskih koncepata (genetski, virusni, upalni…).

Možemo reći da su osobe koje pate od shizofrenije, u stanjima psihičke dekompenzacije, okolini najupadljivije ponašanjem i izgledom. Svojim psihotičnim izdanjima u drugima često izazivaju osjećaj nelagode i straha te je proces rehabilitacije i liječenja, kako za bolesnika tako i obitelj i okolinu dugotrajan i mukotrpan. Ipak, najviše pati sam bolesnik koji nije sposoban održavati postojeće socijalne, obiteljske, radne, bračne i druge veze, i iste unapređivati.

U suočavanju sa životom i realitetom svi koristimo brojne mehanizme obrane i otpore. Ukoliko je teret životnih problema i percepcije istih (pre)težak, neke osobe stvaraju svoj bizaran, autistični, psihotični svijet u kojem za njih sve ima smisla i kojeg mogu kontrolirati i u kojem se osjećaju sigurnima i zaštićenima od opasnosti vanjskog svijeta.

Vanjskom opažaču taj svijet apsolutno nema smisla i u potpunosti je fragmentiran. Ono što najviše zbunjuje okolinu (sugovornike) su nepovezan (disociran) misaoni tijek oboljelog, razaznaje se niz bizarnosti shizofrenog svijeta kao i obilje sumanutih ideja koje su često praćene evidentnim obmanama ćutila, najčešće slušne sfere. Jasno je da takva osoba nije svjesna (ne testira) realiteta.

Promatrajući facijalne ekspresije shizofrene osobe i pokušavajući osjetiti njegov emocionalni svijet, ne uspijeva se razaznati ništa od navedenog. Prva pomisao je izostanak emocionalne topline (afektiviteta) koji kao da u osobe ne postoji, međutim, jasno je da svi mi ljudi emocionalno osjećamo svijet i sebe u svijetu, samo način ekspresije osjećaja kod shizofrenih osoba naoko snažno izostaje.

Njihove emocije kao da postoje u rudimentarnom obliku te imponiraju zabrtvljene iza bezbroj lokota i brava.

Postići suradnju ili uspostaviti uzajamno povjerenje i poštovanje sa shizofrenom osobom značajan je izazov, kako za terapeuta tako i za obitelj. Tijekom procesa suradnje dolazi do mnogih frustracija i nesporazuma no kada se jednom uspostavi most povjerenja, užitak je i zadovoljstvo terapeuta i terapijskog tima svjedočiti mnogim lijepim dušama i njihovim vrlinama koje se postupno otvaraju svijetu izlazeći iz svoje čahure u koju su bili prethodno čvrsto zatvoreni. Kao da  okolina zaboravlja da su i osobe koje boluju od shizofrenije ljudi u punom i pravom smislu te riječi.

Upravo je na terapeutima cilj, u suradnji s obitelji, raditi na ponovnoj uspostavi povjerenja i prihvaćanju shizofrenih osoba kao ravnopravnih članova zajednice te k smanjivanju predrasuda i njihove stigmatizacije u zajednici i društvu u cjelini.

Jer, svako društvo onoliko vrijedi koliko drži do svog najslabijeg člana.
Učiniti sve kako osoba koja pati od shizofrenije ne bi bila najslabija karika društva i „odbačena i žrtvovana“ na račun ostalih, cilj je i zadatak psihijatara i psihijatrije u zajednici uz rušenje tabua i predrasuda.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bipolarni poremećaj

Utjecaj ranih životnih čimbenika na rizik za razvoj shizofrenije i bipolarnog afektivnog poremećaja

Istraživanje autora Robinson, Ploner, Leone, Lichtenstein, Kendler i Bergen koje je objavljeno 2023. godine u časopisu Schizophrenia Bulletin odnosi se na hipotezu kako shizofrenija i bipolarni poremećaj imaju zajedničke genetske rizične čimbenike i kliničke simptome, no usprkos tome u kojoj su im mjeri okolišni čimbenici zajednički, još uvijek nije dobro poznato. Autori ovog istraživanja istražili su […]

Depresivni poremećaj

Učestalost shizofrenije

Megan Brooks Prema epidemiološkim istraživanjima, oko 3.7 milijuna odraslih osoba u SAD-u ima povijest nekog od poremećaja iz spektra shizofrenije – brojka koja je oko dva do tri puta veća nego što se ranije pretpostavljalo, a kako pokazuje prva studija koja je procjenjivala nacionalnu prevalenciju poremećaja iz spektra shizofrenije.   Ovaj je nalaz od „osobite […]

Gubitak

Kako da mi bude bolje nakon smrti djeteta?

Ličnost

Narcistični poremećaj osobnosti

Poremećaj osobnosti započinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi te postupno dovodi do lezija koja se odražavaju na kognitivnoj, afektivnoj razini, kontroli agresivnih pulzija te u interpersonalnim odnosima. Mogu se prema svojim karakteristikama podijeliti na tri tipa: paranoidni, shizoidni, shizotipni antisocijalni, histironski, granični, narcistični izbjegavajući, ovisan, opsesivno komupulzivan poremećaj osobnosti Karakterne osobine su obilježje svakog […]

Bol u trbuhu

Imam bol u trbuhu, u crijevima i napadaje panike. Što mi savjetujete?

Bol

Bolni simptomi i somatizacije u depresivnom poremećaju

Poremećaji raspoloženja, od njih posebno depresivni poremećaj, ubrajaju se u češće psihijatrijske kliničke entitete koji se susreću u praksi. Depresija se može javiti kao simptom ili kao sindrom u okviru raznih psihijatrijskih poremećaja ili kao samostalan entitet, odnosno kao prateći simptom uz tjelesne bolesti. Ovisno o istraživanjima, životna prevalencija depresije procjenjuje se na 1 do […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?