Dijagnostička obrada bolesnika sa sindromom prostatitisa

Sindrom prostatitisa je klinički entitet za veliki broj poremećaja funkcije prostate. Govorimo o sindromu prostatitisa zato što etiologija ovog oboljenja nije u potpunosti razjašnjenja a dijagnostički i terapijski kriteriji nisu jasno određeni.

Ovaj sindrom je jedan od najčešćih problema u muškaraca ispod pedeset godina a isto tako treći najčešći urološki problem starijih muškaraca. Od ukupnih posjeta urologu, približno 8% muškaraca javlja se radi smetnji uzrokovanih prostatitisom.

Prostatitis utječe na kvalitetu života bolesnika u jednakoj mjeri kao bolest koronarnih arterija ili Crohnova bolest, a na mentalno zdravlje bolesnika utječe jednako kao i šećerna bolest ili kongestivno srčano zatajenje.

Prema klasifikaciji National Institute of Health (SAD) prostatitise dijelimo na:

  1. Akutni bakterijski prostatitis
  2. Kronični bakterijski prostatitis
  3. Kronični nebakterijski prostatitis/ sindrom kronične zdjelične boli bez dokazive infekcije/.
  4. Asimptomatski upalni prostatitis

Na bakterijski prostatitis otpada 5-15% svih slučajeva prostatitisa.

Za pravilno i pravovremeno liječenje vrlo važna je dijagnostika kod bolesnika sa sindromom prostatitisa. Dijagnoza akutnog bakterijskog prostatitisa postavi se relativno brzo i jednostavno zbog karakteristične kliničke slike, dok dijagnoza kroničnog prostatitisa vrlo često je pogrešna dijagnoza i prema nekim autorima smatra se da kod 10 muškaraca kod kojih je postavljena dijagnoza kroničnog prostatitisa, samo jedna osoba ima objektivne znakove ovog oboljenja. Postavljanje dijagnoze prostatitisa samo na osnovu subjektivnih simptoma bolesnika predstavlja razlog za veliku učestalost pogrešnih dijagnoza prostatitisa.

Dijagnoza se vrlo često postavi u slučajevima kada se bolesnik požali na smetnje mokrenja, ili nejasne bolove u predjelu zdjelice, u predjelu mokraćnog mjehura ili predjelu perineuma. Zbog nekarakterističnih promjenljivih simptoma dijagnoza kroničnog prostatitisa mora se postaviti na osnovu objektivnih pokazatelja, koji mogu potvrditi infekciju i upalu prostate. Stoga objektivna dijagnoza prostatitisa postavlja se laboratorijskim, mikrobiološkim, imunološkim i histološkom pretragama i testovima. Pri tome urolog treba računati da relevantno dokazna infekcija sa dokazanim uzročnicima infekcije  prisutna samo kod 5-10% pacijenata sa sindromom prostatitisa. Većina bolesnika sa sindromom prostatitisa nema bakterijsko porijeklo, ali za sve vrste prostatitisa karakteristično je prisustvo upalnih stanica u eksprimatu prostate i ejakulatu.

Standardni dijagnostički postupci kod bolesnika sa sindromom prostatitisa potrebno je obaviti sljedeće: razgovor sa bolesnikom i precizno uzeta anamneza sa dominantnim simptomima, fizikalni pregled  u koji je uključen i digitorektalni pregled prstom kroz završno debelo crijevo, laboratorijski pregled krvi, KKS, CRP, PSA, pregled urina, urinokultura, spermiokultura. Citološki pregled urina, mikciometrija ( objektivno ispitivanje mlaza urina), sonografski pregled prostate te eventualno i MSCT i MR prostate

Iskustvo tijekom rada u našoj urološkoj ambulanti pokazalo je da za postavljanje akutnog prostatitisa dovoljna KS,  laboratorijski pregled urina, sonografski pregled prostate i zlatno pravilo digitorektalni pregled. Kod DR-a pregleda prostata je obično uvećana, napeta, izrazito bolno osjetljiva. Tako da se vrlo brzo postavlja dijagnoza i započinje liječenje.

Dijagnoza drugih oblika prostatičnog sindrom je obično dugotrajnija i kompliciranija pri tome se koristimo laboratorijskim pregledom krvi i urina, mikrobiološki pregled urina i ejakulata, pregled eksprimata prostate, uretrocistoskopija, UZV prostate, MSCT i eventualno MR  i ovdje je važan digitorektalni pregled ali ima puno manji dijagnostički značaj za razliku od akutnog prostatitisa.

Ali vrlo važno je da se obavi cjelokupni algoritam dijagnostičkih pretraga jer vrlo često i metodom isključivanja postavi se prava dijagnoza  i  pravi oblik prostatitisa kod uroloških bolesnika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dislipidemija

Liječenje nealkoholne masne bolesti jetre

Nealkoholna masna bolest jetre (eng. Non alchoholic liver disease, NAFLD) je u svijetu među najčešćim bolestima jetre i jedan od najčešćih uzročnika jetrenog zatajenja. U SAD-u je NAFLD drugi najčešći uzrok transplatacije jetre, a visoko je na ljestvici i kod oboljelih u europskim zemljama. U posljednjih nekoliko godina incidencija i prevalencija bolesti ubrzano rastu. Prema […]

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Liječnik obiteljske medicine

Vrtoglavica

Vrtoglavica/vertigo je nespecifičan simptom koji je vrlo čest u praksi liječnika opće/obiteljske medicine (LOM-a), te čini oko 2-3 % razloga posjeta. Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline te je simptom, a ne dijagnoza. Pri obradi bolesnika najvažnije je utvrditi radi li se uopće o vrtoglavici ili se radi o poremećaju ravnoteže, presinkopalnom stanju, fobičkom […]

Fizikalna terapija

RTG vratne kralježnice – molim savjet i preporuku ako je moguće

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Mozak

Trnci u rukama i slabost – je li moguće da je to post COVID?

Iz iste kategorije

Urologija

Potkovasti bubreg

Potkovasti bubreg (lat., ren arcuatus) je naziv za jednu od mogućih embrionalnih anomalija fuzije dvije, inače, razdvojene bubrežne mase odnosno dva bubrega. Drugim riječima, rano u fetalnom razdoblju (između četvrtog i osmog tjedna) dolazi do spajanja dvije bubrežne osnove. Tako nastaje potkovasti bubreg gdje dva bubrega čine jednu cjelinu koja je srasla donjim polovima bubrega […]

Urologija

Apsces bubrega

Kad govorimo o apscesu bubrega (lat., – abscessus renis) pričamo o vrsti gnojne upale bubrega koja je obično dobro ograničena, a veličina joj može varirati. Ona može nastati iz samog bubrega ili se u njega proširiti iz okolnog tkiva organa koji su zahvaćeni gnojnim oblikom upale. U svakom slučaju radi se o kompliciranoj infekciji urotrakta. […]

Urologija

Urinokultura ili bakteriološka analiza urina

Dijagnostika mokraćnih infekcija može uključivati različite oblike postupaka – od bazične anamneze i kliničkog pregleda – nadalje. Urinokultura ja zapravo kolokvijalni, i najčeše upotrebljavani, naziv mikrobiološku analizu urina sa ciljem bakteriološke dijagnostike mokraćne (urinarne) infekcije. Još se može upotrebljavati i naziv bakteriološka obrada urina odnosno kauzalna dijagnostika urinarne infekcije. Sličan naziv – koprokultura – koristi […]

Urologija

Upala mjehura i peckanje – molim Vašu pomoć

Urologija

Blagdanska retencija urina

Već ranije je bilo riječi na ovim stranicama o tome što je retencija urina. Ponovimo! Retencija urina označava nemogućnost potpunog pražnjenja mjehura (tzv. inkompletna retencija) ili pak potpunu nemogućnost mokrenja (kompletna retencija). Pod pojmom „kompletna“ podrazumijevamo da, čak i nakon nekakvog mokrenja, u mokraćnom mjehuru ostaje volumen urina koji zapravo čini njegov pun kapacitet (400-500 […]

Urologija

Može li povišena mokraćna kiselina u krvi izazivati pečenje kod mokrenja u uretri?

Urologija

Turberkuloza gornjeg mokraćnog sustava

Kad govorimo o gornjem mokraćnom sustavu mislimo na bubreg i ureter (mokraćovod). Robert Koch je 1882. godine otkrio uzročnika tuberkuloze (Mycobacterium tuberculosis) i opisao patogenezu (nastanak) bolesti. Kasnije se uočilo kako tuberkuloza ne napada nužno samo pluća pa se otkrila i tuberkuloza crijeva, ali i genitourinarna tuberkuloza, a taj je izraz upotrijebljen prvi puta tek […]

Urologija

Policistična bolest bubrega

Bubrezi su praktički najčešći organ u ljudskom organizmu gdje nalazimo ciste. Ciste su šupljine obložene kockastim (kuboidnim) epitelom koje nemaju nikakvu komunikaciju s okolinom, a mogu biti makroskopske i mikroskopske. Neke ciste, osobito one mikroskopske, nastaju zapravo kao proširenje kanalića nefrona (nefron – osnovna, mikroskopska gradivna jedinica bubrežnog tkiva). Druge ciste mogu nastati zatvaranjem komunikacije […]