Hematurija ili krv u mokraći je naziv za prisutnost eritrocita, crvenih krvnih stanica u mokraći. Krvav urin je najčešće znak velikog broja uroloških oboljenja u ljudskom organizmu.

Stoga je važno je da se nikad ne zanemari ovaj simptom bilo od strane bolesnika bilo od strane liječnika. Hematurija može biti makroskopska (vidljiva golim okom kao crveno obojenje mokraće) ili mikroskopska (vidljiva mikroskopskim pregledom urina). Makroskopska hematurija očituje se smeđkastim ili crvenim obojenjem urina, pojavom koaguluma krvi.

Crvena boja urina ne mora uvijek biti znak prisustva eritrocita u urinu (može se javiti nakon pojedine vrste hrane, npr. cikle ili lijekova  (rifampicin, sulfonamidi, pyrvinium). Pojava krvi u odnosu na protok urina kroz mokraćni sustav može biti: inicijalna kada je urin krvav samo na početku mokrenja. Javlja se kada je uzrok krvarenja leži u prednjom djelu mokraćne cijevi ili općenito kod oboljenja ili ozljede mokraćne cijevi.

Terminalna hematurija javlja se samo na kraju mokrenja. Uzrok oboljenja leži u stražnjoj uretri ili trigonumu mokraćnog mjehura pa dolazi do krvarenja pri kontrakciji na kraju mokrenja. Kod totalne hematurije urin je krvav od početka do kraja mokrenja. Totalna bezbolna, spontana hematurija mora se smatrati kao znak tumora mokraćnih organa sve dok se ispitivanjem takva mogućnost ne isključi. Obično je intermitentna, pojavljuje se u intervalima od više dana, tjedana ili mjeseci.

Spontani prestanak hematurije ne smije zavarati i ne smije se odustati od dijagnostičke procedure. Hematurija iz bubrega brzo se bistri ispiranjem, dok ona iz mokraćnog mjehura ne bistri niti dužim ispiranjem. Hematurija može biti praćena i drugim simptomima a to su najčešće bolovi. Bolna hematurija vrlo često se javlja u vidu renalnih kolika koji su najčešće znak prisustva kamenaca u mokraćnom sustavu. Spontana bezbolna hematurija pojavljuje se iznenada, bez bilo kakve fizičke provokacije i karakteristična je za tumore mokraćnih organa.

Najčešći uzroci koji dovode do pojave krvavog urina su:

• ozljede bubrega, mokraćovoda, mokraćnog mjehura, prostate i mokraćne cijevi
• tumori bubrega, mokraćovoda i mokraćnog mjehura 
• renalna malformacija ili policistične bubrežne bolesti
• upala bubrega, uretre, mjehura ili prostate (pijelonefritis, cistitis, intersticijski nefritis, glomerulonefritis, bubrežne tuberkuloze)
• Alport sindrom
• ozljede uslijed trovanja 
• bubrežni infarkt
• poremećaji zgrušavanja krvi
• nefroskleroza 

U svim slučajevima potrebno je javiti se liječniku obiteljske medicine ili urologu radi provođenja dijagnostičke obrade. Važno je istaknuti da nema bezopasne hematurije. Uvijek je važno provesti osnovnu dijagnostičku obradu (biokemijski pregled krvi iurina, ultrazvučni pregled, nativna snimka urotrakta, intravenozna urografija, citološki urin i cistoskopija) da bi se postavila pravilna dijagnoza i na vrijeme započelo sa liječenjem.

Hematurija može biti izolirana ili udružena sa ostalim poremećajima u sastavu mokraće kao što su npr. proteinurija ili leukociturija. Nalaz hematurija obično zahtjeva daljnju dijagnostičku obradu mokraćnog sustava (npr. ultrazvuk, rtg snimanje). Uzrok pojave eritrocita u mokraći može biti vrlo raznolik, npr.:

• novotvorine, upale ili ciste svih dijelova mokraćnog sustava
• bubrežni kamen, trauma i strana tijela
• nefritički sindrom (uzrokovan različitim bolestima bubrega)

Crveno obojenje mokraće mogu uzrokovati:

• eritrociti
• hemoglobin (samo protein bez stanica)
• ostali pigmenti: 
• oporfirin kod porfirija
• obetanin (nakon jedenja npr. cikle)